Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Ova internetska stranica još ne odražava sadržaj Vodiča kroz program Erasmus+ za 2023.

Međutim, cijeli vodič za 2023. možete preuzeti u PDF formatu na odabranom jeziku klikom na „Download” na desnoj strani.

Centri strukovne izvrsnosti

U inicijativi za centre strukovne izvrsnosti (CoVE) podržava se pristup strukovnoj izvrsnosti odozdo prema gore koji uključuje širok raspon lokalnih dionika. Njime se ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje omogućuje da ponudu vještina brzo prilagode promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama, uključujući digitalnu i zelenu tranziciju. Centri strukovne izvrsnosti djeluju u zadanom lokalnom kontekstu stvarajući ekosustave vještina za inovacije, regionalni razvoj i socijalnu uključivost, uz suradnju s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama putem međunarodnih mreža za suradnju.

Nude mogućnosti za inicijalno osposobljavanje mladih i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje odraslih, uz fleksibilnu i pravodobnu ponudu osposobljavanja koje ispunjava potrebe dinamičnog tržišta rada u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Djeluju kao katalizatori inovacija lokalnog poslovnog sektora uz usku suradnju s poduzećima, a posebno MSP-ovima.

Strukovna izvrsnost osigurava visokokvalitetne vještine i kompetencije koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti, koje su usklađene s potrebama inovativnog, uključivog i održivog1  gospodarstva.

Predloženi koncept strukovne izvrsnosti karakterizira cjelovit pristup usmjeren na učenika:

  • u kojem strukovno obrazovanje i osposobljavanje čini sastavni dio ekosustava vještina2 , koji pridonosi regionalnom razvoju3 , inovacijama4 , strategijama pametne specijalizacije5  i klastera6  te posebnim lancima vrijednosti i industrijskim ekosustavima7 ;
  • predstavlja dio trokuta znanja8 , u okviru kojeg se blisko surađuje s drugim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, znanstvenom zajednicom, kreativnim sektorom i poduzećima
  • omogućuje učenicima stjecanje strukovnih (specifičnih za radno mjesto) i ključnih kompetencija9  pružanjem visokokvalitetnog obrazovanja koje se temelji na osiguravanju kvalitete
  • razvija inovativne oblike partnerstva10  s poslovnim svijetom i podupire se kontinuiranim stručnim usavršavanjem nastavnog i nenastavnog osoblja, inovativnim pedagoškim metodama te strategijama mobilnosti osoblja i internacionalizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Ciljevi aktivnosti

Ova aktivnost podupire postupno uspostavljanje i razvoj međunarodnih mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti, što pridonosi stvaranju ekosustava vještina za inovaciju, regionalni razvoj i socijalnu uključivost.

Centri strukovne izvrsnosti djelovat će na dvije razine:

  1. na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje širokog raspona lokalnih dionika, stvarajući ekosustave vještina za lokalnu inovaciju, regionalni razvoj i socijalnu uključivost, uz suradnju s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama putem međunarodnih mreža za suradnju
  2. na međunarodnoj razini okupljanjem centara strukovne izvrsnosti koji dijele interes za:
  • posebne sektore ili industrijske ekosustave11
  • inovativne pristupe za suočavanje s društvenim izazovima (npr. klimatske promjene, digitalizacija, umjetna inteligencija, ciljevi održivog razvoja, integracija migranata, usavršavanje niskokvalificiranih osoba) ili
  • inovativne pristupe za povećanje dosega, kvalitete i djelotvornosti postojećih centara strukovne izvrsnosti.

Mreže će okupiti postojeće centre strukovne izvrsnosti iz raznih zemalja ili razviti model strukovne izvrsnosti povezivanjem partnera iz raznih zemalja koji putem međunarodne suradnje namjeravaju razviti strukovnu izvrsnost u svojem lokalnom kontekstu. Mogle bi doprinijeti npr. fazi provedbe inicijative novi europski Bauhaus suradnjom sa zajednicama koje sudjeluju u lokalnim transformacijama koje ta inicijativa potiče.

Mrežama se nastoji postići „uzlazna konvergencija” izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. One će biti otvorene za sudjelovanje zemalja s dobro razvijenim sustavima strukovne izvrsnosti te onih u procesu razvoja sličnih pristupa, čiji je cilj istražiti puni potencijal ustanova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da imaju proaktivnu ulogu u podupiranju rasta i inovacija.

Centri strukovne izvrsnosti namijenjeni su organizacijama koje pružaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje na bilo kojoj razini od 3 do 8 prema Europskom kvalifikacijskom okviru, uključujući srednjoškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja i tercijarno obrazovanje (npr. sveučilišta za primijenjene znanosti, veleučilišta itd.).

Međutim, prijave ne mogu uključivati ​samo aktivnosti koje su usmjerene na sudionike na tercijarnoj razini; prijave usmjerene na SOO na tercijarnoj razini (razine EQF-a 6 – 8) moraju uključivati barem još jednu razinu kvalifikacija u SOO-u između 3. i 5. razine EQF-a i izraženu komponentu učenja kroz rad12 .

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za centre strukovne izvrsnosti moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu može biti prijavitelj. Ta se organizacija prijavljuje u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Koje su vrste organizacija prihvatljive za sudjelovanje u projektu?

Svaka javna ili privatna organizacija aktivna u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu i s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu ili u bilo kojoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča) može biti uključena kao punopravni partner, povezani subjekt ili pridruženi partner.

Takve organizacije mogu biti (otvoren popis):

  • pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • poduzeća, organizacije koje predstavljaju industriju ili sektor
  • nacionalna/regionalna tijela nadležna za kvalifikacije
  • znanstveni instituti
  • agencije za inovacije
  • tijela za regionalni razvoj.

Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.

Broj i profil organizacija sudionica

Partnerstvo mora uključivati najmanje osam punopravnih partnera iz najmanje četiri države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu (uključujući najmanje dvije države članice EU-a).

Sve države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu moraju uključivati:

a) najmanje 1 poduzeće, organizaciju koja predstavlja industriju ili sektor i

b) najmanje 1 pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini).

Daljnji sastav partnerstva trebao bi odražavati posebnu prirodu prijedloga.

Organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati i kao punopravni partneri, povezani subjekti ili povezani partneri (ne kao prijavitelji) ako njihovo sudjelovanje donosi znatnu dodanu vrijednost projektu.

Trajanje projekta

4 godine

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2022-PEX-COVE.

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 7. rujna u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Uspostava projekta

Glavno je obilježje centara strukovne izvrsnosti sustavan pristup s kojim ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje aktivno doprinose zajedničkom stvaranju „ekosustava vještina” u suradnji sa širokim rasponom drugih lokalnih/regionalnih partnera. Očekuje se da rad centara strukovne izvrsnosti obuhvaća više od pružanja kvalitetne strukovne kvalifikacije.

U nastavku se nalazi otvoren popis uobičajenih aktivnosti i usluga koje pružaju centri strukovne izvrsnosti. Ciljevi projekata ostvaruju se polazeći od kombinacije podskupa tih aktivnosti.

Projekt mora sadržavati relevantne rezultate povezane sa sljedeća tri klastera:

  1. najmanje tri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 1. klaster – poučavanje i učenje
  2. najmanje tri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 2. klaster – suradnja i partnerstva i
  3. najmanje dvije aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 3. klaster – upravljanje i financiranje.

1. klaster – poučavanje i učenje

i. Pružanje polaznicima vještina koje su relevantne za tržište rada, uključujući onih potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju13 , u pristupu cjeloživotnog učenja i uključivosti14 ​​​​​​​ u okviru kojeg su mogućnosti za učenje dostupne osobama svih dobi i socioekonomskih položaja15 ​​​​​​​. Kombiniranje ponuda kvalifikacija inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ponudama kontinuiranog osposobljavanja za usavršavanje i prekvalifikaciju (uključujući mikrokvalifikacije) koji se temelje na informacijama o vještinama16 .

ii. Pružanje usluga usmjeravanja i priznavanje prethodnog obrazovanja.

iii. Razvijanje inovativnih kurikuluma koji su usmjereni na tehničke vještine i ključne kompetencije17  uz primjenu europskih okvira za kompetencije i povezanih alata (npr. DigComp18 ​​​​​​​, EntreComp19 ​​​​​​​, LifeComp20 ​​​​​​​, SELFIE WBL21 ​​​​​​​ i Europski certifikat digitalnih vještina22 ).

iv. Razvijanje inovativnih metoda poučavanja i učenja usmjerenih na učenika23 ​​​​​​​, uključujući interdisciplinarno učenje koje se temelji na projektima i kompetencijama, „tvornice za učenje”, prostore za stvaranje 24 ​​​​​​​ i pružanje prilika za međunarodnu mobilnost (uključujući internacionalizaciju kod kuće25 ), uz potpuno iskorištavanje potencijala digitalnih tehnologija kao što su masovni otvoreni internetski tečajevi (MOOC-ovi), simulatori, virtualna stvarnost, umjetna inteligencija itd.

v. Poticanje izvrsnosti kod učenika26  s pomoću mjera kojima se učenike strukovnih škola potiče da istraže svoj inovacijski i kreativni potencijal27 , čime se ostvaruje višestruka korist za učenike, nastavnike i ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje koji najbolju praksu mogu integrirati u redovite programe.

vi. Razvijanje modularnih i međunarodno prihvaćenih oblika učenja u području SOO-a usmjerenih na učenika, čime se osigurava njihovo priznavanje te transparentnost, razumijevanje i prenosivost ishoda učenja, među ostalim razvojem i/ili primjenom mikrokvalifikacija i europskih „temeljnih strukovnih profila” te upotrebom alata za izdavanje digitalnih vjerodajnica Europassa.

vii. Pružanje programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na višoj razini, razvoj fleksibilnih načina učenja i mehanizama suradnje između ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visokih učilišta.

viii. Ulaganje u inicijalno obrazovanje i trajno stručno usavršavanje nastavnika i predavača28 ​​​​​​​ kojima se stječu pedagoške, tehničke, a posebno digitalne vještine, uključujući one potrebne za učenje putem interneta i na daljinu te za provedbu kulture kvalitete koja se temelji na definiranim sustavima upravljanja29 .

ix. Uspostavljanje pouzdanih mehanizama za osiguravanje kvalitete usklađenih s europskim alatima i instrumentima, koji mogu uključivati i aktivnosti povezane s certificiranjem pružatelja obrazovanja i osposobljavanja na temelju normi koje su razvile relevantne nacionalne i/ili međunarodne organizacije za normizaciju, npr. ISO 21001 ili EFQM (vidjeti i oznaku Europskog udruženja z strukovno osposobljavanje (EVTA) za izvrsnost u SOO-u).

x. Uspostavljanje učinkovitih sustava povratnih informacija i sustava za praćenje osoba s kvalifikacijom koji omogućuju pravodobnu prilagodbu obrazovanja potrebama tržišta rada koje se mijenjaju.

Klaster 2. – suradnja i partnerstva

xi. Uspostavljanje partnerstava između poduzeća i sektora obrazovanja za potrebe naukovanja, pripravništva, predviđanja potreba za vještinama, dijeljenje opreme, razmjene osoblja i nastavnika između poduzeća i centara za SOO30 ​​​​​​​, uključujući partnerstva koja se uspostavljaju radi pridruživanja paktu za vještine31  itd.

xii. Osiguravanje tehničke potpore, procjene potreba, alata i metodologija te prilagođenog osposobljavanja za MSP-ove kako bi se poduprle njihove ponude za naukovanje, usavršavanje i prekvalifikaciju.

xiii. Organiziranje ili podupiranje poslovnih inkubatora za učenike strukovnih škola kako bi razvili svoje poduzetničke vještine i inicijative.

xiv. Suradnja s lokalnim MSP-ovima u okviru inovacijskih centara, centara za širenje tehnologije32 ​​​​​​​, projekata razvoja prototipova i primijenjenog istraživanja33  u kojoj sudjeluju učenici i osoblje strukovnih škola.

xv. Doprinos stvaranju i diseminaciji novog znanja u partnerstvu s drugim dionicima, npr. putem otvorenih inovacija34 , zajedničkim istraživanjem i razvojem s poduzećima, sveučilištima, znanstvenim institutima itd.

xvi. Razvijanje strategija internacionalizacije SOO-a, uključujući strategije za poticanje međunarodne mobilnosti (uključujući virtualnu mobilnost) učenika, nastavnika i predavača te rukovodećeg osoblja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. To bi moglo uključivati i pripremni rad za olakšavanje mobilnosti kao što su nastavni programi ili tečajevi u području studija o Europskoj uniji radi boljeg razumijevanja procesa europske integracije i njezina položaja u globaliziranom svijetu (npr. po uzoru na aktivnosti Jean Monnet).

xvii. Pokretanje i aktivno sudjelovanje u kampanjama i aktivnostima35  usmjerenima na povećanje privlačnosti SOO-a te informiranje o životnim mogućnostima i prilikama za zapošljavanje koje pružaju kvalifikacije SOO-a. Te bi inicijative mogle privući više ljudi (uključujući učenike u osnovnim i srednjim školama) određenim zanimanjima, a dobro bi ih bilo uključiti u Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

xviii. Sudjelovanje u nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u strukovnim vještinama, čiji je cilj povećati privlačnost SOO-a i izvrsnost u tom području.

xix. Razvijanje „međunarodnih kampusa / akademija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja”. Te bi inicijative bile namijenjene učenicima u osnovnim, srednjim i strukovnim školama, učiteljima, nastavnicima i predavačima, ravnateljima ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, sindikatima36  te osobama koje razmišljaju o budućim mogućnostima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Mogle bi se usredotočiti na određene profesije, proizvode ili usluge, kao i na složena društvena i gospodarska pitanja.

Klaster 3. – upravljanje i financiranje

xx. Osiguravanje odgovarajuće autonomije37  i učinkovitog upravljanja na svim razinama uz uključivanje relevantnih dionika, a posebno poduzeća, komora, strukovnih i sektorskih udruženja, sindikata, nacionalnih i regionalnih tijela i socijalnih partnera.

xxi. Aktivno sudjelovanje u općim nacionalnim sustavima upravljanja vještinama i povezivanje sa zapošljavanjem i socijalnim politikama na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

xxii. Zajedničko stvaranje ekosustava vještina kako bi se poduprle inovacije, strategije pametne specijalizacije, klasteri te sektori i lanci vrijednosti (industrijski ekosustavi).

xxiii. Razvijanje održivih financijskih modela koji kombiniraju javno i privatno financiranje te aktivnosti kojima se ostvaruje prihod.

xxiv. Privlačenje projekata stranih ulaganja38  pravodobnim pružanjem usluga razvoja vještina za poduzeća koja ulažu na lokalnoj razini.

xxv. Iskorištavanje punog potencijala nacionalnih financijskih instrumenata  te financijskih instrumenata i fondova EU-a. To može uključivati potporu za aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, mobilnost učenika i osoblja, aktivnosti primijenjenog istraživanja, ulaganja u infrastrukturu za opremanje centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje naprednom opremom, provedbu sustava upravljanja kako bi se osigurala izvrsnost i održivost organizacija u području SOO-a i usluga koje pružaju itd.

Cilj centara strukovne izvrsnosti nije izgradnja potpuno novih ustanova i infrastrukture za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (iako mogu i to), već okupljanje niza lokalnih/regionalnih partnera, kao što su pružatelji početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visoka učilišta, uključujući sveučilišta primijenjenih znanosti i veleučilišta, istraživačke ustanove, poduzeća, komore, socijalne partnere, nacionalna i regionalna tijela i razvojne agencije, javni zavodi za zapošljavanje itd.

Kad god je to relevantno, u projektima treba primjenjivati instrumente i alate39  na razini EU-a.

Projekti moraju obuhvaćati izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost. Plan bi trebao zajamčiti i odgovarajuću vidljivost i diseminaciju rada platformi, među ostalim i na razini EU-a i na nacionalnoj političkoj razini, te sadržavati pojedinosti o predstavljanju projekta na europskoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini s relevantnim partnerima. U akcijskom planu navodi se i način na koji se mogućnosti financiranja sredstvima EU-a (npr. europski strukturni fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, Erasmus+, COSME, sektorski programi) te nacionalnim i regionalnim (i privatnim) sredstvima mogu iskoristiti za realizaciju projekta. Pritom bi trebalo uzeti u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije.

Očekivani učinak

Očekuje se da će se postupnom uspostavom i razvojem europskih platformi za suradnju centara strukovne izvrsnosti povećati privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i da će upravo ono biti glavni izvor vještina koje su potrebne zbog brzih promjena na tržištu rada.

S obzirom na to da čine ključni dio „trokuta znanja”, odnosno bliske suradnje poduzeća, obrazovanja i istraživanja, te imaju važnu ulogu u pružanju vještina potrebnih za inovacije i pametnu specijalizaciju, od centara strukovne izvrsnosti očekuje se da osiguraju visokokvalitetne vještine i kompetencije koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti, koje su usklađene s potrebama inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva. Očekuje se da će se ovakvim pristupom stvoriti temelj za važnu ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u izradi sveobuhvatnijeg i uključivijeg koncepta pružanja vještina, koji će biti usmjeren na inovacije, pedagogiju, socijalnu pravdu, cjeloživotno učenje, transverzalne vještine, organizacijsko i kontinuirano stručno usavršavanje i potrebe zajednice.

Budući da su centri strukovne izvrsnosti čvrsto ukotvljeni u regionalnom/lokalnom kontekstu, a istovremeno djeluju na transnacionalnoj razini, stvorit će čvrsta i trajna partnerstva između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslovnog svijeta na nacionalnoj razini i u prekograničnom kontekstu. Time će se osigurati kontinuirana relevantnost pružanja vještina i postići rezultati do kojih bi bilo teško doći bez dijeljenja znanja i trajne suradnje.

Opsežnom diseminacijom rezultata projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini i razvojem dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekata, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije, očekuje se da će pojedinačni projekti uključiti relevantne dionike unutar i izvan organizacija sudionica te osigurati trajni učinak nakon njegova završetka.

Kriteriji za dodjelu

Primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.

Relevantnost projekta (najviše 35 bodova)

  • Povezanost s politikom: prijedlogom se uspostavlja i razvija transnacionalna platforma za suradnju centara strukovne izvrsnosti s ciljem poticanja izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; u njemu se objašnjava kako će pridonijeti postizanju ciljeva prioriteta politike obuhvaćenih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost40 ​​​​​​​ i Deklaracijom iz Osnabrücka41
  • Dosljednost: u kojoj se mjeri prijedlog temelji na odgovarajućoj analizi potreba; ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike i dovodi do inovativnih rezultata i rješenja za njegovo područje općenito ili za geografski kontekst u kojem se projekt provodi (npr. sadržaj, ostvareni rezultati, primijenjene metode rada, uključene ili ciljne organizacije i osobe)
  • Regionalna dimenzija: u prijedlogu je prikazana njegova integracija u regionalni razvoj, inovacije i strategije pametne specijalizacije te njegov doprinos razvoju tih područja, na temelju utvrđenih lokalnih/regionalnih potreba i izazova
  • Suradnja i partnerstva: u kojoj je mjeri prijedlog primjeren za ostvarivanje stabilnog i trajnog odnosa, na lokalnoj i transnacionalnoj razini, između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća (mogu ih predstavljati komore ili udruženja), uz interakciju na obostranu korist
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na pojedinačnoj (polaznik i/ili osoblje), institucionalnoj i sustavnoj razini, koja se ostvaruje rezultatima koje bi partneri koji djeluju bez europske suradnje teško postigli
  • Internacionalizacija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos međunarodnoj dimenziji izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući razvoj strategija za poticanje transnacionalne mobilnosti i održivih partnerstava u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • Digitalne vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s razvojem digitalnih vještina (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metodologije poučavanja, smjernice)
  • Zelene vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s prelaskom na kružno i zelenije gospodarstvo (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metode poučavanja, smjernice)
  • Socijalna dimenzija: prijedlog uključuje horizontalne teme putem različitih aktivnosti usmjerenih na raznolikost i promicanje zajedničkih vrijednosti, jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, te nediskriminacije i socijalne uključivosti, uključujući osobe s posebnim potrebama / s manje mogućnosti

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 25 bodova)

  • Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti i usluga za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata. Uspostavljene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, praćenje, iskorištavanje, evaluaciju i diseminaciju.
  • Metodologija: kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za ostvarivanje očekivanih rezultata.
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaci i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva. Utvrđen je jasan skup ključnih pokazatelja uspješnosti i vremenski okvir za njihovu ocjenu i ostvarenje.
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska.
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima.
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Ti procesi uključuju neovisnu vanjsku procjenu sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.
  • Ako projekt uključuje aktivnosti mobilnosti (za učenike i/ili osoblje):
  • kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i pružanja potpore 
    • mjera u kojoj su te aktivnosti prikladne za ciljeve projekta i uključuju odgovarajući broj sudionika
    • kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika, u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova)

  • Konfiguracija: projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, kompetencijama, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih aspekata projekta.
  • Uzlazna konvergencija: mjera u kojoj partnerstvo okuplja organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu, koje su u različitim fazama razvoja pristupa strukovnoj izvrsnosti, i omogućuje neometanu i djelotvornu razmjenu stručnosti i znanja među tim partnerima.
  • Geografska dimenzija: mjera u kojoj partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih područja te u kojoj je mjeri prijavitelj obrazložio geografski sastav partnerstva i pokazao njegovu važnost za ostvarenje ciljeva centara strukovne izvrsnosti; mjera u kojoj partnerstvo uključuje širok i odgovarajući raspon relevantnih sudionika na lokalnoj i regionalnoj razini.
  • Sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu: ako je primjenjivo, sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost projektu.
  • Angažiranost: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem te sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju. Podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta.
  • Suradnja: predlaže se učinkovit mehanizam za dobru koordinaciju, donošenje odluka i komunikaciju između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika.

Učinak (najviše 20 bodova)

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici koristiti ishode projekta. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka.
  • Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na dionike, oblikovatelje politika, stručnjake za profesionalno usmjeravanje, poduzeća, mlade itd. tijekom i nakon završetka projekta. U prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju.
  • Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:  
    • na sudionike i organizacije sudionice tijekom i nakon završetka projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • U prijedlog su uključene mjere te jasno definirani ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).
  • Održivost: u projektu je objašnjen način uvođenja i daljnjeg razvoja centara strukovne izvrsnosti. Prijedlog obuhvaća izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost, uključujući utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.

Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 70 bodova (od ukupno 100 bodova), uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 18 bodova za kategoriju „relevantnost projekta” najmanje 13 bodova za kategoriju „kvaliteta projektnog plana i provedbe” i 11 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”. U slučaju jednako rangiranih prijedloga prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za „relevantnost projekta”, a zatim za „učinak”.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose 4 milijuna EUR.

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

  1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u svojem prijedlogu moraju navesti raščlambu jednokratnog iznosa iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon ocjenjivanja.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.

Tagged in:  Mobilnost osoblja i polaznika programa za SOO