Skip to main content
Erasmus+ home page Erasmus+ home page

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Centri strukovne izvrsnosti

Provedba pristupa strukovnoj izvrsnosti ima istaknuto mjesto u cjelokupnom programu politike EU-a o vještinama i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Program vještina za Europu, europski prostor obrazovanja, Preporuka Vijeća iz 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1 i Deklaracija iz Osnabrücka2 jasno upućuju na strukovnu izvrsnost kao pokretačku silu reformi u sektoru SOO-a.

Inicijativa za centre strukovne izvrsnosti osmišljena je kao odgovor na taj prioritet politike. Planirane zadaće uključuju potporu reformama u sektoru SOO-a, osiguravanje visokokvalitetnih vještina i kompetencija koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti kako bi se ispunile potrebe inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva3 . Inicijativom se podupire i provedba europskog zelenog plana, nove digitalne strategije te nove industrijske strategije i strategije za MSP-ove jer su vještine ključne za njihov uspjeh.

Centri strukovne izvrsnosti djeluju u zadanom lokalnom kontekstu, u kojem stvaraju ekosustave vještina za inovaciju, regionalni razvoj i socijalnu uključivost, te putem međunarodnih mreža za suradnju surađuju s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama. Oni uspostavljaju pristup strukovnoj izvrsnosti odozdo prema gore, u kojem širok spektar lokalnih dionika ustanovama za SOO omogućuje da ponudu vještina brzo prilagode promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama.

Nude mogućnosti za inicijalno osposobljavanje mladih i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje odraslih, uz fleksibilnu i pravodobnu ponudu osposobljavanja koje ispunjava potrebe dinamičnog tržišta rada u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Djeluju kao katalizatori inovacija i razvoja lokalnog poslovnog sektora uz usku suradnju s poduzećima (posebno MSP-ovima) na projektima primijenjenog istraživanja, stvarajući centre znanja i inovacija i podupirući poduzetničke inicijative svojih učenika.

Mrežama se nastoji postići „uzlazna konvergencija” izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. One će biti otvorene za sudjelovanje zemalja s dobro razvijenim sustavima strukovne izvrsnosti te onih u procesu razvoja sličnih pristupa, čiji je cilj istražiti puni potencijal ustanova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da imaju proaktivnu ulogu u podupiranju rasta i inovacija.

Inicijativom se uvodi „europska dimenzija” strukovne izvrsnosti podupiranjem provedbe politike EU-a o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i aktivnosti dogovorenih s državama članicama, socijalnim partnerima i pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Predloženi koncept strukovne izvrsnosti karakterizira cjelovit pristup usmjeren na učenika, u kojem strukovno obrazovanje i osposobljavanje:

  • čini sastavni dio ekosustava vještina4 , koji pridonosi regionalnom razvoju5 , inovacijama6 ,  strategijama pametne specijalizacije7 i klastera8 te posebnim lancima vrijednosti i industrijskim ekosustavima9
  • predstavlja dio trokuta znanja10 , u okviru kojeg se blisko surađuje s drugim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, znanstvenom zajednicom i poduzećima
  • omogućuje učenicima stjecanje strukovnih (specifičnih za radno mjesto) i ključnih kompetencija11 pružanjem visokokvalitetnog obrazovanja koje se temelji na osiguravanju kvalitete
  • razvija inovativne oblike partnerstva12 s poslovnim svijetom i podupire se kontinuiranim stručnim usavršavanjem nastavnog i nenastavnog osoblja, inovativnim pedagoškim metodama te strategijama mobilnosti učenika i osoblja i internacionalizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Ciljevi aktivnosti

Aktivnošću se podupiru postupno uspostavljanje i razvoj međunarodnih mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti.

Centri strukovne izvrsnosti djelovat će na dvije razine:

  1. na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje širokog raspona lokalnih dionika, stvarajući ekosustave vještina za lokalnu inovaciju, regionalni razvoj i socijalnu uključivost, uz suradnju s centrima strukovne izvrsnosti u drugim zemljama putem međunarodnih mreža za suradnju
  2. na međunarodnoj razini okupljanjem centara strukovne izvrsnosti koji dijele interes za:  
  • posebne sektore13 ili industrijske ekosustave14
  • inovativne pristupe za suočavanje s gospodarskim i društvenim izazovima (npr. klimatske promjene, digitalizacija, umjetna inteligencija, ciljevi održivog razvoja15 , integracija migranata i skupina u nepovoljnom položaju, usavršavanje niskokvalificiranih osoba) ili
  • inovativne pristupe za povećanje dosega, kvalitete i djelotvornosti postojećih centara strukovne izvrsnosti.

Mreže će okupiti postojeće centre strukovne izvrsnosti ili razviti model strukovne izvrsnosti povezivanjem partnera iz raznih zemalja koji putem međunarodne suradnje namjeravaju razviti strukovnu izvrsnost u svojem lokalnom kontekstu. Mogle bi doprinijeti npr. fazi provedbe inicijative novi europski Bauhaus16 suradnjom sa zajednicama koje sudjeluju u lokalnim transformacijama koje ta inicijativa potiče.

Cilj centara strukovne izvrsnosti nije izgradnja potpuno novih ustanova i infrastrukture za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (iako je i to mogućnost). Može se raditi o postojećim strukovnim školama / pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji nastoje postići izvrsnost nizom aktivnosti predloženih u okviru ove europske inicijative. Centri strukovne izvrsnosti mogu biti i novi centri uspostavljani radi pružanja izvrsnog osposobljavanja i usluga koje odgovaraju potrebama tržišta rada:

Centri strukovne izvrsnosti ciljeve ostvaruju okupljanjem niza lokalnih/regionalnih partnera i bliskom suradnjom s njima, kao što su pružatelji početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visoka učilišta, uključujući sveučilišta primijenjenih znanosti i veleučilišta, istraživačke ustanove, znanstveni parkovi, agencije za inovacije, poduzeća, komore i njihova udruženja, socijalni partneri, socijalna poduzeća, vijeća za sektorske vještine, nacionalna i regionalna tijela i razvojne agencije, javni zavodi za zapošljavanje, tijela nadležna za kvalifikacije, organizacije za socijalnu uključivost i reintegraciju itd.

Stoga će se ovim pozivom podupirati projekti koji okupljaju lokalne ili regionalne partnere iz raznih zemljama koji razvijaju niz aktivnosti u okviru triju klastera: 1. poučavanje i učenje, 2. suradnja i partnerstva te 3. upravljanje i financiranje.

Centri strukovne izvrsnosti namijenjeni su organizacijama koje pružaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje na bilo kojoj razini od 3 do 8 prema Europskom kvalifikacijskom okviru, uključujući srednjoškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja i tercijarno obrazovanje (npr. sveučilišta za primijenjene znanosti, veleučilišta itd.).

Međutim, prijave ne mogu uključivati ​samo aktivnosti koje su usmjerene na sudionike na tercijarnoj razini; prijave usmjerene na SOO na razini višeg strukovnog obrazovanja (razine EQF-a 6 – 8) moraju uključivati barem još jednu razinu kvalifikacija u SOO-u između 3. i 5. razine EQF-a i izraženu komponentu učenja kroz rad17 .

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za centre strukovne izvrsnosti moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Tko se može prijaviti?

Prijavitelji (koordinator i punopravni partneri) moraju biti:

  • pravni subjekti (javna ili privatna tijela) aktivni u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu
  • subjekti s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu (prihvatljive su zemlje koje su u pregovorima radi sklapanja sporazuma o pridruživanju ako sporazum stupi na snagu prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava).

I organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati, ali ne kao koordinatori. To moraju biti javne ili privatne organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu.

Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (Regija 2) i Ruske Federacije (Regija 4) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.

Koje vrste organizacija mogu sudjelovati u projektu?

Organizacije sudionice mogu biti, primjerice (otvoren popis):

  • pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • predstavničke organizacije pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • poduzeća, organizacije koje predstavljaju industriju ili sektor
  • nacionalna/regionalna tijela nadležna za kvalifikacije
  • znanstveni instituti
  • agencije za inovacije
  • tijela za regionalni razvoj.

Broj i profil organizacija sudionica

U partnerstvo mora biti uključeno najmanje osam prijavitelja (koordinator i punopravni partneri) iz najmanje četiriju država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu.

Sve države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu moraju uključivati:

a) najmanje jedno poduzeće, organizaciju koja predstavlja industriju ili sektor i

b) najmanje jednog pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini).

Daljnji sastav partnerstva trebao bi odražavati posebnu prirodu prijedloga.

Organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati i kao punopravni partneri, povezani subjekti ili pridruženi partneri (ne kao koordinatori) ako njihovo sudjelovanje donosi znatnu dodanu vrijednost projektu.

 Mjesto provedbe aktivnosti

Aktivnosti se mogu provoditi u bilo kojoj prihvatljivoj zemlji, ako je to opravdano s obzirom na ciljeve ili provedbu.

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 48 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i ako se uvedu izmjenom ugovora).

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2023-PEX-COVE.

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji zahtjev za bespovratna sredstva moraju predati do 8. lipnja u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Uspostava projekta

Glavno je obilježje centara strukovne izvrsnosti sustavan pristup s kojim ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje aktivno doprinose zajedničkom stvaranju „ekosustava vještina” u suradnji sa širokim rasponom drugih lokalnih/regionalnih partnera. Očekuje se da rad centara strukovne izvrsnosti obuhvaća više od pružanja kvalitetne strukovne kvalifikacije.

U nastavku se nalazi otvoren popis uobičajenih aktivnosti koje pružaju centri strukovne izvrsnosti. Ciljevi projekata ostvaruju se polazeći od kombinacije tih aktivnosti (niže navedene točke su indikativni primjeri mogućeg postupanja u okviru svake aktivnosti)18 .

U okviru projekta moraju se odabrati relevantne aktivnosti (i navesti pojedinosti o konkretnim postupanjima i rezultatima) u okviru sljedeća tri klastera:

  1. najmanje četiri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 1. klaster – poučavanje i učenje
  2. najmanje tri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 2. klaster – suradnja i partnerstva i
  3. najmanje dvije aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 3. klaster – upravljanje i financiranje.

1. klaster – poučavanje i učenje

i.   Pružanje polaznicima vještina koje su relevantne za tržište rada.

  • Predviđanjem budućih potreba za vještinama upotrebom djelotvornih sredstava za brzo utvrđivanje promjenjivih potreba tržišta rada19 i usklađivanjem pružanja vještina s mogućnostima zapošljavanja.
  • Usmjeravanjem na tehničke vještine i ključne kompetencije20 .
  • Uključivanjem vještina potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju21 .

ii.   Provođenje pristupa cjeloživotnog učenja i uključivosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

  • Pružanjem mogućnosti za učenje osobama svih dobi i socioekonomskih položaja22 .
  • Kombiniranjem ponuda kvalifikacija inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ponudama kontinuiranog osposobljavanja za usavršavanje i prekvalifikaciju koji se temelje na informacijama o vještinama23 .
  • Pružanje programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na višoj razini, razvoj fleksibilnih načina učenja i mehanizama suradnje između ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visokih učilišta24 .

iii.   Izrada kurikuluma i kvalifikacija u SOO-u, uz omogućivanje fleksibilnosti i individualizacije provedbe

  • Razvijanjem individualnih planova za učenje25 ili putova za svakog učenika26 , uključujući odrasle.
  • Integriranje međunarodne mobilnosti učenika27 u kurikulume, osiguravanje vrednovanja i priznavanja ishoda učenja ostvarenih u inozemstvu.
  • Oblikovanje kvalifikacija kojima se integriraju sastavnice učenja u školi i učenja kroz rad28 .
  • Razvijanje europskih temeljnih strukovnih profila29 , čime se doprinosi mobilnosti učenika i radnika i istovremeno osigurava njezino priznavanje, kao i transparentnost, razumijevanje i prenosivost ishoda učenja30 .
  • Razvijanje i/ili upotreba mikrokvalifikacija31 za priznavanje ishoda kratkih mogućnosti za učenje prilagođenih društvu i tržištu rada koji se brzo mijenjaju.
  • Upotreba europskih digitalnih vjerodajnica za učenje, čime se omogućuje autentifikacija, potvrđivanje i priznavanje uvjerenja bilo koje veličine ili oblika.

iv.   Razvoj inovativnih materijala i metoda poučavanja i učenja usmjerenih na učenika

  • Uključivanje interdisciplinarnog učenja koje se temelji na projektima i kompetencijama, „tvornice za učenje”, prostore za stvaranje32 i pozitivno obrazovanje33 .
  • Upotreba okvira za kompetencije34 i povezanih alata kao što su DigComp35 , EntreComp36 , FreenComp, LifeComp37 , GreenComp38 , SELFIE WBL39 , Testirajte svoje digitalne vještine40 i Europski certifikat digitalnih vještina41 .
  • Iskorištavanje inovativne opreme za poučavanje i digitalnih tehnologija kao što su MOOC, simulatori, virtualna i proširena stvarnost te umjetna inteligencija za učenje u školi i učenje kroz rad.
  • Poticanje izvrsnosti kod učenika42 mjerama kojima se učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju potiče da istraže svoj inovacijski i kreativni potencijal43 , čime se ostvaruje višestruka korist za učenike, nastavnike/predavače i ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje koji najbolju praksu mogu integrirati u redovite programe44 .

v.   Ulaganje u inicijalno obrazovanje i trajno stručno usavršavanje nastavnika i predavača45

  • Radi stjecanja pedagoških, tehničkih, zelenih i digitalnih vještina, uključujući vještine potrebne za učenje putem interneta i na daljinu.
  • Uključivanje mobilnosti nastavnika i predavača u strategije za učenje, razvoj i internacionalizaciju46 .
  • Podupiranje provedbe kulture kvalitete koja se temelji na definiranim sustavima upravljanja47 .

vi.   Uspostavljanje snažnih mehanizama osiguranja kvalitete

vii.   Uspostava učinkovitih sustava povratnih informacija i sustava za praćenje osoba s kvalifikacijom

  • Uspostava postupaka, mehanizama i instrumenata za učinkovito davanje povratnih informacija i vrednovanje u postupku strateškog učenja u organizaciji za strukovno obrazovanje i osposobljavanje kako bi se poduprlo pružanje visokokvalitetnog obrazovanja i bolje mogućnosti za učenike.
  • Omogućivanje pravodobne prilagodbe obrazovanja potrebama tržišta rada koje se mijenjaju48 .

viii.   Pružanje usluga usmjeravanja

  • Kvalitetno usmjeravanje49 mladih i odraslih kako bi se poduprli njihovih odabiri karijere, obrazovanja i osposobljavanja i njihovo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju.
  • Prilagođena podrška ranjivim osobama.

ix.    Omogućivanje odraslima da iskoriste svoja prava na osposobljavanje.Vrednovanje prethodnog obrazovanja

  • Vrednovanje vještina neovisno o tome kako su stečene, uključujući izvan okvira formalnog obrazovanja i osposobljavanja: na radu, kod kuće ili u okviru volontiranja50 , kao temelj za personalizirano osposobljavanje.

2. klaster – suradnja i partnerstva

x.   Uspostava partnerstava između poduzeća i sektora obrazovanja

  • Njegovanje uzajamno korisnih odnosa s poslovnim sektorom uspostavljanjem dugoročnih partnerstava između poduzeća i sektora obrazovanja, među ostalim u svrhu inovacija i predviđanja potreba za vještinama.
  • Suradnja u svrhu kontinuiranog preispitivanja i ažuriranja kurikuluma kako bi bio relevantan za učenike i usklađen s potrebama tržišta rada, posebno za učenje kroz rad i naučnike.
  • Pružanje potpore poduzećima, posebno MSP-ovima, prilagođenim osposobljavanjem za usavršavanje ili prekvalifikaciju.
  • Suradnja s javnim zavodima za zapošljavanje i civilnim društvom u svrhu usavršavanja i prekvalifikacije nezaposlenih i neaktivnih osoba.
  • Podupiranje sektorske i regionalne suradnje, uključujući pristupanje Paktu za vještine51 i podupiranje njegove provedbe.
  • Osiguravanje tehničke potpore, procjene potreba za vještinama, alata i metodologija za MSP-ove.
  • Organiziranje mogućnosti za učenje kroz rad, naukovanje i pripravništvo za učenike, dijeljenje opreme, kao i razmjene nastavnika i predavača između poduzeća i centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje52 .

xi.   Primijenjeno istraživanje i inovacije

  • Suradnja s poduzećima, posebno MSP-ovima, na projektima primijenjenog istraživanja53 u koje su uključeni učenici i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. 
  • Zajedničko stvaranje inovacijskih centara i centara za širenje tehnologije54 ili služenje njima kako bi učenici i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju pridonijeli inovacijskom procesu MSP-ova.
  • Doprinos stvaranju i diseminaciji novog znanja55 .

xii.   Internacionalizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i mobilnost u inozemstvu

  • Razvoj strateškog planiranja za međunarodne aktivnosti, usko povezano s razvojem ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i kvalitetom prakse poučavanja i učenja56 .
  • Stvaranje potpornih struktura i mjera za poticanje i osiguranje kvalitete mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (uključujući virtualnu mobilnost) među partnerima u mreži centara strukovne izvrsnosti u skladu s Erasmus standardima kvalitete57 .
  • Pokretanje inicijativa za mobilizaciju učenika, nastavnika i predavača (uključujući predavače za osposobljavanje uz rad), kao i stručnjaka, da iskoriste mogućnosti iz programa Erasmus+ (ključna aktivnost 1) za sudjelovanje u mobilnosti u inozemstvu.

xiii.   Poticanje poduzetničkih vještina i inicijativa

  • Razvijanje poduzetničke kulture u organizacijama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje58 koje uključuje voditelje, osoblje, nastavnike i predavače te učenike59 .
  • Suradnja s lokalnim partnerima na razvoju poduzetničkih vještina i stavova učenika koji odgovaraju na izazove stvarnog svijeta.
  • Organizacija lokalnih poslovnih inkubatora ili povezivanje s njima kako bi učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju razvili poduzetničke60 inicijative.

xiv.   Povećanje atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

  • Pokretanjem i aktivnim sudjelovanjem u komunikacijskim kampanjama i aktivnostima61 usmjerenima na povećanje privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
  • Informiranje o mogućnostima zapošljavanja zahvaljujući strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i privlačenje mladih i odraslih (uključujući učenike u osnovnim i srednjim školama) u programe učenja u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
  • Osnivanje međunarodnih kampusa ili ljetnih kampova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje62 namijenjenih učenicima, učiteljima, nastavnicima i predavačima, ravnateljima ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, sindikatima te osobama koje razmišljaju o budućim mogućnostima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Oni bi se mogli usredotočiti na određene profesije, proizvode ili usluge, kao i na složena društvena i gospodarska pitanja.

xv.   Natjecanja u vještinama

  • Poticanje sudjelovanja učenika na sektorskim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u vještinama namijenjenima povećanju privlačnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (primjerice, natjecanja WorldSkills i/ili EuroSkills).

3. klaster – upravljanje i financiranje

xvi.   Autonomija i djelotvorno upravljanje strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem

  • Razvoj kapaciteta pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da donose neovisne i odgovorne odluke o obrazovnim, organizacijskim, financijskim, kadrovskim i drugim pitanjima, u obavljanju djelatnosti koja se obavlja u opsegu utvrđenom nacionalnim pravilima i propisima63 .
  • Uključivanje relevantnih dionika, posebno poduzeća, komora, strukovnih i sektorskih udruženja, sindikata, nacionalnih i regionalnih tijela i socijalnih partnera, uključujući predstavnike učenika, u upravljanje sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

xvii.   Strateški pristup razvoju vještina i upravljanju

  • Aktivno sudjelovanje u nacionalnim i regionalnim sustavima upravljanja vještinama.
  • Doprinos oblikovanju politika zapošljavanja i socijalnih politika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini iz perspektive vještina.

xviii.   Zajedničko stvaranje ekosustava vještina

  • Mobilizacija relevantnih gospodarskih i socijalnih partnera te drugih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje radi uključivanja ili stvaranja lokalnih ekosustava vještina usmjerenih na podupiranje inovacija, strategija pametne specijalizacije, klastera te sektora i lanaca vrijednosti (industrijski ekosustavi).
  • Omogućivanje da lokalni ekosustavi vještina doprinose privlačenju stranih ulaganja64 pravodobnim pružanjem usluga razvoja vještina za poduzeća koja ulažu na lokalnoj razini.

xix.   Razvijanje održivih financijskih modela

  • Kombiniranje javnog i privatnog financiranja65 i aktivnosti kojima se ostvaruje prihod te iskorištavanje programa financiranja temeljenog na uspješnosti (ako je to relevantno).

xx.   Iskorištavanje punog potencijala nacionalnih financijskih instrumenata te financijskih instrumenata EU-a

  • To može uključivati potporu za aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, mobilnost učenika i osoblja, aktivnosti primijenjenog istraživanja, ulaganja u infrastrukturu za opremanje centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje naprednom opremom, provedbu sustava upravljanja kako bi se osigurala izvrsnost i održivost organizacija u području SOO-a i usluga koje pružaju itd.

U projektu se mora jasno utvrditi i objasniti odabir svake odabrane aktivnosti i opisati kako će rad u okviru tih aktivnosti konkretno pridonijeti relevantnim radnim paketima i općim ciljevima projekta.

Kad god je to relevantno, u projektima treba primjenjivati instrumente i alate66 na razini EU-a.

Projekti moraju obuhvaćati izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost.

Plan bi trebao zajamčiti i odgovarajuću vidljivost i diseminaciju rada mreža centara strukovne izvrsnosti, među ostalim i na razini EU-a i na nacionalnoj političkoj razini, te sadržavati pojedinosti o predstavljanju projekta na europskoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini s relevantnim partnerima. U akcijskom planu navodi se i način na koji se mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, nacionalnim i regionalnim sredstvima te privatnim sredstvima mogu iskoristiti za realizaciju projekta.

Očekivani učinak

Očekuje se da će se postupnom uspostavom i razvojem europskih mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti povećati prilagodljivost ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje da ponudu vještina brzo prilagode promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama, čime će se osigurati da će upravo strukovno obrazovanje i osposobljavanje biti glavni izvor vještina koje su potrebne zbog brzih promjena na tržištu rada.

S obzirom na to da čine ključni dio „trokuta znanja”, odnosno bliske suradnje poduzeća, obrazovanja i istraživanja, te imaju važnu ulogu u pružanju vještina potrebnih za inovacije i pametnu specijalizaciju, od centara strukovne izvrsnosti očekuje se da osiguraju visokokvalitetne vještine i kompetencije koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti, koje su usklađene s potrebama inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva.

Budući da su centri strukovne izvrsnosti čvrsto ukotvljeni u regionalnom/lokalnom kontekstu, a istovremeno djeluju na transnacionalnoj razini, stvorit će čvrsta i trajna partnerstva između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslovnog svijeta na nacionalnoj razini i u prekograničnom kontekstu. To će doprinijeti i internacionalizaciji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja okupljanjem partnera iz cijelog svijeta. Svrha je tih centara ostvariti „uzlaznu konvergenciju” izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, što bi bilo teško postići bez poticaja EU-a, tehničke potpore i mogućnosti za uzajamno učenje.

Opsežnom diseminacijom rezultata projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini i razvojem dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekata, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne strategije razvoja i pametne specijalizacije, očekuje se da će pojedinačni projekti uključiti relevantne dionike unutar i izvan organizacija sudionica te osigurati trajni učinak nakon njegova završetka.

Kriteriji za dodjelu

Primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.

Relevantnost projekta (najviše 35 bodova)

  • Povezanost s politikom: prijedlogom se uspostavlja i razvija transnacionalna mreža za suradnju centara strukovne izvrsnosti s ciljem poticanja izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; u njemu se objašnjava kako će pridonijeti postizanju ciljeva prioriteta politike obuhvaćenih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost67 i Deklaracijom iz Osnabrücka68
  • Dosljednost: mjera u kojoj se prijedlog temelji na odgovarajućoj analizi potreba, ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Aktivnosti: aktivnosti odabrane iz tri klastera jasno su utvrđene, opisane i povezane s općim ciljevima projekta
  • Inovacije: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike i dovodi do inovativnih rezultata i rješenja za njegovo područje općenito ili za geografski kontekst u kojem se projekt provodi (npr. sadržaj, ostvareni rezultati, primijenjene metode rada, uključene ili ciljne organizacije i osobe)
  • Regionalna dimenzija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos regionalnom razvoju, inovacijama i strategijama pametne specijalizacije na temelju utvrđenih lokalnih/regionalnih potreba i izazova u svakoj zemlji sudionici
  • Suradnja i partnerstva: u kojoj su mjeri u prijedlogu odgovarajuće prepoznati i uključeni najrelevantniji partneri nužni za ostvarivanje ciljeva projekta i u kojoj se mjeri objašnjava kako će se njime uspostaviti stabilni i trajni odnosi, na lokalnoj i transnacionalnoj razini, između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća (mogu ih predstavljati komore ili udruženja), uz interakciju na obostranu korist
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na pojedinačnoj (polaznik i/ili osoblje), institucionalnoj i sustavnoj razini, koja se ostvaruje rezultatima koje bi partneri koji djeluju bez europske suradnje teško postigli;
  • Internacionalizacija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos međunarodnoj dimenziji izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući razvoj strategija za poticanje transnacionalne mobilnosti učenika i osoblja i održivih partnerstava u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • Digitalne vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s razvojem digitalnih vještina (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metodologije poučavanja, smjernice)
  • Zelene vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s prelaskom na kružno i zeleno gospodarstvo (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metode poučavanja, smjernice)
  • Socijalna dimenzija: prijedlog uključuje horizontalne teme putem različitih aktivnosti usmjerenih na raznolikost i promicanje zajedničkih vrijednosti, jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, te nediskriminacije i socijalne uključivosti, uključujući osobe s posebnim potrebama / s manje mogućnosti

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 25 bodova)

  • Usklađenost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti i usluga za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata. Uspostavljene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, praćenje, iskorištavanje, evaluaciju i diseminaciju.
  • Aktivnosti: rad koji će se obavljati u okviru svake od aktivnosti odabranih iz tri klastera jasno je opisan u smislu očekivanih ishoda/rezultata, doprinosa relevantnim radnim paketima i usklađenosti s općim ciljevima projekta.
  • Metodologija: kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za ostvarivanje očekivanih rezultata
  • Upravljanje: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem i sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju te uvodi kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva. Utvrđen je jasan skup ključnih pokazatelja uspješnosti i vremenski okvir za njihovu ocjenu i ostvarenje.
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima.
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Ti procesi uključuju neovisnu vanjsku procjenu sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.
  • Ako projekt uključuje aktivnosti mobilnosti (za učenike i/ili osoblje): 
    • kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i pružanja potpore
    • mjera u kojoj su te aktivnosti prikladne za ciljeve projekta i uključuju odgovarajući broj sudionika
    • kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika, u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova)

  • Konfiguracija: projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s potrebnim profilom, kompetencijama, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih aspekata projekta. Potrebno je jasno utvrditi ulogu i opisati dodanu vrijednost svakog partnera.
  • Uzlazna konvergencija: mjera u kojoj partnerstvo okuplja organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu, koje su u različitim fazama razvoja pristupa strukovnoj izvrsnosti, i omogućuje neometanu i djelotvornu razmjenu stručnosti i znanja među tim partnerima.
  • Geografska dimenzija: mjera u kojoj partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih regija te u kojoj je mjeri prijavitelj obrazložio geografski sastav partnerstva i pokazao njegovu važnost za ostvarenje ciljeva centara strukovne izvrsnosti; mjera u kojoj partnerstvo uključuje širok i odgovarajući raspon relevantnih sudionika na lokalnoj i regionalnoj razini.
  • Sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu: ako je primjenjivo, treba jasno objasniti kako sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost projektu.
  • Suradnja: predlaže se učinkovit mehanizam za dobru koordinaciju, donošenje odluka i komunikaciju između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika

Učinak (najviše 20 bodova)

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici koristiti ishode projekta. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme i nakon projekta.
  • Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na dionike, oblikovatelje politika, stručnjake za profesionalno usmjeravanje, poduzeća, mlade itd. tijekom i nakon završetka projekta. U prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju.
  • Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:  
    • na sudionike i organizacije sudionice tijekom i nakon završetka projekta
    • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, kao i njegovo potencijalno integriranje u razvoj vještina koje se stječu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
  • U prijedlog su uključene mjere te jasno definirani ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).
  • Održivost: u projektu je objašnjen način uvođenja i daljnjeg razvoja centara strukovne izvrsnosti. Prijedlog obuhvaća izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost, uključujući utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.

Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 70 bodova (od ukupno 100 bodova), uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 18 bodova za kategoriju „relevantnost projekta”, najmanje 13 bodova za kategoriju „kvaliteta projektnog plana i provedbe” i 11 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”. U slučaju jednako rangiranih prijedloga prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za „relevantnost projekta”, a zatim za „učinak”.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

Pečat izvrsnosti

Projektnim prijedlozima koji su ocijenjeni ocjenom iznad pragova kvalitete, odnosno ukupnom ocjenom jednakom ili većom od 75 %, ali se ne mogu financirati u okviru programa Erasmus+ zbog manjka proračunskih sredstava u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga, može se dodijeliti oznaka pečat izvrsnosti, kojim se potvrđuje kvaliteta prijedloga i olakšava alternativno financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Pečat izvrsnosti je oznaka kvalitete koja se dodjeljuje kvalitetnim projektnim prijedlozima koji se ne mogu financirati u okviru programa Erasmus+ zbog manjka sredstava69 . Oznaka potvrđuje kvalitetu prijedloga i olakšava potragu za alternativnim financiranjem. Tijela za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini mogu odlučiti izravno financirati projektni prijedlog nositelja pečata izvrsnosti na temelju visokokvalitetnog postupka vrednovanja koji su proveli Komisijini neovisni stručnjaci bez provedbe novog potpunog postupka vrednovanja. Dodjela pečata izvrsnosti može olakšati i alternativno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ili Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u skladu s člankom 73. stavkom 4. Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO)70 .

Prijavitelje treba obavijestiti da dodjeljivanje pečata izvrsnosti ne jamči automatsko alternativno financiranje jer je odluka o potencijalnom financiranju projektnih prijedloga nositelja pečata izvrsnosti isključivo diskrecijska odluka upravljačkih tijela fondova kohezijske politike, fondova EFRR ili ESF+ ili drugih tijela za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini.  

Ako je prijavitelj dao dopuštenje za to u prijavnom obrascu, podaci iz projektnog prijedloga nositelja pečata izvrsnosti mogu se putem nacionalnih agencija podijeliti s upravljačkim tijelima fondova kohezijske politike i drugim potencijalno zainteresiranim tijelima za financiranje na nacionalnoj ili regionalnoj razini, uz potpuno poštovanje pravila kojima se uređuje povjerljivost prijedloga i zaštita osobnih podataka.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelji predlažu. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose 4 milijuna EUR.

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

  1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu jednokratnog iznosa iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon ocjenjivanja.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Financijska potpora trećim stranama nije dopuštena. Dopušteni su troškovi volontiranja i MSP-ova. Pogledajte odjeljak „Prihvatljivi izravni troškovi” u dijelu C ovog Vodiča.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućit će usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Prijedlogom moraju biti obuhvaćeni troškovi najmanje jednog godišnjeg sastanka (po jedan predstavnik iz svakog punopravnog partnera projekta) koji organizira Europska komisija / Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu ili se organizira na njihovu inicijativu radi razmjene primjera dobre prakse i uzajamnog učenja među centrima strukovne izvrsnosti.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.

Tagged in:  Mobilnost osoblja i polaznika programa za SOO