Aktivnost jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju (CBHE) podupire projekte međunarodne suradnje koji se temelje na multilateralnim partnerstvima organizacija aktivnih u području visokog obrazovanja. Aktivnosti i ishodi projekata CBHE-a moraju biti usmjereni tako da donose korist prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu, njihovim visokim učilištima i sustavima visokog obrazovanja. U skladu s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom ova aktivnost podupire relevantnost, kvalitetu, modernizaciju i kapacitet za odgovor sektora visokog obrazovanja u trećim zemljama koje nisu pridružene programu u kontekstu socioekonomskog oporavka, rasta i blagostanja te reagiranja na nova kretanja, posebno ekonomsku globalizaciju, ali i nedavni zastoj u ljudskom razvoju, na nestabilnosti i sve veće socijalne, gospodarske i ekološke nejednakosti. Zamišljeno je da projekti jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju doprinesu širim ciljevima politike Europske komisije i trećih zemalja koje nisu pridružene programu ili uključenih regija, uključujući pakete ulaganja u okviru strategije Global Gateway.

U trećim zemljama koje nisu pridružene programu aktivnost će konkretno:

• povećati relevantnost visokog obrazovanja za uspješnu provedbu EU-ove strategije Global Gateway i u njoj postavljene investicijske prioritete
• poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja i povećati njegovu relevantnost za tržište rada i društvo
• poboljšati razine kompetencija, vještina i mogućnosti za zapošljavanje studenata visokih učilišta razvojem novih, relevantnih i inovativnih obrazovnih programa
• promicati uključivo obrazovanje, jednakost, pravednost, nediskriminaciju i građanske kompetencije u visokom obrazovanju
• unaprijediti kvalitetu nastave, mehanizama ocjenjivanja za osoblje i studente visokih učilišta, osiguravanje kvalitete, upravljanje, uključivost, inovacije, bazu znanja, digitalne i poduzetničke kapacitete te internacionalizaciju visokih učilišta
• povećati kapacitet visokih učilišta, tijela nadležnih za visoko obrazovanje i nadležnih tijela za modernizaciju njihovih sustava visokog obrazovanja, posebno u smislu upravljanja i financiranja tako da se podupiru procesi definiranja, provedbe i praćenja reformi
• poboljšati osposobljavanje nastavnog osoblja i trajno stručno usavršavanje kako bi se utjecalo na dugoročnu kvalitetu obrazovnog sustava
• poticati suradnja među ustanovama, jačanje kapaciteta i razmjena dobre prakse
• poticati suradnja među različitim regijama svijeta zajedničkim inicijativama.

• Veća relevantnost, učinak i vidljivost ulaganja u visoko obrazovanje za provedbu EU-ove strategije Global Gateway u njegovim partnerskim zemljama   
• Modernizirana visoka učilišta koja neće samo prenositi znanje, već će i stvarati gospodarsku i društvenu vrijednost prijenosom svojih rezultata poučavanja i istraživanja na zajednicu/zemlju
• Bolji pristup visokom obrazovanju i poboljšanje njegove kvalitete, posebno za osobe s manje mogućnosti i u najsiromašnijim zemljama u različitim regijama
• Veće sudjelovanje visokih učilišta smještenih u udaljenim područjima
• Usmjeravanje za učinkovito i djelotvorno donošenje i provedbu politika u području visokog obrazovanja
• Regionalna integracija i uspostava usporedivih alata za priznavanje, osiguravanje kvalitete za potporu akademskoj suradnji, mobilnost studenata, osoblja i istraživača
• Snažnija povezanost i suradnja s privatnim sektorom, promicanje inovacija i poduzetništva
• Usklađivanje akademske zajednice s tržištem rada, čime se povećava zapošljivost studenata
• Veća inicijativnost i poduzetnost studenata
• Veća razina digitalnih kompetencija studenata i osoblja
• Preuzimanje odgovornosti na razini institucije za rezultate CBHE-a, čime se osigurava održivost
• Preuzimanje odgovornosti na nacionalnoj razini eksperimentiranjem i uključivanjem primjera pozitivne i najbolje prakse u visoko obrazovanje
• Veća sposobnost i stručnost za rad na međunarodnoj razini: bolje kompetencije upravljanja i strategije internacionalizacije.

Očekuje se da će aktivnost pridonijeti sljedećim prioritetima: 

Zeleni plan

Sustavi visokog obrazovanja ključni su za podupiranje europskog zelenog plana jer razvijaju znanje, kompetencije, vještine i vrijednosti te mogu radikalno promijeniti ponašanje ljudi. U tom će kontekstu prednost imati projekti čiji je cilj:

• podupirati modernizaciju gospodarstava kako bi postala konkurentnija i inovativnija, a ujedno osigurati pravednu zelenu tranziciju, poticanje zelenih radnih mjesta i otvaranje puta prema klimatski neutralnom društvu; uz rodno transformativni pristup, koji nije usmjeren isključivo na područja u kojima dominiraju muškarci
• pružati primjenjive odgovore na izazove u području okoliša, uključujući urbani i ruralni razvoj, zelenu i učinkovitu energiju, zdravstvo, gospodarenje vodama i otpadom, održivi promet, dezertifikaciju, gubitak bioraznolikosti i održivo korištenje prirodnih resursa, jačanje poljoprivredno-prehrambenih vrijednosnih lanaca na nacionalnoj i regionalnoj razini
• povećati informiranost o klimatskim promjenama, održivost i otpornost u svim sektorima društva i gospodarstva
• ubrzati prelazak na pravedno zeleno i kružno gospodarstvo i suočiti se s regionalnim i transregionalnim izazovima u području okoliša, posebno jačanjem veza s privatnim sektorom i poboljšanjem znanja i zelenih vještina potrebnih za modernu radnu snagu;
• razvijati kompetencije u različitim sektorima koji su relevantni za održivost, zelene strategije i metodologije za sektorske vještine te kurikulume usmjerene na budućnost koji bolje ispunjavaju potrebe pojedinaca.

Digitalna transformacija

Povećanje kvalitete i uključivosti obrazovanja korištenjem digitalnih tehnologija te omogućavanje polaznicima da steknu ključne digitalne kompetencije i digitalne vještine specifične za sektor od strateške je važnosti za EU i mnoge zemlje svijeta. Digitalna transformacija sve više utječe na sustav visokog obrazovanja, ali ima i ključnu ulogu u iskorištavanju njegovih prednosti i prilika koje nudi te u premošćivanju digitalnog jaza.  U tom će kontekstu prednost imati projekti čiji je cilj:

• podupirati razvoj i prihvaćanje digitalnih vještina kako bi digitalna transformacija bila što sveobuhvatnija i uključivija
• pomoći u premošćivanju digitalnog jaza promicanjem digitalne pismenosti, digitalnog poduzetništva te rodno osjetljivih programa i strategija, posebno u udaljenim i ruralnim područjima te ranjivim zajednicama
• razviti rješenja za povezivost kako bi građani mogli iskoristiti prednosti učenja na daljinu i inovacija u poučavanju
• podupirati digitalno gospodarstvo i povećati znanstvene, tehničke i inovacijske kapacitete jačanjem veza između obrazovanja, istraživanja i poslovanja u području digitalizacije, među ostalim putem projekata povezanih s podatkovnom infrastrukturom, upravljanjem podacima, umjetnom inteligencijom i digitalizacijom MSP-ova/poduzeća
• poboljšati ekosustave digitalnog obrazovanja jačanjem digitalnih vještina i kompetencija nastavnog i akademskog osoblja.

Integracija migranata

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja imaju ključnu ulogu u rješavanju otvorenih pitanja migracija i uviđanju i iskorištavanju njihovih prednosti. Oni pomažu pridošlima da steknu vještine potrebne na tržištu rada, razumiju kulturu zemlje domaćina i pomognu domaćem stanovništvu da bude otvoreno za raznolikost i promjene. U tom će kontekstu prednost imati projekti čiji je cilj:

• podupirati priznavanje diploma i kvalifikacija te doprinositi regionalnom sustavu prijenosa bodova radi izgradnje regionalnih područja visokog obrazovanja i međuregionalne povezanosti
• omogućavanje pristupa obrazovanju migrantima i raseljenim osobama u zemljama primateljicama, uključujući jezično obrazovanje i stipendije
• razviti holističke modele koji ispunjavanju jedinstvene potrebe studenata izbjeglica i osigurati pristup obrazovanju s pojačanom podrškom za akademski, društveni, fizički i psihološki razvoj.

Upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj

Zalaganje za vladavinu prava, ljudska i temeljna prava, jednakost, demokraciju i dobro upravljanje temelj je stabilnih, pravednih i prosperitetnih društava. Ova aktivnost može pomoći da se postave temelji za jačanje aktivnog građanstva i izgradnju posebnog stručnog znanja u tim područjima. Projekti u okviru te aktivnosti mogu pomoći da se pronađu dugoročna rješenja za probleme lošeg upravljanja u visokom obrazovanju. U tom kontekstu prioritet će imati projekti čiji je cilj podupiranje akademske suradnje i inicijativa u sljedećim područjima:

• upravljanje, vladavina prava, demokracija, temeljne vrijednosti, zaštita ljudskih prava i borba protiv korupcije
• borba protiv diskriminacije, promicanje medijske pismenosti i uloge nezavisnih medija i civilnog društva
• mir i sigurnost, ljudski razvoj, međukulturni dijalog, poštovanje raznolikosti, tolerancija, rodna ravnopravnost, jačanje položaja žena i mladih
• socijalna, gospodarska i kulturna prava, zdravlje i dobrobit. 

Održivi rast i radna mjesta

Visoko obrazovanje potrebno je za razvoj vještina za život i rad. Ono ujedno podupire zapošljivost i preduvjet je za održivi rast. Ključni je cilj smanjiti neusklađenost ishoda obrazovanja i potražnje na tržištu rada, među ostalim razvojem učenja temeljenog na radu. U tom će kontekstu prednost imati projekti čiji je cilj:

• poticati ponudu i stjecanje vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) i s njim povezanu rodnu uključivost u kontekstu pravedne zelene tranzicije prema klimatskoj neutralnosti
• promicati poduzetništvo mladih i žena, razvijati inovacijske centre i start-up poduzeća kako bi se stvorile mogućnosti zapošljavanja na lokalnoj razini i spriječio odljev mozgova
• jačati veze između akademskog sektora, istraživanja i poslovanja kako bi se ispunile trenutačne i buduće potrebe za vještinama, prvenstveno poduzetničke, i vještine potrebne za razvoj lanaca vrijednosti na nacionalnoj i regionalnoj razini
• podupirati usavršavanje mlađe populacije
• jačati veze s tržištem rada radi promicanja otvaranja radnih mjesta, mogućnosti zapošljavanja i uključivanja privatnog sektora u razvoj vještina
• razvoj obrazovanja učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola i osposobljavanja uz rad radi uklanjanja strukturnih uzroka ranog napuštanja školovanja i suzbijanja trajnih ekonomskih i rodnih nejednakosti.

Za 1. i 2. potprogram navedeni prioriteti primjenjuju se na sljedeći način u svakom regionalnom kontekstu:

• Zapadni Balkan: zeleni plan; digitalna transformacija; integracija migranata; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta
• Istočno susjedstvo: zeleni plan; digitalna transformacija; integracija migranata; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta
• Južno Sredozemlje: zeleni plan; digitalna transformacija; integracija migranata; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta
• Azija: zeleni plan; digitalna transformacija; integracija migranata; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta
• Središnja Azija: zeleni plan; digitalna transformacija; održivi rast i radna mjesta
• Bliski istok: zeleni plan; digitalna transformacija; održivi rast i radna mjesta
• Pacifik: zeleni plan; digitalna transformacija; održivi rast i radna mjesta
• supsaharska Afrika: zeleni plan; digitalna transformacija; održivi rast i radna mjesta; ljudski razvoj; integracija migranata; upravljanje, mir i sigurnost
• Latinska Amerika: zeleni plan; digitalna transformacija; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta
• Karibi: zeleni plan; digitalna transformacija; upravljanje, mir, sigurnost i ljudski razvoj; održivi rast i radna mjesta

Programi CBHE-a mogu se provoditi kao:

• Nacionalni projekti, tj. uključivati ustanove iz samo jedne prihvatljive treće zemlje koja nije pridružena programu
• Višedržavni (regionalni) projekti unutar jedne prihvatljive regije
• Višedržavni projekti koji uključuju više prihvatljivih regija (međuregionalni). Međuregionalni projekti moraju obuhvaćati prioritetna područja svih uključenih regija te se njihova važnost za svaku regiju mora dokazati i biti potkrijepljena detaljnom analizom zajedničkih potreba i ciljeva.

Proračun aktivnosti CBHE koristit će se za potporu projekata na sljedeći način:

• Nacionalni i regionalni projekti: okvirno 90 % proračuna aktivnosti
• Međuregionalni projekti: okvirno 10 % proračuna aktivnosti

U okviru aktivnosti nastojat će se podupirati tematska raznovrsnost projekata i dostatna geografsku zastupljenost unutar regije u smislu broja projekata po zemlji. Za svaku regiju određen je proračun. U supsaharskoj Africi za 1. i 2. potprogram ni jedna zemlja ne bi trebala dobiti više od 8 % sredstava dodijeljenih toj regiji.

Dodatne informacije o raspoloživim iznosima objavljene su na portalu EU Funding & Tenders: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home. 

Kako bi se svladale razne prepreke u trećim zemljama koje nisu pridružene programu, aktivnost CBHE-a sastoji se od tri posebna potprograma:

1. Potprogram: Poticanje pristupa suradnji u visokom obrazovanju 

Taj je potprogram osmišljen tako da se visoka učilišta s manje iskustva i manji sudionici potaknu na sudjelovanje u aktivnosti CBHE-a kako bi se olakšao pristup novim sudionicima¹ . Ta bi partnerstva trebala biti prvi korak da visoka učilišta i organizacije koje imaju manju operativnu sposobnost sa sjedištem u trećim zemljama koje nisu pridružene programu dobiju pristup sredstvima za dopiranje do osoba s manje mogućnosti i povećaju ta sredstva. U okviru tog potprograma financirat će se mali projekti kako bi se smanjile razlike u internacionalizaciji među visokim učilištima iz prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu, i iz iste zemlje ili regije. Projekti koji su obuhvaćeni ovim potprogramom prvenstveno će biti usmjereni na sljedeća područja unutar trećih zemalja koje nisu pridružene programu:

• visoka učilišta iz najmanje razvijenih trećih zemalja koje nisu pridružene programu
• visoka učilišta sa sjedištem u udaljenim regijama/područjima trećih zemalja koje nisu pridružene programu
• nove sudionike ili visoka učilišta i fakultete s manje iskustva iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu
• studente i osoblje s manje mogućnosti.

Aktivnosti

Predložene aktivnosti i rezultati projekta trebali bi imati jasnu dodanu vrijednost za ciljane korisnike. U nastavku je naveden otvoren popis mogućih aktivnosti:

Aktivnosti usmjerene na jačanje upravljačkih/administrativnih kapaciteta ciljanih visokih učilišta, kao što su:

• reformiranje i modernizacija upravljanja sveučilištima, uključujući poboljšanje usluga, osobito onih koje služe studentima (usmjeravanje, savjetovanje i profesionalna orijentacija za studente itd.)
• uspostavljanje ili jačanje ureda za međunarodne odnose i razradu strategija internacionalizacije
• uspostavljanje novih ili razvoj postojećih odjela i postupaka/strategija za osiguranje kvalitete u okviru visokih učilišta
• stvaranje ili povećanje kapaciteta odjela za planiranje i evaluaciju
• jačanje mehanizama za komunikaciju i diseminaciju rezultata projekata međunarodne suradnje
• jačanje kapaciteta za podupiranje aktivnosti mobilnosti studenata i osoblja.

Aktivnosti čiji je cilj osigurati visokokvalitetno i relevantno obrazovanje, kao što su:

• moduli ili studijski programi, tehničko ili stručno usmjeravanje programa
• uspostava intenzivnih studijskih programa koji tijekom kraćeg razdoblja studiranja okupljaju studente i nastavno osoblje iz visokih učilišta koja sudjeluju
• razvoj kapaciteta za studente poslijediplomskih studija i akademskog osoblja te promicanje njihove mobilnosti
• provođenje stručnog usavršavanja za akademsko osoblje visokih učilišta
• stvaranje sinergija i jačanje veza s poslovnim sektorom te s privatnim ili javnim organizacijama aktivnima na tržištu rada i u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih
• razvoj i jačanje relevantnih studijskih programa koji su u skladu sa strategijom Global Gateway i utječu na prioritete na razini zemlje i/ili regije.

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje pristupačnosti za studente/osoblje s manje mogućnosti, kao što su:

• razvoj načina i mogućnosti učenja na daljinu i uključivih mogućnosti za studente iz ranjivih skupina primjenom digitalne tehnologije i e-učenja
• modernizacija digitalne tehnologije kako bi se razvile posebne usluge usmjerene na osiguravanje jednakih i pravednih mogućnosti za učenje za studente s invaliditetom
• promicanje inicijativa usmjerenih na pozitivnu diskriminaciju osnaživanjem žena i etničkih/vjerskih manjina
• razvijanje inicijative za uklanjanje i smanjenje prepreka u pristupu mogućnostima za učenje s kojima se suočavaju skupine u nepovoljnom položaju
• doprinos stvaranju uključivih okruženja koja potiču jednakost i ravnopravnost te koja odgovaraju potrebama šire zajednice.

2. Potprogram: Partnerstva za transformaciju u visokom obrazovanju

Projekti u okviru tog potprograma uvode nove pristupe i inicijative u visokom obrazovanju koji se temelje na uzajamnom učenju i prenošenju iskustva i dobre prakse koji utječu na ustanove, ali i na cijelo društvo. Ishodi projekata trebali bi imati znatan i dugoročan učinak na ciljana visoka učilišta nakon što se završe i kao takvi pozitivno utjecati na društvo u cjelini.

Konkretno, u okviru tih projekata kombinirat će se sljedeći elementi koji koriste visokim učilištima u trećim zemljama koje nisu pridružene programu:

• Inovacije u visokom obrazovanju kako bi se povećala njegova relevantnost za tržište rada i društvo. Očekuje se da će se predloženim projektima riješiti problem neusklađenosti između zahtjeva poslodavaca i ponude visokih učilišta te predložiti cjelovita rješenja za poboljšanje zapošljivosti studenata. To se može postići provedbom sveobuhvatnih intervencija kao što su:
  • osmišljavanje inovativnih kurikuluma i uvođenje inovativnih elemenata u postojeće kurikulume
  • provedba inovativnih metoda učenja i poučavanja (tj. poučavanja i učenja usmjerenih na učenike/studente i stvarne probleme)
  • aktivna suradnja s poslovnim svijetom i istraživačkom zajednicom, organiziranje programa i aktivnosti kontinuiranog obrazovanja i aktivnosti s poduzećima i unutar njih
  • jačanje kapaciteta visokih učilišta za učinkovito povezivanje u području istraživanja, znanstvenih i tehnoloških inovacija.
• Promicanje reforme visokih učilišta kako bi postala pokretači gospodarskog i socijalnog razvoja. Projekti bi trebali podupirati visoka učilišta u razvoju i provedbi institucionalnih reformi koje će ih učiniti demokratskijima, uključivijima, pravednijima, odgovornijima i punopravnim sastavnicama civilnog društva. Institucionalne reforme uključuju nove sustave i strukture upravljanja, spremnost u kontekstu digitalnih vještina, moderne sveučilišne službe, postupke osiguravanja kvalitete, alate i metode za profesionalizaciju i profesionalni razvoj rukovodećeg, akademskog, tehničkog i administrativnog osoblja. Razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i poboljšanje kompetencija i vještina unutar ustanova ključni su aspekti za uspjeh tog potprograma. Usvajanje transverzalnih vještina, poduzetničko obrazovanje i praktična primjena poduzetničkih vještina omogućit će visokim učilištima da svojim znanjem i resursima pridonesu razvoju svojih lokalnih/nacionalnih/regionalnih zajednica.

Aktivnosti

Predložene aktivnosti i rezultati projekta trebali bi imati jasnu dodanu vrijednost za ciljane korisnike. U nastavku je naveden otvoren popis mogućih aktivnosti: 

• izrada, testiranje i prilagodba inovativnih kurikuluma u smislu sadržaja [ključne kompetencije i transverzalne vještine, (poduzetništvo, rješavanje problema, zelena radna mjesta itd.)], struktura (modularna, združena...) i metoda poučavanja/učenja [uključujući otvoreno i fleksibilno učenje, virtualnu mobilnost, otvorene obrazovne sadržaje, kombinirano učenje, masovne otvorene internetske tečajeve (MOOC) itd.]
• razvoj, testiranje i provedba novih nastavnih metoda, alata i materijala (kao što su novi multidisciplinarni kurikulumi, poučavanje i učenje usmjereno na učenike/studente i stvarne probleme) putem praktičnog osposobljavanja i stručne prakse za studente
• uvođenje reformi poput bolonjske (tri studijska ciklusa, alati za transparentnost kao što su sustavi bodovanja i dopunska isprava o studiju, osiguranje kvalitete, evaluacija, nacionalni/regionalni kvalifikacijski okviri, priznavanje prethodnog i neformalnog učenja itd.) na institucijskoj razini
• uvođenje programa praktičnog osposobljavanja, stručne prakse i proučavanja slučajeva iz stvarnog života u poslovnom i industrijskom sektoru koji su u potpunosti uključeni u kurikulum, priznati i bodovani
• uvođenje sustava naizmjeničnog osposobljavanja koji tercijarno obrazovanje povezuju sa srednjoškolskim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem kako bi se povećala zapošljivost osoba koje steknu kvalifikaciju
• razvoj rješenja za problematična pitanja, inovacije u pogledu proizvoda i procesa (suradnjom studenata, profesora i stručnjaka)
• razvoj i testiranje rješenja za hitne društvene potrebe koje tržište ne uzima u obzir, a usmjerena su na ranjive skupine u društvu; rješavanje društvenih pitanja ili odgovor na promjene u stavovima i vrijednostima, strategijama i politikama, organizacijskim strukturama i procesima, sustavima ostvarivanja politika i uslugama
• podupiranje stvaranja centara, inkubatora za inovacije, prijenosa tehnologije i start-up poduzeća te integracije obrazovanja, istraživanja i inovacija na institucijskoj/regionalnoj/nacionalnoj razini
• razvoj i testiranje programa i aktivnosti trajnog obrazovanja u suradnji s poduzećima i unutar njih
• organiziranje probnih inovativnih mjera i njihovo testiranje; razmjene studenata, istraživača, nastavnog osoblja i osoblja poduzeća na ograničeno razdoblje; osiguravanje poticaja za uključenost osoblja poduzeća u poučavanje i istraživanje
• reforma sustava i struktura upravljanja na institucijskoj razini (uključujući metode i sustave osiguranja kvalitete, financijsko upravljanje i autonomiju visokih učilišta, međunarodne odnose, studentske službe i savjetovanje, profesionalno usmjeravanje, akademske i istraživačke odbore itd.)
• razvijanje strategija i alata za internacionalizaciju visokih učilišta (međunarodna otvorenost kurikuluma, međuinstitucijski programi mobilnosti) i njihova sposobnost učinkovitog povezivanja u području istraživanja, znanstvenih i tehnoloških inovacija (znanstvena suradnja i prenošenje znanja itd.)
• razvoj, prilagodba i pružanje alata i metoda za usavršavanje, evaluaciju/ocjenjivanje, profesionalizaciju i profesionalni razvoj akademskog i administrativnog osoblja, za inicijalno osposobljavanje nastavnika i kontinuirani razvoj njihove karijere
• razvoj i jačanje relevantnih studijskih programa, programa osposobljavanja i metoda učenja koji su u skladu sa strategijom Global Gateway i utječu na prioritete na razini zemlje i/ili regije.

Kriteriji prihvatljivosti – 1. i 2. potprogram

Prihvatljive organizacije sudionice (Tko se može prijaviti?)

Prijavitelji (korisnici i povezani subjekti, ako je primjenjivo) moraju biti javni ili privatni pravni subjekti u jednoj od sljedećih kategorija:

• visoka učilišta ili organizacije visokih učilišta
• organizacije ili ustanove aktivne na tržištu rada ili u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Ti subjekti moraju imati sjedište u jednoj od prihvatljivih zemalja, a to su:

• države članice EU-a
• treće zemlje pridružene programu
• treće zemlje koje nisu pridružene programu iz prihvatljive regije. Prihvatljive regije obuhvaćene ovom aktivnošću su regije 1, 2² , 3, 5a, 6, 7a, 8a, 9, 10 i 11.

Koordinator

Među prethodno opisanim subjektima samo visoka učilišta ili organizacije visokih učilišta mogu biti koordinatori prijave za CBHE.

Opća pravila za visoka učilišta:

• Visoka učilišta sa sjedištem u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE).
• Visoka učilišta sa sjedištem u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu nadležna tijela moraju priznati zajedno s njihovim povezanim subjektima (ako postoje). Moraju ponuditi cjelovite studijske programe koji vode do kvalifikacija u visokom obrazovanju i priznatih diploma na razini kvalifikacija tercijarnog obrazovanja³ .

Sastav konzorcija

Mora se poštovati sljedeći minimalni sastav:

Nacionalni projekti (otvoreni samoza regije 2⁴ , 3, 5a, 6, 7a, 8a, 9):

• barem dvije države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu
  • svaka od tih zemalja mora uključiti barem jedno visoko učilište
• samo jedna prihvatljiva treća zemlja koja nije pridružena programu
  • uključujući najmanje dva visoka učilišta⁵ .
• broj organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mora biti jednak ili veći od broja organizacija sudionica iz država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu.

Višedržavni projekti (otvoreni za sve prihvatljive regije):

• barem dvije države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu
  • svaka od tih zemalja mora uključiti barem jedno visoko učilište
• barem dvije prihvatljive treće zemlje koje nisu pridružene programu;
  • svaka od tih zemalja mora uključiti barem dva visoka učilišta⁶ ; treće zemlje koje nisu pridružene programu mogu biti iz iste regije (regionalni projekti) ili iz različitih regija (međuregionalni projekti)
• broj organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mora biti jednak ili veći od broja organizacija sudionica iz država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu.

Opća pravila za sve konzorcije:

• Kad je riječ o ispunjavanju minimalnih kriterija za sastav prethodno opisanog konzorcija, organizacija visokih učilišta neće se smatrati visokim učilištem.
• Povezani subjekti i pridruženi partneri ne računaju se u sastav konzorcija.

Geografska lokacija (Mjesto provedbe aktivnosti)

Aktivnosti se moraju odvijati u zemljama organizacija koje sudjeluju u projektu.

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 24 ili 36 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i uz izmjenu ugovora).

Gdje se prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) putem sustava za podnošenje prijava portala EU Funding & Tenders.

1. potprogram 

• Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2025-CBHE
• Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS-EDU-2025-CBHE-STRAND-1

2. potprogram

• Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2025-CBHE
• Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS-EDU-2025-CBHE-STRAND-2

Kad se prijaviti?

Zahtjev za bespovratna sredstva predaje se do 6. veljače u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

3. Potprogram: Projekti strukturnih reformi

Projekti u okviru tog potprograma podupiru mjere koje treće zemlje koje nisu pridružene programu poduzimaju za razvoj koherentnih, uključivih i održivih sustava visokog obrazovanja kako bi zadovoljile svoje socioekonomske potrebe i ambiciozne ciljeve za stvaranje gospodarstva utemeljenog na znanju. Integriranje i šira primjena uspješnih rezultata, kao i sinergije s trenutačnom potporom ili potporom iz portfelja u području obuhvaćenom programima bilateralne potpore isto su tako elementi tog potprograma. Projekti strukturnih reformi zadovoljit će potrebe prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu da reformiraju i moderniziraju svoje sustave podupiranjem održivog, sustavnog i strukturnog poboljšanja i inovacija na razini sektora visokog obrazovanja. Trebaju uključiti nadležna nacionalna tijela (posebno ministarstava obrazovanja) iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu, visoka učilišta, znanstvene institute i druga relevantna tijela i dionike. 

3. Potprogram i prioriteti strategije Global Gateway

Projekti u okviru 3. potprograma u sljedećim regijama moraju biti u skladu s prioritetima strategije Global Gateway. To je bitan zahtjev i pažljivo će se ocjenjivati kao dio kriterija za dodjelu „relevantnost”: 

• 5a (Azija)
• 6 (središnja Azija)
• 7a (Bliski istok)
• 8a (Pacifik)
• 9 (supsaharska Afrika)
• 10 (Latinska Amerika)
• 11 (Karibi)

Prioriteti relevantni za odgovarajuće zemlje dostupni su ovdje: https://international-partnerships.ec.europa.eu/policies/global-gateway/erasmus-global-gateway-priorities_en

Kriteriji prihvatljivosti – 3. Potprogram

Prihvatljive organizacije sudionice (Tko se može prijaviti?)

Prijavitelji (korisnici i povezani subjekti, ako je primjenjivo) moraju biti (javni ili privatni) pravni subjekti u jednoj od sljedećih kategorija:

• visoka učilišta ili organizacije visokih učilišta
• organizacije ili ustanove aktivne na tržištu rada ili u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Ti subjekti moraju imati sjedište u jednoj od prihvatljivih zemalja, a to su:

• države članice EU-a
• treće zemlje pridružene programu
• treće zemlje koje nisu pridružene programu iz prihvatljive regije. Prihvatljive regije obuhvaćene ovom aktivnošću su regije 1, 2⁷ , 3⁸ , 5a, 6, 7a, 8a, 9, 10 i 11.

Koordinator

Među prethodno opisanim subjektima samo visoka učilišta ili organizacije visokih učilišta mogu biti koordinatori prijave za CBHE.

Opća pravila za visoka učilišta:

• Visoka učilišta sa sjedištem u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE).
• Visoka učilišta sa sjedištem u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu nadležna tijela moraju priznati zajedno s njihovim povezanim subjektima (ako postoje). Moraju ponuditi cjelovite studijske programe koji vode do kvalifikacija u visokom obrazovanju i priznatih diploma na razini kvalifikacija tercijarnog obrazovanja⁹ .

Sastav konzorcija

Mora se poštovati sljedeći minimalni sastav:

• barem dvije države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu:
  • svaka od tih zemalja mora uključiti barem jedno visoko učilište
• barem jedna prihvatljiva treća zemlja koja nije pridružena programu:
  • svaka od zemalja sudionica mora uključiti barem dva visoka učilišta¹⁰ i
  • nacionalno nadležno tijelo (npr. ministarstvo) odgovorno za visoko obrazovanje u toj zemlji.
• broj organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mora biti jednak ili veći od broja organizacija sudionica iz država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu.

Opća pravila za sve konzorcije:

Kad je riječ o ispunjavanju minimalnih kriterija za sastav prethodno opisanog konzorcija, organizacija visokih učilišta neće se smatrati visokim učilištem.

Povezani subjekti i pridruženi partneri ne računaju se u sastav konzorcija.

Geografska lokacija (Mjesto provedbe aktivnosti)

Aktivnosti se moraju odvijati u zemljama organizacija koje sudjeluju u projektu.

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 36 ili 48 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i uz izmjenu ugovora).

Gdje se prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) putem sustava za podnošenje prijava portala EU Funding & Tenders.

3. potprogram

• Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2025-CBHE
• Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS-EDU-2025-CBHE-STRAND-3

Kad se prijaviti?

Zahtjev za bespovratna sredstva predaje se do 6. veljače u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Projekti se ocjenjuju u dva koraka prema sljedećim kriterijima:

Relevantnost projekta - (najviše 30 bodova)

• Svrha: Prijedlog doprinosi širim ciljevima politike EU-a, posebno strategije Global Gateway. Prijedlog se jasno odnosi na unaprijed definirane regionalne prioritete za ciljane regije i relevantan je za ciljeve i aktivnosti CBHE-a i potprograma. Na odgovarajući način odgovara trenutačnim potrebama i ograničenjima ciljanih zemalja ili regija te ciljanih skupina i krajnjih korisnika. Uzimaju se u obzir potrebe ciljanih sudionika s manje mogućnosti.
• Vrijednost EU-a: Prijedlog je relevantan za poštovanje i promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava te suzbijanje svih oblika diskriminacije.
• Ciljevi: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, konkretni, mjerljivi, ostvarivi i realistični te su utvrđeni rokovi za njihovo ostvarenje. Odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice (u skladu sa strategijom modernizacije, razvoja i internacionalizacije ciljanih visokih učilišta) i razvojne strategije za visoko obrazovanje u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu.
• Dodana vrijednost EU-a: U prijedlogu je dokazano da se slični rezultati ne bi mogli postići bez suradnje visokih učilišta iz država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu i bez financiranja EU-a.

Posebno za 2. potprogram

Prijedlog sadržava jasnu analizu načina na koji područje intervencije odgovara prioritetnim područjima za socioekonomski rast i autonomiju u određenoj regiji, a u prvom su planu inovativni elementi i najsuvremenije metode i tehnike u utvrđenom području intervencije.

Posebno za 3. potprogram

• Prijedlog se odnosi na reformu i modernizaciju sustava visokog obrazovanja u skladu s razvojnim strategijama ciljanih trećih zemalja koje nisu pridružene programu.
• Važno: Kad je riječ o regijama 5a, 6, 7a, 8a, 9, 10 i 11, prijedlog se odnosi na utvrđena prioritetna područja¹¹ . Napominjemo da za te regije neusklađenost s tim prioritetnim područjima znači da prijedlog neće doseći minimalan broj bodova za kriterij „relevantnost”.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe - (najviše 30 bodova)

• Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
• Metodologija: logika intervencije dobre je kvalitete, planirani rezultati i ishodi su dosljedni i izvedivi, a ključne pretpostavke i rizici jasno su utvrđeni. Struktura i sadržaj prijedloga primjereni su, tj. odabir objektivno provjerljivih pokazatelja, dostupnost podataka, referentni podaci, ciljne vrijednosti itd.
• Plan rada: kvaliteta i djelotvornost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima; odnos između resursa i očekivanih rezultata primjeren je, a plan rada realističan s dobro definiranim aktivnostima, rokovima, jasnim rezultatima i ključnim etapama.
• Proračun: prijedlog je troškovno učinkovit i u njemu su predviđena odgovarajuća financijska sredstva potrebna za uspješnu provedbu projekta.
• Kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima, mjerama za ublažavanje itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna provedba projekta.
• Okolišna održivost: projekt je prihvatljiv za okoliš i u različitim fazama uključuje​zelenu praksu (npr. zeleno putovanje).

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji - (najviše 20 bodova)

• Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, upravljačke strukture, sporazumi o suradnji i odgovornosti dobro su definirani i realistični.
• Sastav: partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju organizacija s potrebnim kompetencijama relevantnima za ciljeve prijedloga i posebnosti potprograma; prijedlog uključuje najprimjerenije i različite partnere izvan akademske zajednice. Za zemlje regije 2: za 1. i 2. potprogram prednost će imati projekti koji uključuju visoka učilišta iz regija izvan glavnih gradova i/ili ruralnih i/ili udaljenijih regija. Za zemlje regija 5a, 6, 7a, 8a: za 1. i 2. potprogram prednost će imati projekti koji uključuju visoka učilišta ili organizacije iz najmanje razvijenih zemalja.
• Zadaće: uloge i zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća, profila i iskustva svakog partnera te su primjerene.
• Suradnja: predlažu se učinkoviti mehanizmi za djelotvornu suradnju, komunikaciju i rješavanje sukoba između partnerskih organizacija i svih ostalih relevantnih dionika.
• Angažiranost: doprinos projektnih partnera je značajan, relevantan i komplementaran; prijedlog pokazuje uključenost, predanost i preuzimanje odgovornost partnera u odnosu na posebne ciljeva i rezultata projekta, osobito onih iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Posebno za 2. potprogram

Prijedlog uključuje relevantne organizacije i dionike izvan akademske zajednice koji će donijeti inovativnu dodanu vrijednost ciljevima prijedloga. Za prijedloge čiji je cilj podupirati lance vrijednosti u ključnim prioritetnim područjima ulaganja na nacionalnoj ili regionalnoj razini, privatni sektor uključen je u partnerstvo i jasno angažiran na svim potrebnim razinama.

Posebno za 3. potprogram

Prijedlog pokazuje da su nadležna nacionalna tijela odgovorna za visoko obrazovanje izrazito uključena u upravljanje aktivnosti i njezinu provedbu.

Održivost, učinak i diseminacija očekivanih rezultata - (najviše 20 bodova)

• Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i drugi dionici koristiti ishode projekta i kako će se osigurati multiplikacijski učinci (uključujući opseg ponavljanja i proširenje ishoda aktivnosti na sektorskoj te na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj ili međunarodnoj razini) te su navedena sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme i nakon projekta.
• Komunikacija i diseminacija: u prijedlogu je iznesen jasan i učinkovit komunikacijski plan i strategija za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi tijekom i nakon završetka razdoblja financiranja projekta djelotvorno proširili na sve relevantne dionike i javnost koja u njemu nije sudjelovala te tako doprlo do relevantnih dionika i privuklo ih.
• Učinak: prijedlogom se osigurava konkretan učinak na ciljane skupine i relevantne dionike na lokalnoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini. Uključuje mjere te ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog) na individualnoj, institucijskoj i sustavnoj razini.
• Održivost: u prijedlogu se objašnjava kako će se rezultati projekta održati u financijskom (nakon završetka financiranja projekta) i institucijskom smislu (nastavak provođenja aktivnosti i pružanja usluga), kako će se osigurati preuzimanje odgovornosti za projekt na lokalnoj razini i kako će privatni sektor biti uključen tijekom i nakon financiranja projekta.

Posebno za 1. potprogram

• Prijedlogom se osigurava stalan i održiv odgovor na postojeće prepreke te bolji pristup mogućnostima za učenje i resursima koje nude visoka učilišta za studente/osoblje s manje mogućnosti.
• Prijedlogom će se vjerojatno povećati kapaciteti za međunarodnu suradnju ustanova iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Posebno za 2. potprogram

• Prijedlogom se osigurava znatan učinak na ustanove iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu, posebno na razvoj njihovih inovacijskih kapaciteta i modernizaciju njihova upravljanja u smislu njihova povezivanja sa širim društvom, tržištem rada i ostatkom svijeta.
• Iz prijedloga je vidljiv njegov potencijal da šire utječe na društvo i/ili gospodarski sektor.

Posebno za 3. potprogram

• U prijedlogu je prikazano kako će rezultati projekta dovesti do reformi politika ili modernizacije visokog obrazovanja na sistemskoj razini.
• U regijama 5a, 6, 7a, 8a, 9,10 i 11 prijedlog pokazuje kako će rezultati projekta dovesti do održivog angažmana visokih učilišta i sektora visokog obrazovanja u određenom prioritetnom području strategije Global Gateway.

Svaka prijava može dobiti najviše 100 bodova. Da bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova (od ukupno 100). Osim toga, moraju dobiti najmanje polovinu maksimalnog broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta projektnog plana i provedbe”; 10 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”). 

Među jednako rangiranim prijedlozima prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”. Bude li taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „kvaliteta projektnog plana i provedbe”. Bude li i taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „učinak”. 

Ako to ne bude dovoljno da se odredi tko ima prednost, može se razmotriti cijeli portfelj projekata i stvaranje pozitivnih sinergija među projektima, ili se mogu uzeti u obzir drugi čimbenici povezani s ciljevima poziva. Ti će faktori biti dokumentirani u izvješću odbora za odabir.

Nakon toga, projekti će biti rangirani silaznim redoslijedom po regiji i po potprogramu.

Kao drugi korak, za prijedloge koje ocjenjivački odbor predloži za financiranje (i one s rezervne liste) savjetovat će se s delegacijama EU-a u relevantnim prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu.

Za financiranje sredstvima EU-a predložit će se samo projekti koji su pozitivno ocijenjeni tijekom savjetovanja s delegacijama EU-a, u granicama raspoloživog proračuna po regiji.

Okvirni proračun predviđen je za svaki od tri potprograma, no moguć je prijenos proračunskih sredstava iz jednog potprograma u drugi.

Prihvaćanje prijave ne predstavlja obvezu dodjele sredstava u iznosu koji je zatražio prijavitelj. Iznos traženih sredstava može se smanjiti na temelju posebnih financijskih pravila koja se primjenjuju na potprograme aktivnost i rezultata evaluacije.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

U obzir treba uzeti sljedeće:

1. Predanost partnerskih institucija u projektu

U učinkovitom projektu CBHE-a moraju konkretno sudjelovati sve partnerske ustanove, posebno one u trećim zemljama koje nisu pridružene programu. Sudjelovanjem u uspostavi prijedloga te ustanove preuzimaju odgovornost za ishode i održivost projekta. Projekti CBHE-a mogu uključivati „pridružene partnere” koji pridonose provedbi posebnih zadaća/aktivnosti projekta ili podupiru diseminaciju i održivost projekta. Kad je riječ o pitanjima ugovornog upravljanja, „pridruženi partneri” ne smatraju se dijelom partnerstva i ne primaju financijska sredstva.

2. Analize potreba

Procjena potreba prvi je važan korak u izradi prijedloga za aktivnost CBHE. Njezina je svrha utvrditi područja koja je potrebno poduprijeti i razloge zašto u njima postoje nedostaci. Tako se pak uspostavlja temelj za osmišljavanje odgovarajućih intervencija kako bi se uklonili nedostaci i ojačali kapaciteti visokih učilišta.

3. Provedba i praćenje

Nakon analize potreba može se uspostaviti provedbeni plan za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

Potrebno je uzeti u obzir sljedeće ključne elemente. 

• Modernizacija / novi kurikulumi: očekuje se da će projekti koji uključuju „izradu kurikuluma” podrazumijevati osposobljavanje nastavnog osoblja i baviti se povezanim pitanjima kao što su osiguranje kvalitete i zapošljivost osoba s diplomom putem povezivanja s tržištem rada. Studijski programi trebali bi biti službeno akreditirani i licencirani prije kraja razdoblja financiranja projekta. Nastava iz novih ili ažuriranih programa mora se početi održavati tijekom trajanja projekta s odgovarajućim brojem studenata i prekvalificiranih nastavnika te se mora odvijati tijekom najmanje jedne trećine trajanja projekta. Osposobljavanje u okviru projekata reforme kurikuluma može biti usmjereno i na administrativno osoblje kao što je osoblje knjižnice, laboratorijsko i informatičko osoblje. Snažno se preporučuje da se u modernizirane kurikulume u okviru projekta uključi stručna praksa studenata u poduzećima. Stručna praksa mora trajati dovoljno dugo da se omogući stjecanje potrebnih vještina.
• Sudjelovanje studenata: u projektima bi trebalo predvidjeti sudjelovanje studenata (npr. u izradi novih studijskih programa), i to ne samo u fazi testiranja/pilot-projekta.
• Mobilnost osoblja i studenata: mobilnost mora biti usmjerena prvenstveno na studente iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu i osoblje iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu te obuhvaćati: osoblje (npr. rukovodeće osoblje, osoblje uključeno u istraživanje i prijenos tehnologije, tehničko i administrativno osoblje) zaposleno u ustanovama korisnicama i uključeno u projekt, studente [koji pohađaju kratki stručni studij, prva razina (dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj), drugu razinu (magisterij ili jednakovrijedni stupanj) i treću razinu ili doktorski studijski program] registrirane u jednoj od ustanova korisnica. Mobilnost studenata unutar i između država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu nije prihvatljiva. Razdoblje mobilnosti mora biti dovoljno dugo za učenje i stjecanje potrebnih vještina u skladu s ciljevima projekta i u pravilu ne bi trebalo biti kraće od tjedan dana. Preporučljivo je kombinirati fizičku i virtualnu mobilnost. Virtualna se može koristiti za pripremu, podupiranje te nastavak i praćenje fizičke mobilnosti. Može se organizirati i za osobe s posebnim potrebama ili s manje mogućnosti kako bi im se pomoglo da prevladaju prepreke dugoročnoj tjelesnoj mobilnosti.
• Osiguranje kvalitete mora biti sastavni dio projekta kako bi se potvrdilo da su projekti CBHE-a uspješno ostvarili očekivane rezultate i učinak izvan okvira partnerstva. Moraju se uvesti mjere kontrole kvalitete, uključujući pokazatelje i referentne vrijednosti kako bi provedba projekta bila kvalitetna, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna i isplativa.
• Sporazum o konzorciju: Iz praktičnih i pravnih razloga preporučuju se interni dogovori članova konzorcija za rješavanje izvanrednih ili nepredviđenih okolnosti.      Mogu ih potpisati članovi konzorcija na početku projekta.
• Oprema: prihvatljivim rashodima može se smatrati samo nabava opreme koja je izravno relevantna za ciljeve potprograma i provedena najkasnije 12 mjeseci prije završetka projekta. Namijenjena je isključivo visokim učilištima trećih zemalja koje nisu pridružene programu uključenima u partnerstvo te se mora evidentirati u službenom popisu opreme visokog učilišta za koje je kupljena.
• Učinak i održivost:očekuje se da će projekti CBHE-a imati dugoročan strukturni učinak u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu. U prijedlozima će se, prema potrebi, morati prikazati očekivani učinak na tri razine (individualna, institucijska i sustavna) te bi u njima trebalo uspostaviti metodologiju i alate za mjerenje tog učinka.
• Ekološki prihvatljiva provedba: pri provedbi projektnih aktivnosti, uključujući upravljanje projektom, trebalo bi uzeti u obzir postupke koji su prihvatljivi za okoliš. Očekuje se da će se u okviru projekata bilježiti i sustavno izračunavati pojedinačni ugljični otisak sudionika povezan s prijevozom.
• Otvoreni pristup: prijedlog treba osigurati da će se proizvedeni materijali, dokumenti i mediji stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stope financiranja od 90 % i maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava.

Bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose:

• Za 1. potprogram: poticanje pristupa suradnji u visokom obrazovanju: od 200 000 EUR do 400 000 EUR po projektu.
• Za 2. potprogram: partnerstva za transformaciju u visokom obrazovanju: od 400 000 EUR do 800 000 EUR po projektu.
• Za 3. potprogram: projekti strukturnih reformi: od 600 000 EUR do 1 000 000 EUR po projektu.

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt? 

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

• Korisnici bi trebali prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete”, „opremu” itd.).
• U prijedlogu se moraju opisati aktivnosti/rezultati obuhvaćeni svakim radnim paketom.
• Prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu procijenjenih troškova iz koje se vidi udio po radnom paketu (a u okviru svakog radnog paketa udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu).
• Opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).
• Troškovi opreme trebaju činiti najviše 35 % dodijeljenih bespovratnih sredstava EU-a, a ta sredstva pokrivaju 100 % prihvatljivih troškova.
• Troškovi podugovaranja trebaju činiti najviše 10 % dodijeljenih bespovratnih sredstava EU-a.
• Financijska potpora trećim stranama nije dopuštena.
• Dopušteni su troškovi koji se odnose na volontere uključene u projekt. Trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za volontere¹² .
• Jedinični troškovi za MSP-ove nisu dopušteni.

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u dijelu C „Provjera financijskih uvjeta”, kao i u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu EU Funding & Tenders:  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home.

Footnote

1. Vidjeti definiciju nove organizacije u dijelu D – Pojmovnik. ↩ back
2. Organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti. ↩ back
3. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2013.), tercijarno obrazovanje, najmanje razina 5. Obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja na razini 4 ISCED 2011. se ne prihvaća. ↩ back
4. Organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti. ↩ back
5. Iznimka: Prijave koje uključuju samo jedno visoko učilište iz treće zemlje koja nije pridružena programu bit će prihvaćene ako u toj zemlji ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedna ustanova obuhvaća više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje. ↩ back
6. Iznimka:  vidjeti prethodnu bilješku. ↩ back
7. Organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti. ↩ back
8. Organizacije iz Sirije (regija 3) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovom potprogramu. ↩ back
9. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2013.), tercijarno obrazovanje, najmanje razina 5. Obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja na razini 4 ISCED 2011. se ne prihvaća. ↩ back
10. Iznimka:  Prijave koje uključuju  samo jedno visoko učilište  iz treće zemlje koja nije pridružena programu bit će prihvaćene ako u toj zemlji ima  manje od pet visokih učilišta  ili  ako jedna ustanova obuhvaća  više od 50 %  ukupne studentske populacije  te zemlje. ↩ back
11. https://international-partnerships.ec.europa.eu/policies/global-gateway/erasmus-global-gateway-priorities_en ↩ back
12. https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/common/guidance/unit-cost-decision-volunteers_en.pdf ↩ back