Skip to main content

Erasmus+ Programme Guide

The essential guide to understanding Erasmus+

Savezi za inovacije

Cilj je savezâ za inovacije ojačati inovacijski kapacitet Europe poticanjem inovacija putem suradnje i protoka znanja u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (početnom i trajnom) i u širem socioekonomskom okruženju, uključujući istraživanje. 

Cilj im je ujedno potaknuti pružanje novih vještina i ukloniti neusklađenost ponuđenih i traženih vještina oblikovanjem i izradom novih kurikuluma za visoko obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje te potporom razvoju inicijativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja u EU-u. 

Ciljevi aktivnosti

Ta će partnerstva provoditi koherentan i sveobuhvatan skup sektorskih ili međusektorskih aktivnosti, koje bi se trebale moći prilagoditi budućem razvoju znanja u EU-u.

Kako bi se potaknule inovacije, u prvom će planu biti razvoj talenata i vještina. Prvo, digitalne kompetencije sve su važnije za sve profile radnih mjesta na cijelom tržištu rada. Drugo, prelazak na kružno i zelenije gospodarstvo mora se temeljiti na promjenama kvalifikacija i nacionalnih kurikuluma obrazovanja i osposobljavanja kako bi se ispunile nove profesionalne potrebe za zelenim vještinama i održivim razvojem. Treće, za dvostruku digitalnu i zelenu tranziciju potrebno je ubrzano usvajanje novih tehnologija, posebno u izrazito inovativnim visokotehnološkim domenama, u svim sektorima našeg gospodarstva i društva.

Ciljevi saveza za inovacije mogu se postići prijavom za jedan ili oba sljedeća lota (organizacija može biti uključena u nekoliko prijedloga):

1. Lot: savezi za obrazovanje i poduzeća

Savezi za obrazovanje i poduzeća transnacionalni su, strukturirani projekti usmjereni na rezultate, u kojima partneri dijele zajedničke ciljeve i surađuju na poticanju inovacija, novih vještina, inicijativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja.

Cilj im je poticanje inovacija u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO), poduzećima i širem socioekonomskom okruženju. To uključuje suočavanje s društvenim i gospodarskim izazovima, kao što su klimatske promjene, promjenjiva demografija, digitalizacija, pojava novih disruptivnih tehnologija kao što je umjetna inteligencija i brze promjene na tržištu rada, i to putem socijalnih inovacija i otpornosti zajednica te inovacija na tržištu rada. 

Savezi za obrazovanje i poduzeća okupljaju poduzeća i pružatelje visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja radi suradnje u okviru partnerstva. U okviru jednog ili više gospodarskih sektora ona stvaraju pouzdane i održive odnose i pokazuju inovativni i transnacionalni karakter u svim aspektima. Iako svako partnerstvo mora uključivati najmanje jednu organizaciju u području SOO-a i jednu organizaciju u području visokog obrazovanja, ono može biti usmjereno na oba ili jedno od ta dva obrazovna područja. Suradnja između organizacija za SOO i za visoko obrazovanje trebala bi biti relevantna i korisna za oba sektora.

Savezi nastoje postići jedan ili više sljedećih ciljeva:

  • poticanje novih, inovativnih i multidisciplinarnih pristupa poučavanju i učenju: poticanje inovacija u pogledu oblikovanja i provedbe obrazovnih programa, oblika poučavanja, tehnika ocjenjivanja, okruženja za učenje i/ili razvoja novih vještina
  • podupiranje razvoja vještina u <strong>visokotehnološkim</strong>1 domenama; podupiranje inovacijskog kapaciteta Europe proširivanjem njezine baze talenata u području tih novih disruptivnih tehnologija
  • poticanje uspostave inkubatora u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje u cijeloj Europi
  • poticanje društveno odgovornog poslovanja (npr. pravednost, uključivost, klimatske promjene, zaštita okoliša i održivi razvoj)
  • poticanje inicijativnosti i poduzetničkih stavova, načina razmišljanja i vještinaučenika, odgojno-obrazovnih djelatnika i drugih radnika, u skladu s Okvirom za poduzetničke kompetencije (EntreComp)2
  • poboljšanje kvalitete i relevantnosti vještina razvijenih i certificiranih u sustavima obrazovanja i osposobljavanja (uključujući nove vještine i rješavanje problema neusklađenosti ponuđenih i traženih vještina)
  • olakšavanje razmjene i zajedničkog stvaranja znanja između visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja, javnog i poslovnog sektora
  • izgradnja i podrška djelotvornim i učinkovitim sustavima visokog obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji su povezani, uključivi i pridonose inovacijama.

Visoka učilišta potiču se da se prije podnošenja prijave posluže alatom za samoprocjenu HEInnovate3 , posebno ako koordiniraju prijedlog. HEInnovate će im pomoći da prepoznaju svoje prednosti i slabosti u području poduzetništva i inovacija. Zahvaljujući tome moći će bolje pripremiti prijedlog i sastav konzorcija te objediniti sva potrebna stručna znanja.

2. Lot: savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”4

Cilj je saveza za sektorsku suradnju u području vještina stvaranje novih strateških pristupa i suradnje za konkretna rješenja za razvoj vještina i kratkoročno i srednjoročno, u područjima u kojima se provodi važna mjera iz Programa vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, Pakt za vještine. Inicijativa omogućava velika partnerstva uspostavljena u okviru Pakta za vještine, kojih je dosad već 20 i još ih je u pripremi, s mogućnošću potpore za razvoj strategija za sektorske vještine te za reviziju i razvoj profila radnih mjesta i s njima povezanih programa za osposobljavanje. Glavni je cilj pakta mobilizirati i potaknuti sve relevantne dionike da poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage udruživanjem snaga i sklapanjem partnerstava, među ostalim na razini EU-a, kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada, pružila potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji te nacionalnim, regionalnim i lokalnim strategijama za vještine i rast. Stoga će rezultati saveza za sektorsku suradnju u području vještina, tj. informacije o sektorskim vještinama, strategije za vještine, profili zanimanja, programi osposobljavanja i dugoročno planiranje, biti važan doprinos radu opsežnih partnerstava u ekosustavima koja su se pridružila Paktu za vještine.

Savezi za sektorsku suradnju u području vještina nastoje riješiti problem nedostatka vještina na tržištu rada koji koči rast, inovacije i konkurentnost u određenim sektorima ili područjima, s ciljem kratkoročnih intervencija i dugoročnih strategija. Ti će se savezi provoditi u 14 industrijskih ekosustava utvrđenih u novoj industrijskoj strategiji za Europu5 (vidjeti kriterije prihvatljivosti). 

Opsežna partnerstva u ekosustavima koja su se pridružila Paktu za vještine temeljit će se na Planu za sektorsku suradnju u području vještina. Stoga će savezi u okviru 2. lota podupirati ispunjavanje obveza iz Pakta razvojem strategija za sektorske vještine. Te strategije moraju proizvesti sistemski i strukturni učinak smanjenja manjkova, nedostataka i neusklađenosti vještina u odnosu na potrebe na tržištu rada te osigurati odgovarajuću kvalitetu i razine vještina. Strategije za sektorske vještine moraju obuhvaćati jasan skup aktivnosti, postignuća i jasno definiranih ciljeva kako bi se uskladile potražnja i ponuda vještina radi podupiranja sveukupne provedbe opsežnih partnerstava za vještine u ekosustavima u okviru Pakta. Savezima se nastoje izgraditi temelji za ta partnerstva za vještine i utvrditi smjer kojim bi trebalo nastaviti nakon završetka projekata.

Na temelju dokaza o potrebama za vještinama s obzirom na profile zanimanja, savezi za provedbu Plana za sektorsku suradnju u području vještina podupiru pripremu i provedbu transnacionalnog sadržaja obrazovanja i osposobljavanja, kao i metodologije poučavanja i osposobljavanja, radi brzog prihvaćanja na regionalnoj i lokalnoj razini i novih zanimanja koja se pojavljuju. U tu bi svrhu savezi trebali temeljiti svoje prijedloge na postojećem radu centara strukovne izvrsnosti6 , regija koje provode strategije pametne specijalizacije7 , europskih klasterskih partnerstava8 i zajednica znanja i inovacija (ZZI) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT)9 koje su aktivne u istom industrijskom ekosustavu.

Prijedlozi bi trebali uključivati pripremu programa trajnog strukovnog osposobljavanja kako bi se ispunile hitne potrebe radno sposobnih osoba za vještinama. Trebali bi uključivati i razvoj novih profila zanimanja i s njima povezanih kvalifikacija, koje bi trebale obuhvaćati srednje i više strukovno obrazovanje i osposobljavanje (razine 3 – 5 EQF-a) i tercijarno obrazovanje (razine 6 – 8 EQF-a). Osim toga, prijedlozi bi trebali uključivati oblikovanje pripadajućih temeljnih kurikuluma i programa obrazovanja i osposobljavanja koji vode do tih kvalifikacija.

Svaki projekt među svojim partnerima mora imati organizacije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visoko obrazovanje i dionike na tržištu rada. Bilo bi idealno da uključuje i politička tijela, tijela za ovjeravanje te europska sektorska udruženja i predstavnike industrije.

Koji su kriteriji za prijavu za saveze za inovacije?

Kriteriji prihvatljivosti

Da bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za 1. lot: savezi za obrazovanje i poduzeća moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Prihvatljive organizacije sudionice (Tko se može prijaviti?)

Prijavitelji (korisnici i povezani subjekti ako ih ima) moraju biti: 

  • javne ili privatne organizacije sa sjedištem u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu, kao što su visoka učilišta, pružatelji SOO-a, mreže pružatelja SOO-a, mala i srednja ili velika poduzeća (uključujući socijalna poduzeća), znanstveni instituti, nevladine organizacije, javna tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, organizacije aktivne u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, posrednici koji predstavljaju organizacije ili poduzeća za obrazovanje, osposobljavanje ili mlade, tijela za akreditaciju, certificiranje, priznavanje ili kvalifikacije, gospodarske, industrijske, radničke ili obrtničke komore, europski ili nacionalni socijalni partneri, bolnice ili druge ustanove za skrb, uključujući dugotrajnu skrb, tijela nadležna za obrazovanje, osposobljavanje ili zapošljavanje na regionalnoj ili nacionalnoj razini, zavodi za zapošljavanje, državni zavodi za statistiku, agencije za gospodarski razvoj, sektorska ili strukovna udruženja, vijeća za sektorske vještine, tijela koja pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja, informiranja i zapošljavanja.

Organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu u regijama 1 – 3 mogu sudjelovati kao korisnici, povezani subjekti ili pridruženi partneri, ali ne kao koordinatori. Organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati samo kao pridruženi partneri.

Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.

Visoka učilišta sa sjedištem državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE). ECHE ne moraju imati visoka učilišta iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Sastav konzorcija (broj i profil organizacija sudionica)

Savezi za obrazovanje i poduzeća moraju obuhvatiti najmanje 4 države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu i u njima mora sudjelovati najmanje 8 prijavitelja (korisnika, ne povezanih subjekata). U konzorcij moraju biti uključena najmanje 3 dionika na tržištu rada (poduzeća, trgovačka društva ili posredničke predstavničke organizacije, kao što su komore, sindikati ili udruge) i najmanje 3 pružatelja obrazovanja i osposobljavanja (SOO i visoka učilišta) kao prijavitelji (korisnici, ne povezani subjekti). U svakom bi prijedlogu kao prijavitelji (korisnici, ne povezani subjekti) trebali biti uključeni barem jedno visoko učilište i jedan pružatelj SOO-a.

Povezani subjekti i pridruženi partneri ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija i ne mogu biti koordinatori.

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 24 ili 36 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i uz izmjenu ugovora).

Trajanje je potrebno odrediti u fazi prijave, na temelju ciljeva projekta i vrste aktivnosti koje se planiraju.

Gdje se prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) preko portala EU Funding & Tenders.

Identifikacijska oznaka poziva za 1. lot: ERASMUS-EDU-2025-PI-ALL-INNO-EDU-ENTERP

Kad se prijaviti?

Zahtjev za bespovratna sredstva predaje se do 6. ožujka u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog vodiča.

Da bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za 2. lot: savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”) moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Prihvatljive organizacije sudionice (Tko se može prijaviti?)

Prijavitelji (korisnici i povezani subjekti ako ih ima) moraju biti:

  • registrirani članovi Pakta za vještine10
  • Javne ili privatne organizacije sa sjedištem u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu, kao što su:
    • visoka učilišta
    • pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
    • mreže pružatelja SOO-a
    • mala i srednja ili velika poduzeća (uključujući socijalna poduzeća)
    • znanstveni instituti
    • nevladine organizacije
    • javna tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
    • organizacije aktivne u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih
    • posrednici koji predstavljaju organizacije ili poduzeća za obrazovanje, osposobljavanje ili mlade
    • tijela za akreditaciju, certificiranje, priznavanje ili kvalifikacije
    • gospodarske, industrijske, radničke ili obrtničke komore
    • europski ili nacionalni socijalni partneri
    • bolnice ili druge ustanove za skrb, uključujući dugotrajnu skrb
    • tijela nadležna za obrazovanje, osposobljavanje ili zapošljavanje na regionalnoj ili nacionalnoj razini
    • zavodi za zapošljavanje
    • državni zavodi za statistiku
    • agencije za gospodarski razvoj
    • sektorska ili strukovna udruženja
    • vijeća za sektorske vještine
    • tijela koja pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja, informiranja i zapošljavanja.

I organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati, ali samo kao pridruženi partneri.

Visoka učilišta sa sjedištem državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE).

Sastav konzorcija (Broj i profil organizacija sudionica)

Savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”) moraju obuhvatiti najmanje 8 država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu i u njima mora sudjelovati najmanje 12 prijavitelja (korisnika, ne povezanih subjekata). Partnerstvo mora uključivati najmanje 5 dionika na tržištu rada (poduzeća, trgovačka društva ili posredničke predstavničke organizacije, kao što su komore, sindikati ili udruge) i najmanje 5 pružatelja obrazovanja i osposobljavanja (SOO i visoka učilišta) kao prijavitelje (korisnike, ne povezane subjekte). U svakom bi prijedlogu kao prijavitelji (korisnici, ne povezani subjekti) trebali biti uključeni barem jedno visoko učilište i jedan pružatelj SOO-a.

Povezani subjekti i pridruženi partneri ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija i ne mogu biti koordinatori.

Sektori ili područja

14 industrijskih ekosustava utvrđenih u Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu za 2021.11 :

  1. Mobilnost – Promet – Automobilska Industrija:
    proizvodnja motornih vozila, brodova i vlakova te pribora; njihovi popravci i održavanje; prijevoz tereta itd.
  2. Tekstil:
    proizvodnja tekstila, odjeće, obuće, kože i nakita itd.
  3. Energija iz obnovljivih izvora:
    elektromotori, motori i turbine; proizvodnja električne energije; proizvodnja i distribucija plina itd.
  4. Elektronika:
    proizvodnja elektronike itd.
  5. Trgovina na malo:
    maloprodaja, trgovina na veliko u izravnom kontaktu s potrošačima itd.
  6. Građevinarstvo:
    gradnja stambenih i nestambenih zgrada; gradnja cesta i željezničkih pruga; gradnja komunalne infrastrukture i ostalih građevina niskogradnje; povezane aktivnosti itd.
  7. Zrakoplovstvo i Obrana:
    proizvodnja zrakoplova; proizvodnja i usluge za svemirsku industriju; obrambeni proizvodi i tehnologije itd.
  8. Niskougljične energetski Intenzivne Industrije:
    vađenje fosilnih goriva; proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda; proizvodnja proizvoda s velikim učinkom na okoliš: plastike, kemikalija, gnojiva, željeza i čelika, šumskih proizvoda, cementa, gume, obojenih metala itd.
  9. Turizam:
    prijevoz putnika i putovanja; hoteli, kratkotrajni smještaj; restorani i ugostiteljstvo; događanja, tematski parkovi itd.
  10. Poljoprivredno-Prehrambeni Sektor:
    biljna i stočarska proizvodnja; prerada prehrambenih proizvoda; veterinarske djelatnosti itd.
  11. Kreativne i Kulturne Industrije:
    novine, knjige i časopisi; filmovi, videozapisi i televizija; radio i glazba itd.
  12. Digitalne Tehnologije:
    telekomunikacije; softver i programiranje; internetski portali; proizvodnja računala i opreme itd.
  13. Lokalna Ekonomija i Socijalno Poduzetništvo:
    socijalna poduzeća, udruge i zadruge koji žele ostvariti socijalni učinak itd.
  14. Zdravstvo
    farmaceutski proizvodi i oprema; bolnice, ustanove za njegu, socijalna skrb sa smještajem itd.  

Savezi za svoj prijedlog moraju odabrati samo jedan industrijski ekosustav na koji će se odnositi njihov projekt12 .

Prijedlog se može odnositi na ekosustav koji nije obuhvaćen tekućim projektom u okviru Plana ili na ekosustav čiji je Plan već u tijeku. Ako je Plan već u tijeku, prijedlog se mora odnositi na područja koja se jasno razlikuju od onih koja su već obuhvaćena tekućim projektom/projektima u okviru Plana13 .

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 48 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i uz izmjenu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava).

Gdje se prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) preko portala EU Funding & Tenders.

Identifikacijska oznaka poziva za 2. lot: ERASMUS-EDU-2025-PI-ALL-INNO-BLUEPRINT

Kad se prijaviti?

Zahtjev za bespovratna sredstva predaje se do 6. ožujka u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog vodiča.

Uspostava projekta

Svaki savez provest će koherentnu i opsežnu kombinaciju međusobno povezanih aktivnosti radi pospješivanja inovacija u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i poduzećima (uključujući velika, mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća) i širem socioekonomskom okruženju.

1. Lot: savezi za obrazovanje i poduzeća

Najmanje jedna od sljedećih aktivnosti (otvoreni popis) trebala bi biti uključena u svaki savez za obrazovanje i poduzeća:

Poticanje inovacija

  • Zajednički razvoj i primjena novih metoda učenja i poučavanja (kao što su novi multidisciplinarni kurikulumi, poučavanje i učenje usmjereni na učenika i stvarne probleme, korištenje inovativnih tehnologija i veća primjena mikrokvalifikacija)
  • Razvoj i testiranje programa i aktivnosti trajnog obrazovanja u suradnji s poduzećima i unutar njih
  • Razvoj i provedba programa za obrazovanje i osposobljavanje radi podupiranja razvoja vještina potrebnih u visokotehnološkim domenama
  • Uspostava inkubatora u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje u cijeloj Europi u bliskoj suradnji s poduzetničkim sektorom kako bi se studentima poduzetnicima pomoglo da razviju svoje ideje u poduzeća. To bi se npr. moglo postići pružanjem širokog raspona usluga, od razvoja vještina, osposobljavanja u području financija do poslovanja i upravljanja, ali i pružanjem poslovnog prostora i olakšavanjem financiranja poduzetničkim kapitalom
  • Razvoj i testiranje rješenja za hitne društvene potrebe koje tržište ne uzima u obzir, a usmjerena su na ranjive skupine u društvu; rješavanje društvenih pitanja ili pitanja povezanih s promjenama u stavovima i vrijednostima, strategijama i politikama, organizacijskim strukturama i procesima, sustavima ostvarivanja politika i uslugama
  • Razvoj rješenja za problematična pitanja, inovacije u pogledu proizvoda i procesa (suradnjom studenata, profesora i stručnjaka)

Razvoj inicijativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja, kompetencija i vještina

  • Razvoj novih metoda poučavanja i alata za učenje koji uključuju stjecanje i primjenu transverzalnih vještina u različitim programima visokog obrazovanja i SOO-a razvijenima u suradnji s poduzećima, kojima se nastoje ojačati zapošljivost, kreativnost i novi profesionalni putevi
  • Uvođenje, kad god je to primjereno, poduzetničkog duha u predmetnu disciplinu, kurikulum, program itd. kako bi se studentima, istraživačima i nastavnom osoblju pružile kompetencije, vještine i motivacija za razvoj inicijativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja da bi se lakše nosili s raznim izazovima u svojem obrazovnom, profesionalnom i privatnom životu
  • Stvaranje novih mogućnosti za učenje putem praktičnih iskustava i primjenom inicijativnosti i poduzetničkih kompetencija i vještina, što može uključivati i/ili dovesti do pokretanja novih usluga, proizvoda i prototipova pa sve do osnivanja start-up i supsidijarnih poduzeća
  • Uvođenje „pristupa koji su više usmjereni na studente”, pri čemu studenti sami oblikuju svoj obrazovni put

Poticanje protoka i razmjene znanja između sustava visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poduzeća i znanstvenih ustanova

  • Izgradnja uključivih i povezanih sustava visokog obrazovanja, SOO-a i poduzeća na temelju međusobnog povjerenja, prekograničnog priznavanja i certificiranja, razvoja fleksibilnih puteva između SOO-a i visokog obrazovanja, poticanja SOO-a na višim razinama EQF-a te poboljšanje mobilnosti učenika i radnika

  • Naukovanja i praktične aktivnosti povezane sa studijskim područjem u poduzećima, koje su u potpunosti uključene u kurikulum, priznate i bodovane; organiziranje probnih inovativnih mjera i njihovo testiranje; razmjene studenata, istraživača, nastavnog osoblja i osoblja poduzeća na ograničeno razdoblje; osiguravanje poticaja za uključenost osoblja poduzeća u poučavanje i istraživanje analiza istraživačkih podataka Kad je to relevantno, u projektu bi se moglo upućivati na Europski savez za naukovanje14 .

Utvrđivanje potreba na tržištu i novih zanimanja povezanih s otpornošću

  • Utvrđivanje potreba na tržištu i novih zanimanja (strana potražnje), čime se povećava sposobnost sustava na svim razinama da odgovore na potrebe tržišta rada (strana ponude); prilagođavanje pružanja usluga visokog obrazovanja i SOO-a potrebnim vještinama osmišljavanjem i izvođenjem transnacionalnih kurikuluma na razini cijelog sektora koji uključuju učenje temeljeno na radu i okruženja za učenje u stvarnim situacijama

  • Utvrđivanje vještina koje su potrebne u javnoj domeni za rješavanje društvenih pitanja (npr. klimatske promjene, zaštita zdravlja, visokotehnološke vještine) i poticanje otpornosti društva i zajednice, uključujući suradnju visokih učilišta i pružatelja SOO-a s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima te privatnim sektorom kojom se nastoji pridonijeti osmišljavanju i provedbi strategija pametne specijalizacije u regijama

  • Potpora u smanjivanju neusklađenosti ponuđenih i traženih vještina radi otpornosti, ali i potreba tržišta

2. Lot: savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”) 

Trebalo bi provesti sljedeće aktivnosti:

Razvoj strateškog pristupa sektorskoj suradnji u području vještina

  • Uspostava održive suradnje u razvoju vještina među ključnim dionicima iz sektora, uključujući socijalne partnere, pružatelje obrazovanja i osposobljavanja i javna tijela (na nacionalnoj i regionalnoj razini). U okviru projekta nastojat će se uspostaviti i suradnja između velikih poduzeća i mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) duž cijelog vrijednosnog lanca u određenom industrijskom ekosustavu
  • Kontinuirano prikupljanje informacija o vještinama: dostavljanje relevantnih kvalitativnih dokaza i kvantitativnih podataka na razini EU-a i nacionalnoj i/ili regionalnoj razini u formatu otvorenih povezanih podataka razvoj zajedničke metodologije za predviđanje budućih potreba za vještinama te praćenje (na godišnjoj osnovi) napretka i razvoja ponude i potražnje vještina na temelju vjerodostojnih prognostičkih scenarija, na temelju Panorame vještina EU-a i, prema potrebi, rada OECD-a, Svjetskog gospodarskog foruma i postojećih saveza sektorskih vještina
  • Mapiranje postojeće potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju dostupne u sektoru/ekosustavu (koju pružaju industrijski, javni i privatni dionici) i utvrđivanje koje bi se od tih mjera mogle unaprijediti kako bi se pružila potpora poduzećima u lancima vrijednosti
  • Razvoj strategije vještina za industrijski ekosustav na temelju informacija o vještinama, uključujući prioritete za aktivnosti za potporu ciljevima prekvalifikacije i usavršavanja radne snage industrijskog ekosustava i onih koji bi se mogli pridružiti tom sektoru (npr. gospodarski neaktivni). U strategiji bi trebalo obrazložiti koliko je vjerojatno da bi glavni trendovi, kao što su globalna, društvena i tehnološka kretanja u industrijskom ekosustavu, mogli utjecati na radna mjesta i potrebe za vještinama. Trebala bi sadržavati opis očekivanog tijeka i posebno istaknuti učinak digitalnih i visokotehnoloških rješenja. U njoj bi trebalo utvrditi i definirati profile zanimanja i s njima povezane vještine koji će se vjerojatno pojaviti u tom sektoru (tj. bit će potpuno nova). Trebalo bi utvrditi i koji bi ključni industrijski akteri i dionici trebali biti uključeni u provedbu strategije. Ta strategija trebala bi biti jedan od prvih ključnih rezultata projekta te obuhvaćati jasan skup aktivnosti, postignuća i dobro definirane rezultate, kao i konkretne prioritetne mjere za usklađivanje buduće potražnje i ponude vještina za ta nova zanimanja. Strategija bi se trebala koristiti kao temelj za izgradnju partnerstva u okviru Pakta za vještine
  • Ako je relevantno, osiguravanje dostupnosti rezultata projekta u formatu otvorenih podataka kako bi se mogli unositi u Cedefopove informacije o vještinama15 i ESCO (europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja)
  • Dostavljanje relevantnih kvalitativnih dokaza i kvantitativnih podataka na razini EU-a i nacionalnoj i/ili regionalnoj razini u formatu otvorenih povezanih podataka.

Oblikovanje europskih „temeljnih” kurikuluma i programa osposobljavanja dogovorenih na razini sektora

U prvoj godini aktivnosti (reaktivan odgovor)

Usporedno s navedenim aktivnostima svi bi projekti trebali brzo reagirati na hitne potrebe za vještinama u zanimanjima u industrijskom ekosustavu zbog digitalne i zelene tranzicije (dokaze treba dostaviti u prijedlogu):

  • temeljiti se na, ako su dostupni, profilima zanimanja iz klasifikacije ESCO i postojećih okvira za kompetencije16
  • osmišljavati programe trajnog strukovnog osposobljavanja za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage inovativnim kombiniranim učenjem temeljenim na radu
  • osiguravati dobru kvalitetu sadržaja i pružati nove programe osposobljavanja primjenom metoda osiguravanja kvalitete u skladu s EQAVET-om i ESG-om (europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju)
  • osiguravati brzo uvođenje i primjenu programa osposobljavanja dopiranjem do glavnih aktera u lancima vrijednosti unutar industrijskog ekosustava, do centara strukovne izvrsnosti17 , do regija koje provode strategije pametne specijalizacije18 , do europskih klasterskih partnerstava19 i do zajednica znanja i inovacija (ZZI-ji) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT)20 koji su aktivni u istom industrijskom ekosustavu.

Tijekom cijelog projekta (proaktivan odgovor)

Projekti bi zatim trebali raditi na razvoju profila zanimanja i sadržaja osposobljavanja za promjenjive i nove profile zanimanja:

  • na temelju utvrđenih potreba za vještinama za nove profile zanimanja u industrijskom ekosustavu, osmišljavanju novih modularnih kurikuluma za SOO i s njima povezanih kvalifikacija za početno obrazovanje i osposobljavanje (cjeloviti kurikulumi za integraciju u nacionalne sustave obrazovanja i osposobljavanja) te programi trajnog strukovnog osposobljavanja za usavršavanje ili prekvalifikaciju radno sposobnih osoba (moduli usmjereni na ispunjavanje potreba za novim vještinama)
  • ti kurikulumi i programi osposobljavanja sastoje se od jedinica ishoda učenja, u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF) / nacionalnim kvalifikacijskim okvirima i na temelju ESCO-a na temelju kurikuluma trebale bi se stjecati vještine specifične za određeno radno mjesto i ključne kompetencije21 , koje posebno uključuju transverzalne vještine i STEAM discipline22
  • integriranje razdoblja učenja temeljenog na radu u novi sadržaj osposobljavanja, uključujući prilike za praktičnu primjenu znanja u stvarnim situacijama na radnom mjestu te uključivanje iskustva transnacionalnog učenja kad god je moguće
  • upravljanje kvalitetom novog sadržaja osposobljavanja primjenom načela osiguravanja kvalitete EQAVET-a i ESG-a ili već postojećih sustava za osiguravanje kvalitete koji bi, međutim, trebali biti u skladu s EQAVET-omi ESG-om
  • promicanje relevantnih sektorskih kvalifikacija, uključujući združene transnacionalne studije (koji uključuju europske temeljne strukovne profile23 ), koje dodjeljuje više pružatelja obrazovanja i osposobljavanja, čime se olakšava prekogranično certificiranje, gradi međusobno povjerenje i pridonosi povećanju mobilnosti polaznika i profesionalne mobilnosti u sektoru.

Izvođenje „temeljnih” kurikuluma i programa osposobljavanja:

  • Razvoj metodologija za izvođenje kurikuluma i programa osposobljavanja prilagođenih različitim ciljnim skupinama primjenom inovativnih pristupa poučavanju i učenju, uključujući učenje temeljeno na radu, primjenu IKT-a (npr. kombinirano učenje, simulatori, proširena stvarnost), virtualna/kombinirana rješenja za mobilnost učenika i osoblja te otvorene obrazovne sadržaje (npr. učenje potpomognuto umjetnom inteligencijom, MOOC-ovi24 )
  • Razvoj aktivnosti za olakšavanje međugeneracijskog prijenosa stručnog znanja 
  • Opis načina na koje se metodologijama i postupcima ocjenjivanja mogu obuhvatiti svi oblici učenja, uključujući učenje temeljeno na radu, te olakšati vrednovanje vještina i kompetencija stečenih prije osposobljavanja

  • Na temelju već uspostavljenih i novih kontakata sa stranom potražnje za vještinama u fazi prikupljanja informacija o vještinama, dopiranje do pružatelja mogućnosti za zapošljavanje, kao što su privatni i javni poslodavci i službe za zapošljavanje, radi mogućeg povezivanja s osobama s kvalifikacijom

  • Utvrđivanje odgovarajućih mjera za praćenje učenika nakon završetka osposobljavanja kako bi se dobivale povratne informacije25 . Ti sustavi praćenja i povratnih informacija mogu se temeljiti na informacijama iz poduzeća, od učenika/zaposlenika te iz javnih izvora informacija i od dionika na tržištu rada

  • Predlaganje odgovarajućih mjera za službeno priznavanje novih ili prilagođenih strukovnih i visokoškolskih kurikuluma i kvalifikacija u zemljama u kojima se nalaze partneri i u obuhvaćenim industrijskim ekosustavima

Izrada dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka

  • Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja, ključnih dionika iz industrije i javnih tijela (regionalnih ili nacionalnih), na odgovarajućoj razini, radi olakšavanja/jačanja partnerstava za vještine s više dionika u okviru Pakta za vještine za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za primjenu u većim razmjerima i financijsku održivost.
  • Plan bi trebao zajamčiti i odgovarajuću vidljivost i diseminaciju rezultata, među ostalim i na razini EU-a i na nacionalnoj/regionalnoj političkoj razini, te sadržavati pojedinosti o predstavljanju projekta na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini s relevantnim javnim tijelima.
  • U planu treba predvidjeti kako će se rezultati projekta, posebno informacije o vještinama, strategija i programi osposobljavanja, ažurirati nakon završetka četverogodišnjeg trajanja projekta, među ostalim predviđanjem budućih izvora financiranja.
  • U planu treba navesti kako se mogućnostima za financiranje sredstvima EU-a (npr. Mehanizam za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir EU-a (VFO) 2021. – 2027., uključujući europske strukturne fondove, InvestEU, Erasmus+), privatnim ulaganjima i nacionalnim/regionalnim financiranjem mogu poduprijeti strategije za vještine. Pritom bi trebalo uzeti u obzir strategije pametne specijalizacije, europska klasterska partnerstva, mreže centara strukovne izvrsnosti i zajednice znanja i inovacija EIT-a.

U okviru oba lota (1. Lot: savezi za obrazovanje i poduzeća i 2. Lot: savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”) 

Savezi za inovacije moraju, kad god je to relevantno, koristiti instrumente i alate EU-a, kao što su EQF, ESCO, Europass (uključujući europske digitalne vjerodajnice za učenje i europski model učenja26 ), EQAVET i ESG. Ako se u prijedlozima predlaže npr. stvaranje zajednica prakse ili izrada internetskih stranica za suradnju, one bi se, kad god je to relevantno, trebale služiti i temeljiti na postojećim internetskim platformama, kao što su platforma za školsko obrazovanje, EPALE ili njegova zajednica pružatelja SOO-a27 .

Kako bi testirali nove kurikulume ili nove metode poučavanja i učenja, savezi za inovacije mogu organizirati aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja za studente, nastavnike, istraživače i osoblje u mjeri u kojoj one podupiru/dopunjuju glavne aktivnosti partnerstava i pridonose ostvarivanju ciljeva projekta.

Očekivani učinak

Savezi za inovacije bit će utemeljeni na strateškoj i održivoj suradnji između organizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i poduzeća koja zajedno rade na jačanju inovacijskih kapaciteta Europe. Njima će se znatno ojačati sinergija između oba obrazovna područja u promicanju inovacija, novih vještina, inicijativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja. Očekuje se da će ti savezi visokog obrazovanja, SOO-a i poduzeća pridonijeti razvoju regionalnih inovacijskih ekosustava i izravno dati vrijedan doprinos gospodarstvu, integrirajući učenje temeljeno na radu. Sveučilišta, s jedne strane, raspolažu istraživačkim znanjem i podacima koji im omogućuju da izravno pridonesu malim i srednjim poduzećima radi poticanja lokalnog gospodarstva, a pružatelji SOO-a, s druge strane, pružaju vještine potrebne poduzećima i mogu potaknuti rast lokalnog gospodarstva.

U širem smislu očekuje se da će savezi za inovacije biti usmjereni na društvene i gospodarske izazove, i u obrazovanju i u zapošljavanju, te će obuhvatiti ključna područja kao što su inovacijski izazovi, pružanje vještina, klimatske promjene, zeleno gospodarstvo, demografija, digitalizacija i umjetna inteligencija. Prednosti se mogu ostvariti i suradnjom s velikim poduzećima. Savezi za inovacije bit će usmjereni na potrebe građana i ubrzat će modernizaciju visokog obrazovanja i SOO-a. 

Paktom za vještine uspostavit će se okvir za provedbu drugih aktivnosti ažuriranog Programa vještina, ali i za diseminaciju i korištenje rezultata projekata saveza za inovacije. Konkretno, rezultati saveza za provedbu Plana za sektorsku suradnju u području vještina koristit će se kao temelj za velika sektorska partnerstva Pakta za vještine.

Osim toga, savezi će pomoći u provedbi Komunikacije o obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje28 i pridonijeti uspostavi europskog prostora obrazovanja29 . Pridonijet će i provedbi novog Europskog programa za inovacije30 , industrijske strategije EU-a i strategije za MSP-ove (2021.). Savezi mogu doprinositi i surađivati sa zajednicama znanja i inovacija (ZZI-ji) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT)31 u sektorima u kojima su aktivni.

Kao sveobuhvatni parametri aktivnosti u savezima za inovacije uzimat će se u obzir UN-ov program i ciljevi održivog razvoja do 2030.32 i Pariški sporazum o klimatskim promjenama33 , što će Europskoj komisiji pomoći u provedbi novog zelenog plana34 i europskog plana oporavka35 . Ideje koje će se razviti u okviru saveza pridonijet će i inicijativi novi europski Bauhaus36 , kojoj je cilj osmisliti nove održive i uključive načine života kako bi se ispunili ciljevi zelenog plana.

Savezi za inovacije trebali bi kratkoročno i dugoročno utjecati na širok spektar uključenih dionika na pojedinačnoj, organizacijskoj i sistemskoj razini. Očekuje se da taj učinak traje i nakon završetka projekta te da se proširi izvan organizacija uključenih u partnerstvo. Očekuje se da se partnerstva i aktivnosti nastave. Zbog toga rezultati/ishodi ne bi trebali biti predstavljeni sami za sebe, nego povezani/uključeni u postojeće aktivnosti, programe, projekte, platforme, pothvate itd.

Kriteriji za dodjelu

Za 1. lot – savezi za obrazovanje i poduzeća primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.

Relevantnost projekta (najviše 25 bodova)

Kontekst i opći ciljevi

  • Povezanost s politikama i inicijativama EU-a: prijedlog uzima u obzir i doprinosi ostvarivanju prioriteta politike Europske komisije i njihovim posebnim ciljevima u području visokog obrazovanja, SOO-a, vještina i inovacija; prijedlog uzima u obzir i povećava vidljivost postojećih alata i inicijativa EU-a za razvoj vještina i talenata.
  • Svrha: prijedlog odgovara ciljevima i prioritetima aktivnosti.

Vrijednost EU-a: 

prijedlog je relevantan za poštovanje i promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te suzbijanje svih oblika diskriminacije

Analiza potreba i posebni ciljevi

  • Dosljednost i pristup koji se temelji na konkretnom problemu: ciljevi i aktivnosti temelje se na sveobuhvatnoj, dobro utemeljenoj i kvalitetnoj analizi problema i potreba; jasno su definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice, aktivnost i za prioritete Europske komisije.
  • Digitalne vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu digitalne vještine (uključujući umjetnu inteligenciju) integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan ili više povezanih profila zanimanja.
  • Zelene vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu vještine povezane s prelaskom na kružno i zelenije gospodarstvo integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan ili više povezanih profila zanimanja.
  • Vještine otpornosti: mjera u kojoj su u prijedlog integrirane vještine povezane sa sposobnošću prilagodbe, upravljanja promjenama i brigom za sve pripadnike zajednice.
  • Visokotehnološke vještine: ako je primjenjivo, mjera u kojoj su u prijedlog uključene vještine povezane s visokotehnološkim domenama.

Komplementarnost s drugim mjerama i inovacijama – europska dodana vrijednost

  • Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike, kao što je uspostavljanje inkubatora i okruženja za učenje u stvarnim situacijama u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje, i dovodi do inovativnih rezultata projekta i rješenja za potrebe tržišta, npr. doprinosom inicijativi za talente u visokotehnološkim domenama u okviru novog Europskog programa za inovacije.
  • Europska dodana vrijednost: prijedlog jasno pokazuje dodanu vrijednost koja proizlazi iz njegove transnacionalnosti i moguće prenosivosti.
  • Predstavljanje obrazovanja i osposobljavanja: savez uključuje partnere koji primjereno predstavljaju pružatelje obrazovanja i osposobljavanja te jasno pokazuje koristi/relevantnost za visoko obrazovanje te strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 30 bodova)

Koncept i metodologija

  • Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. Prijedlog predstavlja koherentan i opsežan skup odgovarajućih aktivnosti za ispunjavanje utvrđenih potreba i vodi do očekivanih rezultata koje će koristiti krajnji korisnici / ciljne skupine, što će polučiti srednjoročne ishode i dugoročne učinke.
  • Struktura: program rada jasan je i razumljiv te obuhvaća sve faze (pripremu, provedbu, korištenje, praćenje, evaluaciju i diseminaciju).
  • Metodologija: kad god je to relevantno, u prijedlogu se koriste instrumenti i alati EU-a koji se odnose na vještine i zanimanja, kao što su EQF, ESCO, Europass, europski model učenja, EQAVET i ESG.

Upravljanje projektom, strategija za osiguranje kvalitete, praćenje i evaluaciju

  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima;
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje kvalifikacija, u skladu s europskim instrumentima i načelima za transparentnost i priznavanje, uključujući mikrokvalifikacije.

Troškovna učinkovitost i upravljanje financijama

  • Proračun: proračun osigurava odgovarajuća sredstva potrebna za uspješnu provedbu projekta; nisu previsoka ni preniska;
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Programi rada saveza uključuju neovisnu vanjsku ocjenu kvalitete sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 25 bodova)

Struktura konzorcija

  • Sastav: sastav partnerstva usklađen je s ciljevima aktivnosti i projekta. Partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju relevantnih organizacija, uključujući one iz sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i visokog obrazovanja te poduzeća s potrebnim profilima i vještinama, odgovarajućim iskustvom povezanim s njihovim ulogama u projektu, stručnošću i upravljačkom podrškom koji su potrebni za uspješnu provedbu projekta. Savez uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektorski ili međusektorski pristup.
  • Angažiranost: doprinosi partnera su značajni, relevantni i komplementarni; podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta
  • Sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu: ako je primjenjivo, sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost savezu.

Upravljanje konzorcijem i donošenje odluka

  • Zadaće: koordinator se odlikuje iskustvom u kvalitetnom upravljanju i koordinaciji transnacionalnih mreža i vodstvom u kompleksnim okruženjima. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća svakog partnera.
  • Suradnja / timski duh: predlaže se učinkovit mehanizam za dobru koordinaciju, rješavanje sukoba, donošenje odluka i komunikacijske procese između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika.
  • Korist: savez donosi jasnu dodanu vrijednost i korist svakoj partnerskoj organizaciji.

Učinak (najviše 20 bodova)

Učinak i ambicija

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici koristiti rezultate saveza. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme i nakon projekta.
  • b: iz prijedloga je vidljiva društvena, gospodarska i politička relevantnost i doseg. Osigurava učinak na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini na relevantne ciljne skupine i dionike sa znatnom ulogom u predmetnom sektoru, uključujući obrazovanje i osposobljavanje. Uključuje mjere, ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka (prema potrebi uključujući i broj osposobljenih osoba) i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog). Ako je relevantno, trebalo bi razmotriti i potencijalni učinak na oblikovanje politika i doprinos njihovom oblikovanju.

Komunikacija, diseminacija i vidljivost

  • Diseminacija: prijedlog donosi jasnu definiciju ciljnih skupina (dionika, stručnjaka, praktičara, krajnjih korisnika, oblikovatelja politika...) i učinkovit plan za diseminaciju rezultata koji uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi širili tijekom i nakon završetka projekta. Prijedlog bi trebao uključivati i pokazatelje za mjerenje učinka diseminacijskih aktivnosti.

Održivost i kontinuitet

  • Otvoreni pristup: ako je relevantno, u prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni materijali, dokumenti i mediji stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.
  • Održivost: u prijedlogu je objašnjeno kako će se razviti akcijski plan za provedbu na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prijedlog uključuje odgovarajuće mjere i utvrđene financijske resurse (europske, nacionalne i privatne) kako bi se osiguralo da se rezultati i koristi održe i nakon završetka projekta. Ako je relevantno, u prijedlogu se objašnjava kako će se osigurati da se rezultati projekta iskoriste u okviru politike na europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Da bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova, uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 13 bodova za kategoriju „relevantnost projekta”; 16 bodova za „kvalitetu projektnog plana i provedbe”, 13 bodova za „kvalitetu sporazuma o partnerstvu i suradnji” i 11 bodova za „učinak”. 

Među jednako rangiranim prijedlozima prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”. Bude li taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „kvaliteta projektnog plana i provedbe”. Bude li i taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „učinak”. 

Ako to ne bude dovoljno da se odredi tko ima prednost, može se razmotriti cijeli portfelj projekata i stvaranje pozitivnih sinergija među projektima, ili se mogu uzeti u obzir drugi čimbenici povezani s ciljevima poziva. Ti će faktori biti dokumentirani u izvješću odbora za odabir.

Za 2. lot – savezi za sektorsku suradnju (provedba „Plana”) primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.

Relevantnost projekta (najviše 25 bodova)

Kontekst i opći ciljevi

  • Povezanost s politikama i inicijativama EU-a: prijedlog uzima u obzir i pridonosi ostvarenju europskih ciljeva u području visokog obrazovanja, SOO-a i sektorskih politika EU-a relevantnih za obuhvaćeni industrijski ekosustav te podupire razvoj vještina u tom ekosustavu. Prijedlog doprinosi Programu vještina za Europu te se u njemu uzimaju u obzir alati EU-a. U prijedlogu koji se odnosi na industrijski ekosustav u kojem je već uspostavljen savez za provedbu Plana mora se jasno navesti kako će nadograditi prošli projekt u okviru Plana; ne smije biti preklapanja u opsegu, rezultatima i aktivnostima. Ako su jednake kvalitete, prijedlog koji se odnosi na ekosustav koji nije obuhvaćen postojećim savezom za provedbu Plana za sektorsku suradnju smatrat će se relevantnijim od prijedloga koji se odnosi na ekosustav u kojem se Plan već provodi.
  • Svrha: prijedlog odgovara ciljevima i prioritetima aktivnosti. Konkretno, prijedlog obuhvaća trendove u vrlo relevantnom skupu novih profila zanimanja i s njima povezane kvalifikacije, organizirane u jedinice ishoda učenja na razinama 3 – 5 i 6 – 8 EQF-a. Prijedlog uključuje oblikovanje, testiranje i početno pružanje povezanih programa obrazovanja i osposobljavanja osmišljenih i izvedenih kao modularne, fleksibilne i pristupačne mogućnosti za učenje, uzimajući u obzir vrednovanje prethodno stečenih vještina.

Vrijednost EU-a: 

Prijedlog je relevantan za poštovanje i promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te suzbijanje svih oblika diskriminacije.

Analiza potreba i posebni ciljevi

  • Dosljednost: ciljevi i aktivnosti temelje se na sveobuhvatnoj, dobro utemeljenoj i kvalitetnoj analizi problema i potreba; jasno su definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost.
  • Zastupljenost sektora/područja: savez uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni industrijski ekosustav.
  • Digitalne vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu digitalne vještine integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan ili više povezanih profila zanimanja.
  • Zelene vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu vještine povezane s prelaskom na kružno i zelenije gospodarstvo integriraju u sadržaj osposobljavanja za jedan ili više povezanih profila zanimanja.
  • Vještine otpornosti: mjera u kojoj su u prijedlog integrirane vještine povezane sa sposobnošću prilagodbe, upravljanja promjenama i brigom za sve pripadnike zajednice.
  • Visokotehnološke vještine: ako je primjenjivo, mjera u kojoj su u prijedlog uključene vještine povezane s visokotehnološkim domenama.

Komplementarnost s drugim mjerama i inovacijama – europska dodana vrijednost

  • Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike i dovodi do inovativnih rezultata i rješenja.
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost koja proizlazi iz njegove transnacionalnosti.
  • Predstavljanje obrazovanja i osposobljavanja: savez uključuje partnere koji primjereno predstavljaju pružatelje obrazovanja i osposobljavanja.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 30 bodova)

Koncept i metodologija

  • Koherentnost: u prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih, konkretnih i praktičnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
  • Struktura: program rada jasan je i razumljiv te obuhvaća sve faze (pripremu, provedbu, korištenje, praćenje, evaluaciju i diseminaciju).
  • Metodologija: kad god je to relevantno, u prijedlogu se koriste instrumenti i alati EU-a koji se odnose na vještine i zanimanja, kao što su EQF, ESCO, Europass, EQAVET i ESG.

Upravljanje projektom, strategija za osiguranje kvalitete, praćenje i evaluaciju

  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima.
  • Kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje kvalifikacija, u skladu s europskim instrumentima i načelima za transparentnost i priznavanje.

Troškovna učinkovitost i upravljanje financijama

  • Proračun: proračun osigurava odgovarajuća sredstva potrebna za uspješnu provedbu projekta; nisu previsoka ni preniska i razmjerna su opsegu prijedloga; očekuje se da će prijedlog koji se odnosi na industrijski ekosustav u kojem već postoji savez za provedbu Plana za sektorsku suradnju dostaviti proračun iz kojeg se jasno vidi da će se izbjeći dvostruko financiranje jer će dopunjavati i nadograđivati rad koji je već obavljen u okviru tekućeg Plana.
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, vanjskim pregledima, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Programi rada saveza uključuju neovisnu vanjsku ocjenu kvalitete sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 25 bodova)

Struktura konzorcija

  • Sastav: partnerstvo se sastoji od registriranih članova Pakta za vještine. Partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju relevantnih organizacija, uključujući one iz sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i industrije te MSP-ove s potrebnim profilima, vještinama, iskustvom, stručnošću i upravljačkom podrškom koji su potrebni za uspješnu provedbu projekta. Partnerstvo predloženo u prijavi pokazuje stručnost i reprezentativnost relevantnog industrijskog ekosustava. Vrlo je važno sudjelovanje europskih socijalnih partnera i/ili nacionalnih socijalnih partnera u zemljama obuhvaćenima savezom. Geografska rasprostranjenost i reprezentativnost relevantnih partnera u državama članicama EU-a i regijama uključenima u savez trebale bi biti takve da mu omoguće velik provedbeni kapacitet u obuhvaćenim zemljama i regijama (npr. sudjelovanjem europske sektorske organizacije i/ili europskih socijalnih partnera).
  • Angažiranost: doprinosi partnera su značajni, relevantni i komplementarni; podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta

Upravljanje konzorcijem i donošenje odluka

  • Zadaće: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem te sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća svakog partnera.
  • Suradnja / timski duh: predlaže se učinkovit mehanizam za dobru koordinaciju, donošenje odluka i komunikaciju između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika.
  • Korist: savez donosi jasnu dodanu vrijednost i korist relevantnom opsežnom partnerstvu za vještine.

Učinak (najviše 20 bodova)

Učinak i ambicija

  • Korištenje rezultata: prijedlog pokazuje kako će se ishodi saveza predstaviti u skladu s ciljevima i obvezama relevantnih članova Pakta za vještine.
  • Učinak: iz prijedloga je vidljiva društvena i gospodarska relevantnost i doseg. Osigurava učinak na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini na ciljne skupine i relevantne dionike sa znatnom ulogom u predmetnom ekosustavu, uključujući obrazovanje i osposobljavanje, kao što su oni koji su se priključili Paktu za vještine. Uključuje mjere, ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka (prema potrebi uključujući i broj osposobljenih osoba) i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).

Komunikacija, diseminacija i vidljivost

Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na dionike.

Održivost i kontinuitet

  • Otvoreni pristup: ako je relevantno, u prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni materijali, dokumenti i mediji objavljivati i promovirati pod otvorenim licencijama i u formatu otvorenih povezanih podataka, bez nerazmjernih ograničenja.
  • Održivost: u prijedlogu je objašnjeno kako će se razviti akcijski plan za provedbu na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prijedlog uključuje odgovarajuće mjere i utvrđene financijske resurse (europske, nacionalne i privatne) kako bi se osiguralo da se rezultati i koristi koje je ostvario savez održe i nakon završetka projekta.

Da bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova, uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 13 bodova za kategoriju „relevantnost projekta” 16 bodova za „kvalitetu projektnog plana i provedbe”, 13 bodova za „kvalitetu sporazuma o partnerstvu i suradnji” i 11 bodova za „učinak”.

Među jednako rangiranim prijedlozima prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”. Bude li taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „kvaliteta projektnog plana i provedbe”. Bude li i taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „učinak”.

Ako to ne bude dovoljno da se odredi tko ima prednost, može se razmotriti cijeli portfelj projekata i stvaranje pozitivnih sinergija među projektima, ili se mogu uzeti u obzir drugi čimbenici povezani s ciljevima poziva. Ti će faktori biti dokumentirani u izvješću odbora za odabir.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Iznos će odrediti tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna projekta, ishoda ocjenjivanja i stope financiranja od 80 %.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose:

  • 1. Lot – savezi za obrazovanje i poduzeća
    • 1 milijun EUR (dvogodišnji projekt)
    • 1,5 milijuna EUR (trogodišnji projekt)
  • 2. Lot – savezi za sektorsku suradnju u području vještina (provedba „Plana”):
    • 4 milijuna EUR (četverogodišnji projekt) 

Financijska pomoć trećim stranama u obliku bespovratnih sredstava ili nagrada nije dopuštena.

Dopušteni su troškovi volontiranja. Trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za volontere.37  Za vlasnike MSP-ova bez plaće dopušteni su jedinični troškovi za MSP-ove. Oni trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za vlasnike MSP-ova38 .

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke: 

  1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu procijenjenih troškova iz koje se vidi udio po radnom paketu (a u okviru svakog radnog paketa udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna određenog nakon ocjenjivanja.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Pogledajte odjeljak „Prihvatljivi izravni troškovi” u dijelu C ovog vodiča.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu EU Funding & Tenders.

  1. Vidjeti definiciju na  https://www.eitdeeptechtalent.eu/the-initiative/what-is-deep-tech/ . ↩ back
  2. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC101581/lfna27939enn.pdf ↩ back
  3. https://heinnovate.eu/en ↩ back
  4. Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost:  https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223&langId=hr ↩ back
  5. COM(2020) 102 final: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020DC0102 ↩ back
  6. https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1501 ↩ back
  7. https://s3platform.jrc.ec.europa.eu/home ↩ back
  8. https://www.clustercollaboration.eu ↩ back
  9. https://eit.europa.eu/hr/in-your-language ↩ back
  10. https://pact-for-skills.ec.europa.eu/index_hr ↩ back
  11. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020DC0102 ↩ back
  12. Na primjer, dijelovi sektora unutarnjih plovnih putova ili sektora civilnog zrakoplovstva obuhvaćaju dva različita industrijska ekosustava: putnički prijevoz pripada „turizmu”, a teretni prijevoz ekosustavu „mobilnost –promet – automobilska industrija”. Ovisno o njegovoj primjeni vodik je glavno pogonsko gorivo u sljedećim ekosustavima: mobilnost / promet / automobilska industrija; energija iz obnovljivih izvora; energetski intenzivne industrije; građevinarstvo; zrakoplovna, svemirska i obrambena industrija. Prijedlog bi se trebao odnositi samo na jedan ekosustav. ↩ back
  13. https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1415&langId=hr ↩ back
  14. https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1147&langId=hr ↩ back
  15. https://www.cedefop.europa.eu/en/tools/skills-intelligence ↩ back
  16. Npr. Okvir digitalnih kompetencija za građane, Okvir za poduzetničke kompetencije i Europski okvir za računalne vještine (e-CF). ↩ back
  17. https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1501 ↩ back
  18. https://s3platform.jrc.ec.europa.eu/home ↩ back
  19. https://www.clustercollaboration.eu ↩ back
  20. https://eit.europa.eu/hr/in-your-language ↩ back
  21. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.C_.2018.189.01.0001.01.HRV&toc=OJ%3AC%3A2018%3A189%3ATOC ↩ back
  22. Prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika. ↩ back
  23. Europski temeljni strukovni profili opisuju skupove ključnih ishoda učenja koji odgovaraju profilima zanimanja koji su zajednički i relevantni za nacionalne programe SOO-a u državama članicama EU-a u konkretnim profesijama / strukovnim područjima. ↩ back
  24. MOOC je masovni otvoreni internetski tečaj s ciljem neograničenog sudjelovanja i otvorenog pristupa putem interneta. Uz tradicionalne materijale za tečajeve, kao što su snimljena predavanja, čitanja i skupovi problema, većina MOOC-ova pruža interaktivne korisničke forume za podupiranje interakcije među učenicima, profesorima i suradnicima u nastavi. ↩ back
  25. Vidjeti srednjoročni rezultat 2 (MTD2) u Zaključcima iz Rige iz 2015.:  https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/200c516d-b8de-4c2a-a233-218671296c8d/language-hr . ↩ back
  26. https://europass.europa.eu/en/node/2128 ↩ back
  27. https://epale.ec.europa.eu/hr/practitioners-in-vet ↩ back
  28. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52017DC0247 ↩ back
  29. https://ec.europa.eu/education/education-in-the-eu/european-education-area_hr ↩ back
  30. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52022DC0332 ↩ back
  31. https://eit.europa.eu/hr/in-your-language ↩ back
  32. https://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/ ↩ back
  33. https://unfccc.int/process-and-meetings/the-paris-agreement/the-paris-agreement ↩ back
  34. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52019DC0640&from=EN ↩ back
  35. https://ec.europa.eu/info/strategy/recovery-plan-europe_hr ↩ back
  36. https://new-european-bauhaus.europa.eu/index_hr ↩ back
  37. https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/common/guidance/unit-cost-decision-volunteers_en.pdf ↩ back
  38. https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/common/guidance/unit-cost-decision-sme-owners-natural-persons_en.pdf ↩ back
Tagged in:  Higher education Mobilnost osoblja i polaznika programa za SOO