Centri strukovne izvrsnosti
Provedba pristupa strukovnoj izvrsnosti ima istaknuto mjesto u cjelokupnom programu politike EU-a o vještinama i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Program vještina za Europu, europski prostor obrazovanja, Preporuka Vijeća iz 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1 i Deklaracija iz Osnabrücka2 jasno upućuju na strukovnu izvrsnost kao pokretačku silu reformi u sektoru SOO-a.
Inicijativa za centre strukovne izvrsnosti osmišljena je kao odgovor na taj prioritet politike. Planirane zadaće uključuju potporu reformama u sektoru SOO-a, osiguravanje visokokvalitetnih vještina i kompetencija koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti kako bi se ispunile potrebe inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva3 . Inicijativa podupire i provedbu europskog zelenog plana, komunikacije „Privlačenje vještina i talenata u EU” te nove industrijske strategije i strategije za MSP-ove jer su vještine ključne za njihov uspjeh, kao i Komunikacije o mobilnosti vještina i talenata4 , donesene 2023., Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina i Preporuku Vijeća „Europa u pokretu”5 .
Centri strukovne izvrsnosti rade u zadanom lokalnom kontekstu, u kojem stvaraju ekosustave vještina za inovaciju, regionalni razvoj i socijalno uključivanje, te putem međunarodnih mreža za suradnju surađuju s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama. Oni uspostavljaju pristup strukovnoj izvrsnosti odozdo prema gore, u kojem širok spektar lokalnih dionika ustanovama za SOO omogućuje da ponudu vještina brzo prilagode promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama.
Nude mogućnosti za inicijalno osposobljavanje mladih i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje odraslih, uz fleksibilnu i pravodobnu ponudu osposobljavanja koje ispunjava potrebe dinamičnog tržišta rada, među ostalim u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Djeluju kao katalizatori inovacija i razvoja lokalnog poslovnog sektora uz usku suradnju s poduzećima (posebno MSP-ovima) na projektima primijenjenog istraživanja, stvarajući centre znanja i inovacija i podupirući poduzetničke inicijative svojih učenika.
Mrežama se nastoji postići „uzlazna konvergencija” izvrsnosti u području SOO-a. One će biti otvorene za sudjelovanje zemalja s dobro razvijenim sustavima strukovne izvrsnosti te onih u procesu razvoja sličnih pristupa, čiji je cilj istražiti puni potencijal ustanova za SOO da imaju proaktivnu ulogu u podupiranju rasta i inovacija.
Inicijativom se uvodi europska dimenzija strukovne izvrsnosti podupiranjem provedbe politike EU-a o SOO-u i aktivnosti dogovorenih s državama članicama, socijalnim partnerima i pružateljima SOO-a.
Predloženi koncept strukovne izvrsnosti karakterizira cjelovit pristup usmjeren na učenika, u kojem SOO:
- čini sastavni dio <strong>ekosustava</strong> <strong>vještina</strong>6 , koji pridonosi regionalnom razvoju7 , inovacijama8 , strategijama pametne specijalizacije9 i klastera10 te posebnim lancima vrijednosti i industrijskim ekosustavima
- predstavlja dio trokuta <strong>znanja</strong>11 , u okviru kojeg se blisko surađuje s drugim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, znanstvenom zajednicom i poduzećima
- omogućuje učenicima stjecanje strukovnih (specifičnih za radno mjesto) i ključnih <strong>kompetencija</strong>12 pružanjem visokokvalitetnog obrazovanja koje se temelji na osiguravanju kvalitete
- razvija <strong>inovativne oblike</strong> <strong>partnerstva</strong>13 s poslovnim svijetom i podupire se kontinuiranim stručnim usavršavanjem nastavnog i nenastavnog osoblja, inovativnim pedagoškim metodama te strategijama mobilnosti učenika i osoblja i internacionalizacije SOO-a.
Ciljevi aktivnosti
Ta aktivnost podupire postupno uspostavljanje i razvoj međunarodnih mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti. Centri strukovne izvrsnosti teže sljedećim ciljevima:
- pružanjem fleksibilnog SOO-a usmjerenog na učenika osigurati visokokvalitetne vještine koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti radi brzog ispunjavanja potreba inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva, kao i društvenih potreba
- podupirati i pokretati lokalni i regionalni razvoj, inovacije i socijalno uključivanje u kontekstu zelene i digitalne tranzicije
- doprinijeti uzlaznoj konvergenciji izvrsnosti u području SOO-a, povećati kvalitetu SOO-a na razini sustava u sve više zemalja
- omogućiti da se proizvodi i rezultati iskoriste i ostvare učinak i izvan partnerskih organizacija u projektu i nakon njegova završetka.
Centri strukovne izvrsnosti funkcioniraju na dvije razine:
- na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje širokog spektra lokalnih dionika, stvarajući ekosustave vještina za lokalnu inovaciju, regionalni razvoj i socijalno uključivanje, u suradnji s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama putem međunarodnih mreža za suradnju
- na međunarodnoj razini okupljanjem centara strukovne izvrsnosti koji dijele interes za:
- posebne sektore14 ili industrijske ekosustave15
- inovativne pristupe za suočavanje s gospodarskim i društvenim izazovima (npr. klimatske promjene, digitalizacija, umjetna inteligencija, ciljevi održivog razvoja16 , integracija migranata i skupina u nepovoljnom položaju, usavršavanje niskokvalificiranih osoba) ili
- inovativne pristupe za povećanje dosega, kvalitete i djelotvornosti postojećih centara strukovne izvrsnosti.
Mreže će okupiti postojeće centre strukovne izvrsnosti ili razviti model strukovne izvrsnosti povezivanjem partnera iz raznih zemalja koji putem međunarodne suradnje namjeravaju razviti strukovnu izvrsnost u svojem lokalnom kontekstu. Mogle bi doprinijeti npr. fazi provedbe inicijative novi europski Bauhaus17 suradnjom sa zajednicama koje sudjeluju u lokalnim transformacijama koje ta inicijativa potiče.
Centri strukovne izvrsnosti ciljeve ostvaruju okupljanjem niza lokalnih/regionalnih partnera i bliskom suradnjom s njima, kao što su pružatelji početnog i trajnog SOO-a, visoka učilišta, uključujući sveučilišta primijenjenih znanosti i veleučilišta, istraživačke ustanove, znanstveni parkovi, agencije za inovacije, poduzeća, drugi poslodavci, komore i njihova udruženja, socijalni partneri, socijalna poduzeća, vijeća za sektorske vještine, nacionalna i regionalna tijela i razvojne agencije, javni zavodi za zapošljavanje, tijela nadležna za kvalifikacije, organizacije za socijalno uključivanje i reintegraciju itd.
Stoga će se u okviru ovog poziva podupirati projekti koji okupljaju lokalne ili regionalne partnere iz raznih zemljama koji razvijaju niz aktivnosti u okviru tri klastera: 1. poučavanje i učenje, 2. suradnja i partnerstva i 3. upravljanje i financiranje.
Kad god je to relevantno, u centrima strukovne izvrsnosti treba primjenjivati instrumente i alate18 na razini EU-a.
Moraju obuhvaćati izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja i ključnih dionika na tržištu rada, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za primjenu u većim razmjerima i financijsku održivost.
Iako inicijativa za centre strukovne izvrsnosti u okviru programa Erasmus+ promiče europsku dimenziju izvrsnosti u području SOO-a, politika EU-a o izvrsnosti u području SOO-a ima i međunarodnu dimenziju, koju podupire Europska zaklada za osposobljavanje (ETF). ETF je izradio alat za samoprocjenu (ISATCOVE) i koncept oznake izvrsnosti te pruža usluge potpore organizacijama zainteresiranima za strukovnu izvrsnost.
Popis centara strukovne izvrsnosti koji su već primili sredstva dostupan je na portalu EU Funding & Tenders. Informativni članci o financiranim projektima mogu se naći i na stranicama Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje19 .
Kriteriji prihvatljivosti
Da bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za centre strukovne izvrsnosti moraju ispuniti sljedeće kriterije.
Prihvatljive organizacije sudionice (tko se može prijaviti?)
Da bi bili prihvatljivi, prijavitelji (korisnici i povezani subjekti ako ih ima) moraju:
- biti pravni subjekti (javna ili privatna tijela)
- imati sjedište u jednoj od prihvatljivih zemalja, tj. u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu
- biti aktivni u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu.
Sudjelovati mogu i organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu u regijama 1 – 3, i to kao korisnik ili povezani subjekt, ali ne kao koordinator. Organizacije iz drugih trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati kao pridruženi partneri.
Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.
Organizacije sudionice mogu npr. biti (otvoren popis):
- pružatelji SOO-a
- predstavničke organizacije pružatelja SOO-a
- organizacije koje predstavljaju poduzeća, industriju, druge poslodavce ili sektor
- nacionalna/regionalna tijela nadležna za kvalifikacije
- znanstveni instituti
- agencije za inovacije
- tijela za regionalni razvoj
- međunarodne organizacije aktivne u području SOO-a.
Sastav konzorcija (broj i profil organizacija sudionica)
U partnerstvo mora biti uključeno najmanje 8 prijavitelja (korisnika) iz najmanje 4 države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu.
Sve države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu moraju uključivati:
- najmanje jednu organizaciju koja predstavlja poduzeća, industriju, druge poslodavce ili sektor i
- najmanje jednog pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini).
Povezani subjekti i pridruženi partneri ne računaju se u minimalni sastav konzorcija. Oni ne mogu biti organizacija koordinatorica.
sve organizacije koordinatorice moraju imati sjedište u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu.
I organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu iz regija 1 – 3 mogu sudjelovati kao korisnici ili povezani subjekti ako njihovo sudjelovanje donosi znatnu dodanu vrijednost projektu.
Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.
Prihvatljive aktivnosti
Prijavitelj mora obuhvatiti tri klastera aktivnosti (navesti pojedinosti o konkretnim projektnim aktivnostima i rezultatima). Za svaki klaster treba odabrati minimalni broj aktivnosti s ovog popisa:
- najmanje 4 aktivnosti u okviru 1. klastera – poučavanje i učenje
- najmanje 3 aktivnosti u okviru 2. klastera – suradnja i partnerstva
- najmanje 2 aktivnosti u okviru 3. klastera – upravljanje i financiranje.
Klasteri su opisani u odjeljku „Uspostava projekta”.
Aktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na bilo kojoj razini od 3 do 8 prema Europskom kvalifikacijskom okviru, uključujući srednjoškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja i tercijarno obrazovanje (sveučilišta za primijenjene znanosti, veleučilišta itd.). Međutim, prijave ne mogu uključivati samo aktivnosti koje su usmjerene na sudionike na tercijarnoj razini; ako su usmjerene na SOO na razini višeg strukovnog obrazovanja (razine EQF-a 6 – 8) moraju uključivati barem još jednu razinu kvalifikacija u SOO-u između 3. i 5. razine EQF-a i izraženu komponentu učenja temeljenog na radu.
Geografska lokacija (mjesto provedbe aktivnosti)
Aktivnosti se moraju odvijati u prihvatljivoj zemlji (vidjeti dio A ovog vodiča).
Trajanje projekta
Projekti bi u pravilu trebali trajati 48 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i uz izmjenu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava).
Gdje se prijaviti?
Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) preko portala EU Funding & Tenders.
Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2025-PEX-COVE.
Prije prijave pregledajte najčešća pitanja na portaluEU Funding & Tenders.
Kad se prijaviti?
Zahtjev za bespovratna sredstva predaje se do 11. lipnja u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).
Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog vodiča.
Uspostava projekta
Glavno je obilježje centara strukovne izvrsnosti sustavan pristup s kojim ustanove za SOO aktivno doprinose zajedničkom stvaranju „ekosustava vještina” u suradnji sa širokim spektrom drugih lokalnih/regionalnih partnera. Očekuje se da rad centara strukovne izvrsnosti obuhvaća više od pružanja kvalitetne strukovne kvalifikacije.
U nastavku se nalazi popis uobičajenih aktivnosti koje pružaju centri strukovne izvrsnosti. Ciljevi projekata ostvaruju se polazeći od kombinacije tih aktivnosti (niže navedene točke su indikativni primjeri mogućeg postupanja u okviru svake aktivnosti)20 .
Opis klastera:
1. Klaster – poučavanje i učenje
Aktivnost 1. Pružanje polaznicima vještina koje su relevantne za tržište rada:
- predviđanjem budućih potreba za vještinama primjenom djelotvornih sredstava za brzo utvrđivanje promjenjivih potreba tržišta rada21 i usklađivanjem ponude vještina s mogućnostima zapošljavanja, uzimajući u obzir i rad u okviru sektorskih planova22 , ako je relevantno i dostupno
- usmjeravanjem na tehničke vještine i ključne <strong>kompetencije</strong>23
- uključivanjem vještina potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju24 .
Aktivnost 2. Provođenje pristupa cjeloživotnog učenja i uključivosti u SOO-u:
- pružanjem mogućnosti za učenje osobama svih dobi i socioekonomskih položaja25
- kombiniranjem ponuda kvalifikacija početnog SOO-a s ponudama kontinuiranog osposobljavanjaza usavršavanje i prekvalifikaciju koji se temelje na informacijama o vještinama26
- pružanjem programa SOO-a na višoj razini, razvojem fleksibilnih načina učenja i mehanizama suradnje između ustanova za SOO i visokih učilišta27 .
Aktivnost 3. Izrada kurikuluma i kvalifikacija u SOO-u koji omogućuju fleksibilnost i individualizaciju izvođenja:
- razvijanjem individualnih planova za učenje28 ili putova za svakog učenika29 , uključujući odrasle
- integriranjem međunarodne mobilnosti učenika30 u kurikulume te vrednovanjem i priznavanjem ishoda učenja ostvarenih u inozemstvu
- oblikovanjem kvalifikacija koje kombiniraju elemente učenja u školi i učenja temeljenog na radu31
- razvijanjem europskih temeljnih strukovnih profila32 , što doprinosi mobilnosti učenika i radnika te osigurava njezino priznavanje, kao i transparentnost, razumijevanje i prenosivost ishoda učenja33
- razvijanjem i/ilimikrokvalifikacija korištenjem34 za priznavanje ishoda kratkih mogućnosti za učenje prilagođenih društvu i tržištu rada koji se brzo mijenjaju
- korištenjem europskih digitalnih vjerodajnica za učenje, što omogućuje autentifikaciju, potvrđivanje i priznavanje vjerodajnica bilo koje veličine ili formata
- oslanjanjem na sektorske planove ako je to relevantno i dostupno.
Aktivnost 4. Razvoj inovativnih materijala i metoda poučavanja i učenja usmjerenih na učenika:
- uključivanjem interdisciplinarnog učenja koje se temelji na projektima i kompetencijama, „tvornica za učenje”, prostora za stvaranje35 i pozitivnog obrazovanja36
- korištenjem okvira za kompetencije37 i s njim povezanih alata kao što su DigComp38 , EntreComp39 , FreenComp, LifeComp40 , GreenComp41 , SELFIE WBL42 , Testirajte svoje digitalne vještine43 i Europski certifikat digitalnih vještina44
- korištenjem inovativne opreme za poučavanje i digitalnih tehnologija kao što su MOOC, simulatori, virtualna i proširena stvarnost te umjetna inteligencija za učenje u školi i učenje temeljeno na radu
- Poticanje izvrsnosti kod <strong>učenika</strong>45 mjerama koje učenike u SOO-u potiču da istraže svoj inovacijski i kreativni potencijal46 , čime se ostvaruje višestruka korist za učenike, nastavnike/predavače i ustanove za SOO koji najbolju praksu mogu integrirati u redovite programe47 .
Aktivnost 5. Ulaganje u inicijalno obrazovanje i trajno stručno usavršavanje nastavnika i predavača48
- Radi stjecanja pedagoških, tehničkih, zelenih i digitalnih vještina, uključujući vještine potrebne za učenje putem interneta i na daljinu.
- Uključivanje mobilnosti nastavnika i predavača u strategije za učenje, razvoj i internacionalizaciju49 .
- Podupiranje provedbe kulture kvalitete koja se temelji na definiranim sustavima upravljanja50 .
Aktivnost 6. Uspostavljanje snažnih mehanizama osiguranja kvalitete
- Na temelju europskih alata i instrumenata kao što je EQAVET.
- Aktivnosti povezane s certificiranjem pružatelja obrazovanja i osposobljavanja na temelju normi koje su razvile relevantne nacionalne i/ili međunarodne organizacije za normizaciju, npr. ISO 21001 ili EFQM (vidjeti i oznaku Europskog udruženja za strukovno osposobljavanje (EVTA) za izvrsnost u SOO-u).
Aktivnost 7. Uspostava učinkovitih sustava povratnih informacija i sustava za praćenje osoba s kvalifikacijom
- Uspostava postupaka, mehanizama i instrumenata za učinkovito davanje povratnih informacija i vrednovanje u postupku strateškog učenja u organizaciji za SOO kako bi se poduprlo pružanje visokokvalitetnog obrazovanja i bolje mogućnosti za učenike.
- Omogućavanje pravodobne prilagodbe obrazovanja potrebama tržišta rada koje se mijenjaju51 .
Aktivnost 8. Pružanje usluga usmjeravanja
- Kvalitetno usmjeravanje52 mladih i odraslih kako bi se poduprli njihovih odabiri karijere, obrazovanja i osposobljavanja i njihovo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju.
- Prilagođena podrška ranjivim osobama.
- Omogućavanje odraslima da iskoriste svoja prava na osposobljavanje.
Aktivnost 9. Vrednovanje prethodnog obrazovanja
- Vrednovanje vještina neovisno o tome kako su stečene, uključujući izvan okvira formalnog obrazovanja i osposobljavanja: na radu, kod kuće ili u okviru volontiranja53 , kao temelj za personalizirano osposobljavanje.
2. klaster – suradnja i partnerstva
Aktivnost 10. Uspostava partnerstava između poduzeća i sektora obrazovanja
- Njegovanje uzajamno korisnih odnosa s poslovnim sektorom uspostavljanjem dugoročnih partnerstava između poduzeća i sektora obrazovanja, među ostalim u svrhu inovacija i predviđanja potreba za vještinama.
- Suradnja u svrhu kontinuiranog preispitivanja i ažuriranja kurikuluma kako bi bio relevantan za učenike i usklađen s potrebama tržišta rada, posebno za učenje temeljeno na radu i naučnike, u skladu s europskim okvirom za kvalitetna i učinkovita naukovanja i u sinergiji s Europskim savezom za naukovanje54 .
- Pružanje potpore poduzećima, drugim poslodavcima, a posebno MSP-ovima, prilagođenim osposobljavanjem za usavršavanje ili prekvalifikaciju.
- Suradnja s javnim zavodima za zapošljavanje i civilnim društvom u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije nezaposlenih i neaktivnih osoba.
- Podupiranje sektorske i regionalne suradnje, uključujući pristupanje Paktu za <strong>vještine</strong>55 , i stvaranje sinergija sa sektorskim planovima, ako je relevantno i dostupno.
- Osiguravanje tehničke potpore, procjene potreba za vještinama, alata i metodologija za MSP-ove.
- Organiziranje mogućnosti za učenje temeljeno na radu, naukovanje i pripravništvo za učenike, dijeljenje opreme, kao i razmjene nastavnika i predavača između poduzeća i centara za SOO56 .
Aktivnost 11. Primijenjeno istraživanje i inovacije
- Suradnja s poduzećima, posebno MSP-ovima, na projektima primijenjenog <strong>istraživanja</strong>57 u koje su uključeni polaznici i osoblje u SOO-u.
- Korištenje ili zajedničko stvaranje inovacijskih centara icentara za širenje <strong>tehnologije</strong>58 kako bi učenici i osoblje u SOO-u pridonijeli inovacijskom procesu MSP-ova.
- Doprinos stvaranju i diseminaciji novog znanja59 .
Aktivnost 12. Internacionalizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i mobilnost u inozemstvu
- Razvoj strateškog planiranja za međunarodne aktivnosti, usko povezano s razvojem ustanova za SOO i kvalitetom prakse poučavanja i učenja60 .
- Stvaranje potpornih struktura i mjera za poticanje i osiguranje kvalitete mobilnosti u SOO-u (uključujući virtualnu mobilnost) među partnerima u mreži centara strukovne izvrsnosti u skladu s Erasmus standardima kvalitete61 .
- Pokretanje inicijativa za mobilizaciju učenika, nastavnika i predavača (uključujući predavače za osposobljavanje uz rad), kao i stručnjaka, da iskoriste mogućnosti iz programa Erasmus+ (ključna aktivnost 1) za sudjelovanje u mobilnosti u inozemstvu.
Aktivnost 13. Poticanje poduzetničkih vještina i inicijativa
- Razvijanje poduzetničke kulture u organizacijama za SOO62 koje uključuje voditelje, osoblje, nastavnike i predavače te učenike63 .
- Suradnja s lokalnim partnerima na razvoju poduzetničkih vještina i stavova učenika koji odgovaraju na izazove stvarnog svijeta.
- Organizacija lokalnih poslovnih inkubatora ili povezivanje s njima kako bi učenici u SOO-u razvili poduzetničke64 inicijative.
Aktivnost 14. Povećanje atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
- Pokretanjem i aktivnim sudjelovanjem u komunikacijskim kampanjama i aktivnostima65 usmjerenima na povećanje privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
- Informiranje o mogućnostima zapošljavanja zahvaljujući SOO-u i privlačenje mladih i odraslih (uključujući učenike u osnovnim i srednjim školama) u programe učenja u okviru SOO-a.
- Osnivanje međunarodnih kampusa ili ljetnih kampova za <strong>SOO</strong>66 namijenjenih učenicima, nastavnicima i predavačima, ravnateljima ustanova za SOO, sindikatima i osobama koje razmatraju pohađanje stručnog studija. Oni bi se mogli usredotočiti na određene profesije, proizvode ili usluge, kao i na složena društvena i gospodarska pitanja.
Aktivnost 15. Natjecanja u vještinama
- Poticanje sudjelovanja učenika na sektorskim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u vještinama namijenjenima povećanju privlačnosti i izvrsnosti SOO-a (npr. natjecanja WorldSkills i/ili EuroSkills). Nagrade nisu prihvatljiv trošak u okviru proračuna.
3. klaster – upravljanje i financiranje
Aktivnost 16. Autonomija i djelotvorno upravljanje strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem
- Razvoj kapaciteta pružatelja SOO-a da donose neovisne i odgovorne odluke o obrazovnim, organizacijskim, financijskim, kadrovskim i drugim pitanjima, u obavljanju djelatnosti koja se obavlja u opsegu utvrđenom nacionalnim pravilima i propisima67 .
- Uključivanje relevantnih dionika, posebno poduzeća, komora, strukovnih i sektorskih udruženja, sindikata, nacionalnih i regionalnih tijela i socijalnih partnera, uključujući predstavnike učenika, u upravljanje sustavima SOO-a.
Aktivnost 17. Strateški pristup razvoju vještina i upravljanju
- Aktivno sudjelovanje u nacionalnim i regionalnim sustavima upravljanja vještinama.
- Doprinos oblikovanju politika zapošljavanja i socijalnih politika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini iz perspektive vještina.
Aktivnost 18. Zajedničko stvaranje ekosustava vještina
- Mobilizacija relevantnih gospodarskih i socijalnih partnera te drugih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje radi uključivanja ili stvaranja lokalnih ekosustava vještina usmjerenih na podupiranje inovacija, strategija pametne specijalizacije, klastera te sektora i lanaca vrijednosti (industrijski ekosustavi).
- Omogućavanje da lokalni ekosustavi vještina doprinose privlačenju stranih ulaganja68 pravodobnim pružanjem usluga razvoja vještina za poduzeća koja ulažu na lokalnoj razini.
- Suradnja s drugim projektima centara strukovne izvrsnosti u okviru programa Erasmus+, posebno preko Zajednice prakse69 centara strukovne izvrsnosti, koja uključuje razmjenu iskustava i rezultata te doprinosi širem učinku inicijative za centre strukovne izvrsnosti.
Aktivnost 19. Razvijanje održivih financijskih modela
- Kombiniranje javnog i privatnog financiranja70 i aktivnosti kojima se ostvaruje prihod te iskorištavanje programa financiranja temeljenog na uspješnosti (ako je to relevantno).
Aktivnost 20. Iskorištavanje punog potencijala nacionalnih financijskih instrumenata te financijskih instrumenata EU-a
- To može uključivati potporu za aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, mobilnost učenika i osoblja, aktivnosti primijenjenog istraživanja, ulaganja u infrastrukturu za opremanje centara za SOO naprednom opremom, provedbu sustava upravljanja kako bi se osigurala izvrsnost i održivost organizacija u području SOO-a i usluga koje pružaju itd.
U projektu se mora jasno odrediti i objasniti odabir svake aktivnosti u prijavnom obrascu i opisati kako će rad u okviru tih aktivnosti konkretno pridonijeti relevantnim radnim paketima i općim ciljevima projekta.
Očekivani učinak
Očekuje se da će se postupnom uspostavom i razvojem europskih mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti povećati prilagodljivost sustava za SOO da ponudu vještina brzo prilagode promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama, čime će se osigurati da upravo SOO bude glavni izvor vještina koje su potrebne zbog brzih promjena na tržištu rada.
S obzirom na to da su ključni dio „trokuta znanja” (projekti bi trebali poticati suradnju poduzeća, obrazovanja i istraživanja) i imaju važnu ulogu u pružanju vještina potrebnih za inovacije i pametnu specijalizaciju, od centara strukovne izvrsnosti očekuje se da osiguraju visokokvalitetne vještine i kompetencije koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti usklađenih s potrebama inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva.
Opsežnom diseminacijom rezultata projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini i razvojem dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekata, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne strategije razvoja i pametne specijalizacije, očekuje se da će pojedinačni projekti uključiti relevantne dionike unutar i izvan organizacija sudionica te osigurati trajni učinak nakon njegova završetka.
Kriteriji za dodjelu
Primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.
Relevantnost projekta (najviše 35 bodova)
- Povezanost s politikom: u prijedlogu je objašnjeno kako će mreža za transnacionalnu suradnju centara strukovne izvrsnosti pridonijeti postizanju ciljeva prioriteta politike obuhvaćenih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost71 i Deklaracijom iz Osnabrücka72
- Vrijednost EU-a: prijedlog je relevantan za poštovanje i promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te suzbijanje svih oblika diskriminacije
- Dosljednost: mjera u kojoj prijedlog ispunjava ciljeve poziva, ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja relevantna za organizacije sudionice; mjera u kojoj se prijedlog temelji na odgovarajućoj analizi potreba
- Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike i dovodi do inovativnih rezultata i rješenja za njegovo područje općenito ili za geografski kontekst u kojem se projekt provodi (npr. sadržaj, ostvareni rezultati, primijenjene metode rada, uključene ili ciljne organizacije i osobe)
- Regionalna dimenzija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos regionalnom razvoju i strategijama pametne specijalizacije na temelju utvrđenih lokalnih/regionalnih izazova u svakoj zemlji sudionici
- Suradnja i partnerstva: u kojoj su mjeri u prijedlogu odgovarajuće prepoznati i uključeni najrelevantniji partneri nužni za ostvarivanje ciljeva projekta i u kojoj se mjeri objašnjava kako će se njime uspostaviti stabilni i trajni odnosi, na lokalnoj i transnacionalnoj razini, između zajednice SOO-a i poduzeća (mogu ih predstavljati komore ili udruženja), uz interakciju na obostranu korist
- Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na pojedinačnoj (polaznik i/ili osoblje), institucijskoj i sustavnoj razini, koja se ostvaruje rezultatima koje bi partneri koji nisu uključeni u europsku suradnju teško postigli
- Internacionalizacija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos međunarodnoj dimenziji izvrsnosti SOO-a, uključujući razvoj strategija za poticanje transnacionalne mobilnosti učenika i osoblja i održivih partnerstava u području SOO-a
- Digitalne vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s razvojem digitalnih vještina (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metodologije poučavanja, smjernice)
- Zelene vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s prelaskom na kružno i zeleno gospodarstvo (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metode poučavanja, smjernice)
- Socijalna dimenzija: prijedlog uključuje horizontalne teme putem različitih aktivnosti usmjerenih na raznolikost i promicanje zajedničkih vrijednosti, jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, te nediskriminacije i socijalnog uključivanja, među ostalim osoba s posebnim potrebama / s manje mogućnosti.
Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 25 bodova)
- Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta i aktivnosti. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti i usluga za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata
- Aktivnosti: Rad koji će se obavljati u okviru svake od aktivnosti odabranih iz tri klastera jasno je opisan u smislu očekivanih ishoda/rezultata te doprinosa relevantnim radnim paketima i općim ciljevima projekta.
- Metodologija: kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za ostvarivanje očekivanih rezultata
- Upravljanje: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem i sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju te uvodi kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični. Utvrđen je jasan skup ključnih pokazatelja uspješnosti i vremenski okvir za njihovu ocjenu i ostvarenje.
- Proračun: proračun osigurava odgovarajuća sredstva potrebna za uspješnu provedbu projekta; nisu previsoka ni preniska; projekt je isplativ te su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva
- Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima; uspostavljene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, praćenje, korištenje rezultata, evaluaciju i diseminaciju
- Kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Ti procesi uključuju neovisnu vanjsku procjenu sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.
- Ako projekt uključuje aktivnosti mobilnosti (za učenike i/ili osoblje):
- kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i pružanja potpore
- mjera u kojoj su te aktivnosti prikladne za ciljeve projekta i uključuju odgovarajući broj sudionika
- kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika, u skladu s europskim instrumentima i načelima za transparentnost i priznavanje.
Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova)
- Sastav: projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, kompetencijama, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih aspekata projekta. Potrebno je jasno utvrditi ulogu i objasniti dodanu vrijednost svakog partnera.
- Uzlazna konvergencija: mjera u kojoj partnerstvo okuplja organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu, koje su u različitim fazama razvoja pristupa strukovnoj izvrsnosti, i omogućuje neometanu i djelotvornu razmjenu stručnosti i znanja među tim partnerima
- Geografska dimenzija: mjera u kojoj partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih regija te u kojoj je mjeri prijavitelj obrazložio geografski sastav partnerstva i pokazao njegovu važnost za ostvarenje ciljeva centara strukovne izvrsnosti; mjera u kojoj partnerstvo uključuje širok i odgovarajući raspon relevantnih sudionika na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući javna tijela koliko je to moguće;
- Sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu: ako je primjenjivo, sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost projektu
- Suradnja: donošenje odluka i komunikacija između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika jasno je i detaljno opisano (npr. broj i vremenski raspored sastanaka, sastav skupina, opis očekivanih ciljeva i postignuća) i prikazano u gantogramu projekta.
Učinak (najviše 20 bodova)
- Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici koristiti ishode projekta. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme i nakon projekta.
- Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na dionike, oblikovatelje politika, stručnjake za profesionalno usmjeravanje, poduzeća, mlade itd. tijekom i nakon završetka projekta; u prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju
- Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:
- na sudionike i organizacije sudionice tijekom i nakon završetka projekta
- izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, kao i njegovo potencijalno integriranje u razvoj vještina koje se stječu u SOO-u na regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
- U prijedlog su uključene mjere te jasno definirani ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).
- Održivost: u projektu je objašnjen način uvođenja i daljnjeg razvoja centara strukovne izvrsnosti; prijedlog uključuje dugoročni akcijski plan za postupno uvođenje rezultata projekta i trajna partnerstva između pružatelja obrazovanja i osposobljavanja i ključnih dionika iz industrije na odgovarajućoj razini; utvrđeni plan uključuje određivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za primjenu u većim razmjerima i financijsku održivost, uključujući utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.
Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 75 bodova (od ukupno 100), uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 18 bodova za kategoriju „relevantnost projekta”, najmanje 13 bodova za kategoriju „kvaliteta projektnog plana i provedbe” i 11 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”.
Među jednako rangiranim prijedlozima prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”. Bude li taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „kvaliteta projektnog plana i provedbe”. Bude li i taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „učinak”.
Ako to ne bude dovoljno da se odredi tko ima prednost, može se razmotriti cijeli portfelj projekata i stvaranje pozitivnih sinergija među projektima, ili se mogu uzeti u obzir drugi čimbenici povezani s ciljevima poziva. Ti će faktori biti dokumentirani u izvješću odbora za odabir.
U granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim strukovnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.
Pečat izvrsnosti
Projektnim prijedlozima koji su ocijenjeni ocjenom iznad pragova kvalitete, odnosno ukupno imaju 75 bodova ili više, ali se ne mogu financirati u okviru programa Erasmus+ zbog manjka proračunskih sredstava u okviru tog poziva, može se dodijeliti oznaka pečat izvrsnosti, kojim se potvrđuje kvaliteta prijedloga i olakšava alternativno financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Pečat izvrsnosti je oznaka kvalitete koja se dodjeljuje kvalitetnim projektnim prijedlozima koji se ne mogu financirati u okviru programa Erasmus+ zbog manjka sredstava73 . Oznaka potvrđuje kvalitetu prijedloga i olakšava potragu za alternativnim financiranjem. Tijela za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini mogu odlučiti izravno financirati projektni prijedlog nositelja pečata izvrsnosti na temelju visokokvalitetnog postupka vrednovanja koji su proveli Komisijini neovisni stručnjaci bez provedbe novog potpunog postupka vrednovanja. Dodjela pečata izvrsnosti može olakšati i alternativno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ili Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)74 .
Prijavitelje treba obavijestiti da dodjeljivanje pečata izvrsnosti ne jamči automatsko alternativno financiranje jer je odluka o potencijalnom financiranju projektnih prijedloga nositelja pečata izvrsnosti isključivo diskrecijska odluka upravljačkih tijela fondova kohezijske politike, fondova EFRR ili ESF+ ili drugih tijela za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
Ako je prijavitelj dao dopuštenje za to u prijavnom obrascu, podaci iz projektnog prijedloga nositelja pečata izvrsnosti mogu se putem nacionalnih agencija podijeliti s upravljačkim tijelima fondova kohezijske politike i drugim potencijalno zainteresiranim tijelima za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini, uz potpuno poštovanje pravila kojima se uređuje povjerljivost prijedloga i zaštita osobnih podataka.
Koja su pravila financiranja?
Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Iznos će odrediti tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna projekta, ishoda ocjenjivanja i stope financiranja od 80 %.
Maksimalni doprinos EU-a po projektu iznosi 4 000 000 EUR.
Financijska pomoć trećim stranama u obliku bespovratnih sredstava ili nagrada nije dopuštena.
Troškovi za financijske revizije nisu dopušteni.
Dopušteni su troškovi volontiranja. Trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za volontere75 .
Za vlasnike MSP-ova dopušteni su jedinični troškovi za MSP-ove. Oni trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za vlasnike MSP-ova76 .
Relevantni radni paket trebao bi obuhvaćati troškove najmanje jednog godišnjeg sastanka (po jedan predstavnik svakog punopravnog partnera projekta) koji organizira ili preporuči Europska komisija / Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu radi razmjene dobre prakse i uzajamnog učenja među centrima strukovne izvrsnosti.
Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?
Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:
- korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
- u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
- prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu jednokratnog iznosa iz koje se vidi udio po radnom paketu (a u okviru svakog radnog paketa udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
- opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).
Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.
Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene.
Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Pogledajte odjeljak „Prihvatljivi izravni troškovi” u dijelu C ovog vodiča.
Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućit će usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.
Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu EU Funding & Tenders.
- https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32020H1202%2801%29 ↩ back
- https://www.cedefop.europa.eu/files/osnabrueck_declaration_eu2020.pdf ↩ back
- Vidjeti brošuru Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Vještine potrebne danas i sutra . ↩ back
- https://commission.europa.eu / publications/communication-skills-and-talent-mobility_en ↩ back
- https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=C E LEX:32018H0502(01) ↩ back
- Ekosustavi vještina definiraju se kao regionalne ili sektorske socijalne formacije u kojima se ljudska sposobnost razvija i primjenjuje u produktivne svrhe (Finegold 1999.). Njihovi su osnovni elementi poslovna okruženja i s njima povezani poslovni modeli, institucijski okviri / okviri politika, načini angažiranja radne snage, struktura radnih mjesta te razina vještina i sustava za njihovo formiranje ( Buchanan i dr., 2001. ). Vidjeti A guide to the skill ecosystem approach to workforce development . ↩ back
- Politika regionalnog razvoja – regionalni razvoj je opširan pojam koji se može tumačiti kao opća tendencija smanjenja regionalnih nejednakosti podupiranjem gospodarskih aktivnosti (koje pospješuju zapošljavanje i prosperitet) u regijama. ↩ back
- Inovacija je uvođenje novog ili znatno poboljšanog proizvoda (robe ili usluge) ili postupka, nove metode stavljanja na tržište ili nove metode organizacije u poslovnoj praksi, organizaciji radnog mjesta ili vanjskih odnosa. ↩ back
- Pametna specijalizacija lokalizirani je pristup u kojem se utvrđivanje strateških područja za intervenciju temelji na analizi prednosti i potencijala gospodarstva i na poduzetničkom postupku otkrivanja uz suradnju širokog raspona dionika. U pitanju je otvoreni pristup koji podržava široko poimanje inovacija. ↩ back
- Industrijski klasteri su skupine specijaliziranih poduzeća, često MSP-ova, i drugih povezanih subjekata koji pružaju potporu na lokaciji, koji blisko surađuju. U Europi postoji oko 3000 specijaliziranih klastera. U obnovljenoj industrijskoj politici EU-a klasteri su prepoznati kao moćan alat kojim se potiču industrijske inovacije. Vidjeti europsku platformu za suradnju klastera (ECCP). ↩ back
- Vidjeti Obrazovanje u trokutu znanja ↩ back
- Kako je definirano u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje . ↩ back
- Vidjeti rad Europske zaklade za osposobljavanje o javno-privatnim partnerstvima za uključivi razvoj vještina . ↩ back
- Vidjeti npr. rad Europskog partnerstva za inovacije u području poljoprivrede (EIP-AGRI) na poticanju konkurentnosti i održivosti poljoprivrede i šumarstva. ↩ back
- Vidjeti 14 industrijskih ekosustava kako su opisani u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020. i SWD(2021) 351, Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2021. ↩ back
- Vidjeti Berlinsku deklaraciju o obrazovanju za održivi razvoj . ↩ back
- https://new-european-bauhaus.europa.eu/index_en ↩ back
- Kao što su EQF, EQAVET, Preporuka Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, Preporuka Vijeća o ključnim kompetencijama itd. ↩ back
- https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=25692&langId=en ; https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=25693&langId=en ; https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=26252&langId=en ; https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=26951&langId=en ↩ back
- Mogu se dopuniti drugim aktivnostima koje dogovore partneri. ↩ back
- Vidjeti rad Cedefopa u području vještina za tržište rada i usklađivanja vještina . ↩ back
- https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1415&langId=hr ↩ back
- Kako je definirano u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje . ↩ back
- Vidjeti publikacije Cedefopa „ Digitalno, zelenije i otpornije ” i „ Zeleno zapošljavanje i transformacija vještina ” kao i ESCO-ovu taksonomiju vještina za zelenu tranziciju . ↩ back
- Smjernice Međunarodne organizacije rada o povećanju uključivosti tehničkog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i razvoja vještina za sve . ↩ back
- Temelje se i na postojećim alatima za informacije o vještinama , kao što je Cedefopov alat OVATE i drugim inicijativama povezanima s vještinama koje su usmjerene na osiguravanje osposobljavanja relevantnog za tržište rada (npr. Pakt za vještine i sektorski planovi) . ↩ back
- Vidjeti Model procesa za suradnju između ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visokih učilišta i predstojeću studiju OECD-a „Stjecanje zanimanja: razumijevanja sustava visokog strukovnog obrazovanja i stručnog tercijarnog obrazovanja”. ↩ back
- Vidjeti članak Michele Schweisfurtha: Learner-Centred Education in International Perspective . ↩ back
- Vidjeti finski primjer . ↩ back
- Uključujući „internacionalizaciju kod kuće” koja se definira kao „svrhovita integracija međunarodnih i međukulturnih dimenzija u formalni i neformalni kurikulum za sve učenike unutar domaćih okruženja za učenje”. Vidjeti Beelen i Jones , 2015. ↩ back
- Vidjeti publikaciju Europske zaklade za osposobljavanje „A handbook for policy makers and social partners” o učenju temeljenom na radu . ↩ back
- Europski temeljni strukovni profili opisuju skupove ključnih ishoda učenja koji odgovaraju profilima zanimanja koji su zajednički i relevantni za nacionalne programe SOO-a u državama članicama EU-a u konkretnim profesijama / strukovnim područjima. ↩ back
- Vidjeti studiju Cedefopa o usporedbi kvalifikacija stečenih strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem . ↩ back
- https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1656349729862&uri=CELEX%3A32022H0627%2802%29 ↩ back
- Prostori za stvaranje zajednički su radni prostori za izradu, učenje, istraživanje i dijeljenje (vidjeti izvješće Zajedničkog istraživačkog centra). ↩ back
- Vidjeti Stanje pozitivnog obrazovanja i Međunarodnu mrežu za pozitivno obrazovanje IPEN . ↩ back
- Vidjeti članak Margherite Bacigalupo o okvirima za kompetencije kao alatima za orijentaciju . ↩ back
- Europski okvir digitalnih kompetencija . ↩ back
- EntreComp, okvir za poduzetničke kompetencije . ↩ back
- Europski okvir za osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja kako učiti . ↩ back
- Vidjeti europski okvir kompetencija za održivost , „GreenComp” i UNESCO-UNEVOC, Ekološko tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje: praktični vodič za ustanove . ↩ back
- Sve informacije o alatu SELFIE za učenje kroz rad na internetu. ↩ back
- Vidjeti Testirajte svoje digitalne vještine | Europass ↩ back
- Europska potvrda za digitalne vještine (EDSC) je mjera predviđena u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje . ↩ back
- Vidjeti primjer nizozemske inicijative za izvrsnost u srednjem strukovnom obrazovanju (MBO) . ↩ back
- Zajednički istraživački centar istraživao je kako se potiče kreativnost u okviru cjeloživotnog učenja , među ostalim u području SOO-a . ↩ back
- Primjerice, vidjeti tablicu 3. u studiji Zajedničkog istraživačkog centra „Kreativnost – transverzalna vještina za cjeloživotno učenje”. ↩ back
- Vidjeti rad agencije Cedefop o stručnom usavršavanju nastavnika i predavača . ↩ back
- Vidjeti Zaključke Vijeća o poboljšanju mobilnosti učitelja i nastavnika, posebno europske mobilnosti, tijekom njihova inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. ↩ back
- Vidjeti i inicijativu EU-a o Akademijama za stručno usavršavanje učitelja . ↩ back
- Vidjeti studiju Tracking Learning and Career Paths of VET graduates to improve quality of VET provision , publikacije Mapping of VET graduate tracking measures i Mapping the state of graduate tracking policies and practices te Preporuku Vijeća o praćenju osoba s kvalifikacijom . ↩ back
- Vidjeti mrežu Euroguidance , Rezoluciju Vijeća o poboljšanju uloge cjeloživotnog usmjeravanja u strategijama cjeloživotnog učenja, publikaciju Ulaganje u profesionalno usmjeravanje , kao i rad Cedefopa na cjeloživotnom usmjeravanju . ↩ back
- Vidjeti rad Cedefopa na vrednovanju neformalnog i informalnog učenja i Preporuku Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja . ↩ back
- Europski savez za naukovanje – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje – Europska komisija (europa.eu) ↩ back
- Vidjeti Pakt za vještine ↩ back
- Može uključivati uspostavu i rad savezâ za osposobljavanje (vidjeti austrijski model ) i centara za osposobljavanje organizirano među više poduzeća (vidjeti njemački model ). Vidjeti i nizozemski primjer koji se odnosi na partnerstva između poduzeća i ustanova za obrazovanje u sektoru IKT-a. ↩ back
- Vidjeti primjer kanadskih fakulteta i instituta koji koriste primijenjena istraživanja kako bi povećali svoju inovativnost i iskoristili svoje čvrste veze s industrijom i zajednicom i publikaciju australskog Nacionalnog centra za istraživanje u strukovnom obrazovanju (NCVER) pod naslovom „ Developing VET applied research : steps towards enhancing VET’s role in the innovation system” te „SMEs and TAFEs collaborating through applied research for growth” . ↩ back
- Vidjeti primjer istraživačke organizacije Fraunhofer koji se odnosi na prijenos znanja iz istraživanja instituta u privatna poduzeća . ↩ back
- Vidjeti EU-ovu politiku vrednovanja : rezultati istraživanja u službi društva i Preporuku Komisije o Kodeksu dobre prakse za zajedničko stvaranje znanja u industriji i akademskoj zajednici radi njegova vrednovanja . ↩ back
- Vidjeti GO-international – A practical guide on strategic internationalisation in VET . ↩ back
- Vidjeti Erasmus standarde kvalitete – projekti mobilnosti – SOO, odrasli, škole i modeli za ugovore o mobilnosti i učenju . ↩ back
- Vidjeti UNESCO-UNEVOC, Praktični vodič o poduzetničkom učenju za ustanove tehničkog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja . ↩ back
- Vidjeti EntreComp : okvir za poduzetničke kompetencije. Vidjeti neprofitnu organizaciju JA Europe koja priprema osobe za zapošljavanje i poduzetništvo. ↩ back
- Vidjeti završno izvješće o Poduzetništvu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju , primjer austrijskog nacionalnog akcijskog plana za poduzetničko obrazovanje i Vodič za poticanje poduzetničkog obrazovanja . ↩ back
- Vidjeti primjer njemačkog projekta Sommer der Berufsausbildung . ↩ back
- Vidjeti primjer ljetnog kampa , tehnološkog kampa i ljetnog kampa za djecu s poteškoćama u razvoju . ↩ back
- Uzimajući u obzir autonomiju pedagoškog, financijskog i operativnog upravljanja, usklađenu s učinkovitim mehanizmima odgovornosti. Vidjeti i članak Georga Spöttla Autonomy of (Vocational) Schools as an Answer to Structural Changes . ↩ back
- Vidjeti primjere Kanade i Singapura . ↩ back
- Vidjeti Zajednica prakse centara strukovne izvrsnosti (copcoves.eu) . ↩ back
- Vidjeti Obrazovni GPS OECD-a i članak Funding Mechanisms for Financing Vocational Training: An Analytical Framework . ↩ back
- https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=uriserv:OJ.C_.2020.417.01.0001.01.HRV ↩ back
- https://www.cedefop.europa.eu/files/osnabrueck_declaration_eu2020.pdf ↩ back
- Članak 32. stavak 3. Uredbe (EU) 2021/817 o programu Erasmus+. ↩ back
- Članak 73 stavak 4. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredaba (EU) 2021/1060, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02021R1060-20240630 . ↩ back
- https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/common/guidance/unit-cost-decision-volunteers_en.pdf ↩ back
- unit-cost-decision-sme-owners-natural-persons_en.pdf (europa.eu) ↩ back