Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju

Aktivnošću jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju (CBHE) podupiru se projekti međunarodne suradnje koji se temelje na multilateralnim partnerstvima organizacija koje djeluju u području visokog obrazovanja. U okviru aktivnosti podupiru se relevantnost, kvaliteta, modernizacija i kapacitet za odgovor sektora visokog obrazovanja u trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+ u kontekstu socioekonomskog oporavka, rasta i blagostanja te reagiranja na nova kretanja, posebno gospodarsku globalizaciju, ali i nedavni zastoj u ljudskom razvoju, nestabilnosti i sve veće socijalne, gospodarske i okolišne nejednakosti koje je dodatno pojačala pandemija bolesti COVID-19.

Očekuje se da će aktivnost pridonijeti glavnim prioritetima Europske komisije: europskom zelenom planu (uključujući klimatske promjene, okoliš i energiju), digitalnoj transformaciji i podatkovnim tehnologijama, savezima za održivi rast i radna mjesta, migracijskim partnerstvima te upravljanju, miru i sigurnosti te vanjskoj dimenziji unutarnjih politika EU-a u području obrazovanja. Podupirat će uspješan zeleni i održiv globalni gospodarski oporavak u trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+ koji je povezan s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom.

Aktivnosti i ishodi projekata CBHE-a moraju biti usmjereni tako da donose korist prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu, njihovim visokim učilištima i sustavima visokog obrazovanja.

Ciljevi aktivnosti

U okviru aktivnosti posebno će se:

  • poboljšati kvaliteta visokog obrazovanja u trećim zemljama koje nisu pridružene programu i povećati njegova relevantnost za tržište rada i društvo
  • poboljšati razine kompetencija, vještina i mogućnosti za zapošljavanje studenata visokih učilišta u trećim zemljama koje nisu pridružene programu razvojem novih i inovativnih obrazovnih programa
  • promicati uključivo obrazovanje, jednakost, ravnopravnost, nediskriminaciju i građanske kompetencije u visokom obrazovanju u trećim zemljama koje nisu pridružene programu
  • unaprijediti kvaliteta nastave, mehanizama ocjenjivanja za osoblje i studente visokih učilišta, osiguranje kvalitete, upravljanje, uključivost, inovacije, baza znanja, digitalni i poduzetnički kapaciteti te internacionalizacija visokih učilišta u trećim zemljama koje nisu pridružene programu
  • povećati kapacitet visokih učilišta, tijela nadležnih za visoko obrazovanje i nadležnih tijela trećih zemalja koje nisu pridružene programu za modernizaciju njihovih sustava visokog obrazovanja, posebno u smislu upravljanja i financiranja tako da se podupiru procesi definiranja, provedbe i praćenja reformi
  • poboljšati osposobljavanje nastavnika i trajno stručno usavršavanje kako bi se utjecalo na dugoročnu kvalitetu obrazovnog sustava u trećim zemljama koje nisu pridružene programu
  • poticati suradnja među ustanovama, izgradnja kapaciteta i razmjena dobre prakse
  • poticati suradnja među različitim regijama svijeta zajedničkim inicijativama.

U svim područjima aktivnosti transverzalno će se poboljšavati ravnopravnost i uključivost, jačati sustav i kapaciteti te povećavati zapošljivost. Intervencije se više neće baviti samo modernizacijom nastavnih programa, već bi pri njihovoj provedbi trebalo uzeti u obzir upravljanje širim gospodarskim i socijalnim ekosustavima visokog obrazovanja te njihovo jačanje. Snažno će se poticati bavljenje regionalnim pitanjima, sklapanje saveza i koalicija, isprobavanje novih pristupa i inicijativa koje se temelje na odgovornosti zemalja. Podupiranje provedbe zelenog plana, povećanje kapaciteta IKT-a u trećim zemljama koje nisu pridružene programu i sudjelovanje studenata u procesima planiranja i učenja bit će međusektorski elementi aktivnosti. Osigurat će se usklađenost, sinergije i komplementarnost s drugim relevantnim intervencijama Europske unije u tom području.

Očekivani učinak

  • Modernizirana visoka učilišta koja neće samo prenositi znanje, već će i stvarati gospodarsku i društvenu vrijednost prijenosom svojih rezultata poučavanja i istraživanja na zajednicu/zemlju
  • Bolji pristup visokom obrazovanju i poboljšanje njegove kvalitete, posebno za osobe s manje mogućnosti i u najsiromašnijim zemljama u različitim regijama
  • Veće sudjelovanje visokih učilišta smještenih u udaljenim područjima
  • Usmjeravanje za učinkovito i djelotvorno donošenje i provedbu politika u području visokog obrazovanja
  • Regionalna integracija i uspostava usporedivih alata za priznavanje, osiguravanje kvalitete za potporu akademskoj suradnji, mobilnost studenata, osoblja i istraživača
  • Snažnija povezanost i suradnja s privatnim sektorom, promicanje inovacija i poduzetništva
  • Usklađivanje akademske zajednice s tržištem rada, čime se povećava zapošljivost studenata
  • Veća inicijativnost i poduzetnost studenata
  • Veća razina digitalnih kompetencija studenata i osoblja
  • Preuzimanje odgovornosti na razini institucije za rezultate CBHE-a, čime se osigurava održivost
  • Preuzimanje odgovornosti na nacionalnoj razini eksperimentiranjem i uključivanjem primjera pozitivne i najbolje prakse u visoko obrazovanje
  • Veća sposobnost i stručnost za rad na međunarodnoj razini: bolje kompetencije upravljanja i strategije internacionalizacije
  • Bolja priprema, provedba, praćenje i prateće mjere međunarodnih projekata

Aktivnosti

Predložene aktivnosti moraju biti izravno povezane s opisanim ciljevima, regionalnim prioritetnim područjima, značajkama potprograma (vidjeti u nastavku) i detaljno navedene u opisu projekta koji obuhvaća cijelo razdoblje provedbe.

Projekti koji se provode u okviru ove aktivnosti moraju biti usmjereni na jačanje prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu, njihovih visokih učilišta i drugih organizacija koje djeluju u području visokog obrazovanja i sustava te im biti od koristi.  

Financirani projekti moći će integrirati mnogo različitih aktivnosti suradnje, razmjene, komunikacije i drugih aktivnosti, čiji su primjeri navedeni u opisu triju potprograma dostupnih u okviru ove aktivnosti. Predložene aktivnosti trebale bi imati dodanu vrijednost i imat će izravan učinak na postizanje rezultata projekta.

Geografski ciljevi 

Programi CBHE-a mogu se provoditi kao:                                     

  • nacionalni projekti, tj. uključivati ustanove iz samo jedne prihvatljive treće zemlje koja nije pridružena programu Erasmus+
  • višedržavni (regionalni) projekti unutar jedne prihvatljive regije
  • višedržavni projekti koji uključuju više regija (međuregionalni) i najmanje jednu zemlju iz svake prihvatljive regije1 .

Za svaku regiju postoji definirani proračun, a dodatne informacije o dostupnim iznosima objavljuju se na portalu Funding & tender opportunities: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home

Osim što se posebna pozornost posvećuje poboljšanju pravednog i rodno uravnoteženog pristupa visokim učilištima u trećim zemljama koje nisu pridružene programu, posebno za osobe s manje mogućnosti, u okviru aktivnosti primjenjivat će se uključiv pristup u svim regijama kako bi se povećalo sudjelovanje najsiromašnijih i najmanje razvijenih trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Regionalna prioritetna područja

Za 1. i 2. potprogram prijedlozi moraju biti u skladu s unaprijed definiranim regionalnim prioritetima koji se objavljuju na portalu Funding & tender opportunities: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home

Potprogrami projekta

Kako bi se uzele u obzir različite poteškoće u trećim zemljama koje nisu pridružene programu, aktivnost CBHE-a sastoji se od tri posebna potprograma:

1. potprogram – poticanje pristupa suradnji u visokom obrazovanju

Taj je potprogram osmišljen tako da se visoka učilišta s manje iskustva i manji sudionici potaknu na sudjelovanje u aktivnosti CBHE-a kako bi se olakšao pristup novim sudionicima2 . Ta bi partnerstva trebala biti prvi korak da visoka učilišta i organizacije koje imaju manje operativne kapacitete s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje nisu pridružene programu dobiju pristup sredstvima za dopiranje do osoba s manje mogućnosti i povećaju ta sredstva. U okviru potprograma financirat će se mali projekti kako bi se smanjile razlike u internacionalizaciji među visokim učilištima iz prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu, i iz iste zemlje ili regije. U okviru projekata trebalo bi uspostaviti partnerstva za razvoj ideja za suradnju i olakšavanje prijenosa znanja i iskustva te primjera dobre prakse poticanjem pristupa mogućnostima za jačanje kapaciteta i poboljšanje socijalne uključivosti i pristupa studenata/osoblja s manje mogućnosti kvalitetnoj ponudi visokog obrazovanja. Ti će projekti osobito biti usmjereni na:

  • visoka učilišta iz najmanje razvijenih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+
  • visoka učilišta s poslovnim nastanom u udaljenim regijama/područjima trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+
  • nove sudionike ili visoka učilišta i fakultete s manje iskustva iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu
  • uključivanje studenata i osoblja s manje mogućnosti.

Aktivnosti

Predložene aktivnosti i rezultati projekta trebali bi imati jasnu dodanu vrijednost za ciljane korisnike. U nastavku je naveden otvoren popis mogućih aktivnosti:

Aktivnosti usmjerene na jačanje upravljačkih/administrativnih kapaciteta ciljanih visokih učilišta, kao što su:

  • reformiranje i modernizacija upravljanja sveučilištima, uključujući poboljšanje usluga, osobito onih koje služe studentima (usmjeravanje, savjetovanje i profesionalna orijentacija za studente itd.)
  • uspostavljanje ili jačanje ureda za međunarodne odnose i razradu strategija internacionalizacije
  • uspostavljanje novih ili razvoj postojećih odjela i postupaka/strategija za osiguranje kvalitete u okviru visokih učilišta
  • stvaranje ili povećanje kapaciteta odjela za planiranje i evaluaciju 
  • jačanje mehanizama za komunikaciju i diseminaciju rezultata projekata međunarodne suradnje
  • jačanje kapaciteta za podupiranje aktivnosti mobilnosti studenata i osoblja.

Aktivnosti čiji je cilj osigurati visokokvalitetno i relevantno obrazovanje kao što su:

  • moduli ili studijski programi, tehničko ili stručno usmjeravanje programa
  • uspostava intenzivnih studijskih programa koji tijekom kraćeg razdoblja studiranja okupljaju studente i nastavno osoblje iz ustanova visokog obrazovanja koje sudjeluju
  • razvoj kapaciteta za studente poslijediplomskih studija i članove akademske zajednice te promicanje mobilnosti studenata i/ili osoblja poslijediplomskih studija
  • provođenje stručnog usavršavanja za akademsko osoblje visokih učilišta
  • stvaranje sinergija i jačanje veza s poslovnim sektorom te s privatnim ili javnim organizacijama aktivnima na tržištu rada i u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje pristupačnosti za studente/osoblje s manje mogućnosti, kao što su:

  • razvoj načina i mogućnosti učenja na daljinu i uključivih mogućnosti za studente iz ranjivih skupina primjenom digitalne tehnologije i e-učenja
  • modernizacija digitalne tehnologije kako bi se razvile posebne usluge usmjerene na osiguravanje jednakih i pravednih mogućnosti za učenje za studente s invaliditetom
  • promicanje inicijativa usmjerenih na pozitivnu diskriminaciju osnaživanjem žena i etničkih/vjerskih manjina
  • razvijanje inicijative za uklanjanje i smanjenje prepreka u pristupu mogućnostima za učenje s kojima se suočavaju skupine u nepovoljnom položaju
  • doprinos stvaranju uključivih okruženja koja potiču jednakost i ravnopravnost te koja odgovaraju potrebama šire zajednice.

2. potprogram – partnerstva za transformaciju u visokom obrazovanju

Projektima u okviru tog potprograma nastoje se uzeti u obzir različiti stupnjevi razvijenosti i savladati izazovi visokih učilišta s poslovnim nastanom u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu. Osim toga, njima se povećava učinak programa i, prema potrebi, nadopunjuju drugi izvori financiranja. Uvode se novi pristupi i inicijative u visokom obrazovanju koji se temelje na uzajamnom učenju i prijenosu iskustva i primjera dobre prakse koji utječu na ustanove, ali i na društvo u cjelini. Partnerstva za transformaciju u visokom obrazovanju složeni su i inovativni projekti jačanja kapaciteta koji se temelje na prijenosu iskustva, kompetencija i primjera dobre prakse s nizom međusobno povezanih aktivnosti čiji je cilj jačanje kapaciteta ciljanih visokih učilišta za suočavanje s izazovima 21. stoljeća kao što su migracije, klimatske promjene, upravljanje i prelazak na digitalno gospodarstvo. Ishodi projekata trebali bi imati znatan i dugoročan učinak na ciljana visoka učilišta nakon što se završe i kao takvi pozitivno utjecati na društvo u cjelini.

Konkretno, u okviru tih projekata kombinirat će se sljedeći elementi koji koriste visokim učilištima u trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+:

  • Inovacije u visokom obrazovanju kako bi se povećala njegova relevantnost za tržište rada i društvo. Očekuje se da će se predloženim projektima riješiti problem neusklađenosti između zahtjeva poslodavaca i ponude visokih učilišta te predložiti cjelovita rješenja za poboljšanje zapošljivosti studenata. To se može postići provedbom sveobuhvatnih intervencija kao što su: 
    • osmišljavanje inovativnih kurikuluma i uvođenje inovativnih elemenata u postojeće kurikulume
    • provedba inovativnih metoda učenja i poučavanja (tj. poučavanja i učenja usmjerenih na učenike/studente i stvarne probleme)
    • aktivna suradnja s poslovnim svijetom i istraživačkom zajednicom, organiziranje programa i aktivnosti kontinuiranog obrazovanja i aktivnosti s poduzećima i unutar njih
    • jačanje kapaciteta visokih učilišta u trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+ za učinkovito povezivanje u području istraživanja, znanstvenih i tehnoloških inovacija.
  • Promicanje reforme visokih učilišta kako bi postala pokretači gospodarskog i socijalnog razvoja u trećim zemljama koje nisu pridružene programu. Projekti bi trebali podupirati visoka učilišta u razvoju i provedbi institucionalnih reformi koje će ih učiniti demokratskijima, uključivijim, pravednijim i punopravnim sastavnicama civilnog društva. Institucionalne reforme uključuju nove sustave i strukture upravljanja, spremnost u kontekstu digitalnih vještina, moderne sveučilišne službe, postupke osiguravanja kvalitete, alate i metode za profesionalizaciju i profesionalni razvoj akademskog, tehničkog i administrativnog osoblja.  Razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i poboljšanje kompetencija i vještina unutar ustanova ključni su aspekti za uspjeh tog potprograma. Usvajanje transverzalnih vještina, poduzetničko obrazovanje i praktična primjena poduzetničkih vještina omogućit će visokim učilištima da svojim znanjem i resursima pridonesu razvoju svojih lokalnih/nacionalnih/regionalnih zajednica.

Aktivnosti

Predložene aktivnosti i rezultati projekta trebali bi imati jasnu dodanu vrijednost za ciljane korisnike. U nastavku je naveden otvoren popis mogućih aktivnosti:

  • razvoj, ispitivanje i prilagodba inovativnih kurikuluma u smislu sadržaja [ključne kompetencije i transverzalne vještine, (poduzetništvo, rješavanje problema, zelena radna mjesta itd.)], struktura (modularna, združena...) i metode poučavanja/učenja (uključujući upotrebu otvorenog i fleksibilnog učenja, virtualnu mobilnost, otvorene obrazovne sadržaje, kombinirano učenje, masovne otvorene internetske tečajeve (MOOC) itd.)
  • razvoj, ispitivanje i provedba novih metoda, alata i materijala učenja (kao što su novi multidisciplinarni kurikulumi, poučavanje i učenje usmjereno na učenike/studente i stvarne probleme) putem praktičnog osposobljavanja i stručne prakse za studente
  • uvođenje reformi poput bolonjske (tri studijska ciklusa, alati za transparentnost kao što su sustavi bodovanja i dopunska isprava o studiju, osiguranje kvalitete, evaluacija, nacionalni/regionalni kvalifikacijski okviri, priznavanje prethodnog i neformalnog učenja itd.) na institucijskoj razini
  • uvođenje programa praktičnog osposobljavanja, stručne prakse i proučavanja slučajeva iz stvarnog života u poslovnom i industrijskom sektoru koji su u potpunosti uključeni u kurikulum, priznati i bodovani
  • uvođenje sustava naizmjeničnog osposobljavanja kojima se tercijarno obrazovanje povezuje s višim sekundarnim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem kako bi se povećala zapošljivost osoba s diplomom
  • razvoj rješenja za problematična pitanja, inovacije u pogledu proizvoda i procesa (suradnjom studenata, profesora i stručnjaka)
  • razvoj i ispitivanje rješenja za hitne društvene potrebe koje tržište ne uzima u obzir, a usmjerena su na ranjive skupine u društvu; rješavanje društvenih pitanja ili odgovor na promjene u stavovima i vrijednostima, strategijama i politikama, organizacijskim strukturama i procesima, sustavima ostvarivanja politika i uslugama
  • podupiranje stvaranja centara, inkubatora za inovacije, prijenosa tehnologije i novoosnovanih poduzeća te integracije obrazovanja, istraživanja i inovacija na institucionalnoj/regionalnoj/nacionalnoj razini
  • razvoj i ispitivanje programa i aktivnosti trajnog obrazovanja u suradnji s poduzećima i unutar njih
  • organiziranje probnih inovativnih mjera i njihovo ispitivanje; razmjene studenata, istraživača, nastavnog osoblja i osoblja poduzeća na ograničeno razdoblje; osiguravanje poticaja za uključenost osoblja poduzeća u poučavanje i istraživanje
  • reforma sustava i struktura upravljanja na institucijskoj razini (uključujući metode i sustave osiguranja kvalitete, financijsko upravljanje i autonomiju visokih učilišta, međunarodne odnose, studentske službe i savjetovanje, profesionalno usmjeravanje, akademske i istraživačke odbore itd.)
  • razvijanje strategija i alata za internacionalizaciju visokih učilišta (međunarodna otvorenost kurikuluma, međuinstitucijski programi mobilnosti) i njihova sposobnost učinkovitog povezivanja u području istraživanja, znanstvenih i tehnoloških inovacija (znanstvena suradnja i prijenos znanja itd.)
  • razvoj i ispitivanje rješenja za hitne društvene potrebe koje tržište ne uzima u obzir, a usmjerena su na ranjive skupine u društvu; rješavanje društvenih pitanja ili odgovor na promjene u stavovima i vrijednostima, strategijama i politikama, organizacijskim strukturama i procesima, sustavima ostvarivanja politika i uslugama
  • razvoj rješenja za problematična pitanja, inovacije u pogledu proizvoda i procesa (suradnjom studenata, profesora i stručnjaka)
  • razvoj, prilagodba i pružanje alata i metoda za usavršavanje, evaluaciju/ocjenjivanje, profesionalizaciju i profesionalni razvoj akademskog i administrativnog osoblja, za inicijalno osposobljavanje nastavnika i kontinuirani razvoj njihove karijere.

3. potprogram – projekti strukturnih reformi

Projektima u okviru tog potprograma podupiru se mjere koje treće zemlje koje nisu pridružene programu Erasmus+ poduzimaju za razvoj usklađenih i održivih sustava visokog obrazovanja kako bi zadovoljile svoje socioekonomske potrebe i ambiciozne ciljeve za stvaranje gospodarstva utemeljenog na znanju. Integriranje i šira primjena uspješnih rezultata, kao i sinergije s trenutačnom potporom ili potporom iz portfelja u području obuhvaćenom programima bilateralne potpore isto su tako elementi tog potprograma. Projektima strukturnih reformi zadovoljit će se potrebe prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+ za podupiranje održivog sustavnog i strukturnog poboljšanja i inovacija na razini sektora visokog obrazovanja. Konkretnije, tim će se projektima obuhvatiti nastojanja zemalja da razviju usklađene i održive sustave visokog obrazovanja kako bi se zadovoljile njihove socioekonomske potrebe i u konačnici razvilo gospodarstvo utemeljeno na znanju. Budući da će u njih biti uključeni nadležna nacionalna tijela (posebno ministarstava obrazovanja) iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu, visoka učilišta, istraživačke institucije i druga relevantna tijela i dionici, ti će projekti posebno:

  • promicati suradnju i uzajamno učenje među javnim tijelima na najvišoj institucijskoj razini država članica EU-a ili zemalja pridruženih programu Erasmus+ i prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+ kako bi se poticalo sustavno poboljšanje i inovacije u sektoru visokog obrazovanja
  • promicati uključive sustave visokog obrazovanja koji studentima iz različitih sredina mogu pružiti odgovarajuće uvjete za pristup učenju i uspjeh; stoga bi posebnu pozornost trebalo posvetiti osobama s manje mogućnosti
  • povećati kapacitete visokih učilišta trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+, tijela nadležnih za visoko obrazovanje i nadležnih tijela (posebno ministarstava) njihovim sudjelovanjem u definiranju, provedbi i praćenju procesa reformi usmjerenih na modernizaciju njihovih sustava visokog obrazovanja, posebno u pogledu upravljanja i financiranja
  • utvrditi sinergije s postojećim inicijativama EU-a u trećim zemljama koje nisu pridružene programu u područjima obuhvaćenima programom Erasmus+.

Aktivnosti

U okviru projekta trebalo bi predložiti aktivnosti koje će donijeti jasnu dodanu vrijednost sustavu visokog obrazovanja u cjelini i izravno utjecati na ciljane korisnike. Te bi aktivnosti trebale pridonijeti reformi politika visokog obrazovanja koje odgovaraju na društvene potrebe i potrebe tržišta rada.

U nastavku je naveden otvoren popis mogućih aktivnosti:

  • poticanje preuzimanja odgovornosti na nacionalnoj razini eksperimentiranjem i uključivanjem pozitivne i najbolje prakse u visoko obrazovanje na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini usmjerenih na:
    • povećanje zapošljivosti osoba s diplomom
    • poboljšanje pristupa visokom obrazovanju za osobe s manje mogućnosti
    • jačanje veza između obrazovanja, istraživanja i inovacija
  • doprinos učinkovitom i djelotvornom oblikovanju politika u području visokog obrazovanja uključivanjem drugih dionika u području visokog obrazovanja:
    • poticanjem sudjelovanja drugih nadležnih javnih tijela kako bi se povećala relevantnost sektora visokog obrazovanja i povećao njegov učinak na društvo u cjelini
    • omogućavanjem aktivnog sudjelovanja studenata u upravljanju i reformi sustava visokog obrazovanja
    • uključivanjem udruženja aktivnih u drugim relevantnim područjima kao što su strukovno osposobljavanje i mladi
    • jačanjem međunarodne dimenzije visokog obrazovanja suradnjom između visokih institucija u državama članicama EU-a ili zemljama pridruženima programu Erasmus+ te u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu. Osobito, razvojem i provedbom programa kojima se olakšava mobilnost studenata i akademskog osoblja, kao što je stvaranje regionalnog sustava prijenosa bodova ili potpora razvoju nacionalnih kvalifikacijskih okvira
    • definiranjem nacionalnog/regionalnog okvira za osiguranje kvalitete
  • poticanje regionalne akademske suradnje i promicanje dobrovoljne konvergencije trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+ radi uspostave zajedničke regionalne strategije u području visokog obrazovanja:
    • definiranjem koraka za stvaranje regionalnog prostora visokog obrazovanja
    • olakšavanjem nacionalnog i prekograničnog priznavanja
    • uklanjanjem prepreka učenju, poboljšanjem pristupa visokokvalitetnom obrazovanju usmjerenom na inovacije i olakšavanjem kretanja nastavnika, učenika i radnika između zemalja
  • poticanje uvođenja mehanizama financiranja usmjerenih na:
    • povećanje sudjelovanja osoba s manje mogućnosti u visokom obrazovanju
    • smanjenje digitalnog jaza na institucijskoj i institucionalnoj razini
  • povećanje privlačnosti učiteljske profesije uvođenjem mjera kao što su:
    • promicanje inicijativa za razvoj karijere
    • promicanje sudjelovanja nastavnika u internacionalizaciji visokog obrazovanja stvaranjem odgovarajućih poticaja.

Javna tijela nadležna za sektore obuhvaćene projektom (npr. zapošljavanje, mladi, financije, socijalna pitanja, unutarnji poslovi, pravosuđe, zdravstvo itd.) potiču se na sudjelovanje u projektima, kao i tijela iz država članica ili zemalja pridruženih programu Erasmus+.

Visoka učilišta iz prihvatljivih trećih zemalja koje nisu pridružene programu Erasmus+ posebno se potiču da podnesu prijavu u okviru ovog potprograma.

Kriteriji prihvatljivosti

Tko se može prijaviti?

Za 1. i 2. potprogram:

Visoko učilište, udruženje ili organizacija visokih učilišta s poslovnim nastanom u državi članici, trećoj zemlji pridruženoj programu Erasmus+ ili prihvatljivoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu Erasmus+. Organizacija prijaviteljica prijavljuje se u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektnom prijedlogu3 .

Dodatno za 3. potprogram:

Zakonski priznate nacionalne ili međunarodne organizacije rektora, nastavnika ili studenata s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu Erasmus+ ili u prihvatljivoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu Erasmus+.

Iznimka: organizacije sudionice iz Bjelarusa (Regija 2), Sirije (Regija 3) i Ruske Federacije (Regija 4) ne mogu podnositi prijave4 .

Koje su vrste organizacija prihvatljive za sudjelovanje u projektu?

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu Erasmus+ ili u prihvatljivoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Treće zemlje koje nisu pridružene programu Erasmus+ koje su prihvatljive za ovu aktivnost:

Sve treće zemlje koje nisu pridružene programu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča) u regijama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 115 .

Iznimka: organizacije iz Bjelarusa (regija 2) nisu prihvatljive za sudjelovanje u ovoj aktivnosti.

Prihvatljive organizacije sudionice:

  • svaka javna ili privatna organizacija koja je definirana kao visoko učilište te su je kao takvu priznala nadležna tijela zemlje u kojoj ima poslovni nastan, s povezanim subjektima (ako postoje), koja nudi cjelovite studijske programe koji vode do kvalifikacija u visokom obrazovanju i priznatih diploma na razini kvalifikacija tercijarnog obrazovanja6  (definirana kao visoko učilište i koja su kao takvu priznala nadležna tijela)
  • svaka javna ili privatna organizacija sa svojim povezanim subjektima (ako postoje), aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih koja se nalazi u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+. Takva organizacija može npr. biti: 
    • javno ili privatno malo, srednje ili veliko poduzeće (uključujući socijalna poduzeća)
    • javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini (uključujući ministarstva)
    • socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, uključujući gospodarske komore, obrtnička/stručna udruženja i sindikate
    • znanstveni institut
    • zaklada
    • škola/institut (na bilo kojoj razini, od predškolske do srednjoškolske, uključujući strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih)
    • neprofitna organizacija, udruženje, nevladina organizacija (uključujući nacionalna ili međunarodna udruženja ili udruženja/mreže visokih učilišta, studenata ili udruženja nastavnika itd.)
    • kulturna organizacija, knjižnica, muzej
    • tijelo koje pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, stručnog savjetovanja i informiranja.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj programu Erasmus+ moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE). ECHE ne moraju imati visoka učilišta iz trećih zemalja koje ne sudjeluju u programu Erasmus+.

Prihvatljiva su udruženja ili organizacije visokih učilišta koje se bave promicanjem, poboljšanjem i reformom visokog obrazovanja te suradnjom unutar Europe i između Europe i drugih dijelova svijeta. Ako takva udruženja, organizacije ili mreže obuhvaćaju i druge sektore obrazovanja i osposobljavanje, njihove glavne djelatnosti moraju biti u području visokog obrazovanja i to se mora jasno očitovati u statutu organizacije i njezinim upravljačkim strukturama.

Udruženje, organizacija ili mreža visokih učilišta smatrat će se jednim pravnim subjektom/partnerskom ustanovom, što znači da će se u pogledu zahtjeva za najmanji broj organizacija sudionica smatrati jednim subjektom iz zemlje u kojoj se nalazi sjedište tog subjekta. Te se organizacije neće smatrati visokim učilištima. Samo oni članovi s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu ili prihvatljivoj trećoj zemlji koja nije pridružena programu mogu koristiti financijsku potporu.

Međunarodne vladine organizacije mogu sudjelovati kao partneri u projektima CBHE-a putem samofinanciranja.

Broj i profil organizacija sudionica

Nacionalni projekti koji se odnose na samo jednu treću zemlju koja nije pridružena programu Erasmus+

Sudjelovanje zemalja

U projekt moraju biti uključene jedna prihvatljiva treća zemlja koja nije pridružena programu i najmanje dvije države članice EU-a ili zemlje pridružene programu.

Sudjelovanje visokih učilišta

U projektima u ulozi punopravnog partnera mora sudjelovati najmanje sljedeći broj visokih učilišta:

  • najmanje jedno visoko učilište iz svake države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu koje su sudionice
  • najmanje dva visoka učilišta iz treće zemlje sudionice koja nije pridružena programu.

Dodatni uvjeti (samo za 3. potprogram)

  • U projektima kao punopravni partner mora sudjelovati i nadležno nacionalno tijelo (npr. ministarstvo) nadležno za visoko obrazovanje prihvatljive treće zemlje koja nije pridružena programu koja je obuhvaćena projektom.

Višedržavni projekti koji se odnose na najmanje dvije treće zemlje koje nisu pridružene programu Erasmus+

Sudjelovanje zemalja

U projekt moraju biti uključene najmanje dvije prihvatljive treće zemlje koje nisu pridružene programu i najmanje dvije države članice EU-a ili zemlje pridružene programu. Treće zemlje koje nisu pridružene programu mogu biti iz iste regije (regionalni projekti) ili iz različitih regija (međuregionalni projekti) obuhvaćenih aktivnošću.

Sudjelovanje visokih učilišta

U projektima u ulozi punopravnog partnera mora sudjelovati najmanje sljedeći broj visokih učilišta:

  • najmanje jedno visoko učilište iz svake države članice ili treće zemlje pridružene programu Erasmus+
  • najmanje dva visoka učilišta iz svake treće zemlje sudionice koja nije pridružena programu Erasmus+.

Dodatni uvjeti (samo za 3. potprogram)

  • U projektima kao punopravni partner mora sudjelovati i nadležno nacionalno tijelo (npr. ministarstvo) nadležno za visoko obrazovanje prihvatljive treće zemlje koja nije pridružena programu koja je obuhvaćena projektom.

Posebni kriteriji koji se primjenjuju na sve projekte CBHE-a:

Broj visokih učilišta iz država članica EU-a ili zemalja pridruženih programu Erasmus+ ne smije biti veći od broja visokih učilišta iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Iznimka: zahtjevi koji uključuju samo jedno visoko učilište iz zemalja koje nisu pridružene programu prihvatit će se ako u toj zemlji ima manje od pet visokih učilišta ili ako jedna ustanova obuhvaća više od 50 % ukupne studentske populacije te zemlje.

Dodatni posebni kriteriji koji se primjenjuju:

  • Projekti u kojima sudjeluju partneri iz regije 1 (u okviru 1. i 2. potprograma) moraju uključivati najmanje dvije treće zemlje koje nisu pridružene programu Erasmus+ iz te regije.
  • Projekti u kojima sudjeluju partneri iz regije 4 moraju uključivati najmanje još jednu treću zemlju koja nije pridružena programu Erasmus+.
  • Projekti u kojima sudjeluju partneri iz regija 10 i 11 (u okviru 1. i 2. potprograma) moraju uključivati najmanje dvije treće zemlje koje nisu pridružene programu Erasmus+ iz tih regija.
  • Sirija ne može sudjelovati u projektima u okviru 3. potprograma.

Trajanje projekta

Trajanje se mora odabrati u fazi prijave, ovisno o cilju projekta i predviđenim aktivnostima. Samo u iznimnim okolnostima može se odobriti jedno produljenje razdoblja prihvatljivosti za najviše 12 mjeseci ako partnerstvo ne može dovršiti projekt u predviđenom razdoblju.

1. potprogram

Projekti mogu trajati od 24 do 36 mjeseci.

2. potprogram

Projekti mogu trajati od 24 do 36 mjeseci.

3. potprogram

Projekti mogu trajati od 36 do 48 mjeseci.

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

1. potprogram

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS -EDU-2022-CBHE

Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS -EDU-2022-CBHE-STRAND-1

2. potprogram

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS -EDU-2022-CBHE

Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS -EDU-2022-CBHE-STRAND-2

3. potprogram

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS -EDU-2022-CBHE

Identifikacijska oznaka teme: ERASMUS -EDU-2022-CBHE-STRAND-3

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 17. veljače u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Kriteriji za dodjelu

Projekti se ocjenjuju u postupku u dva koraka na temelju kriterija navedenih u nastavku.

Prvi korak

Relevantnost projekta (najviše 30 bodova)

  • Svrha: prijedlog odgovara ciljevima i prioritetima aktivnosti u okviru aktivnosti jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju i posebnostima potprograma. On je odgovarajući odgovor na trenutačne potrebe i ograničenja ciljanih zemalja ili regija te ciljanih skupina i krajnjih korisnika. Uzimaju se u obzir potrebe ciljanih sudionika s manje mogućnosti (ako je primjenjivo). Mjera u kojoj se prijedlog odnosi na glavne prioritete EU-a.
  • Ciljevi: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, konkretni, mjerljivi, ostvarivi i realistični te su utvrđeni rokovi za njihovo ostvarenje. Odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice (u skladu sa strategijom modernizacije, razvoja i internacionalizacije ciljanih visokih učilišta) i razvojne strategije za visoko obrazovanje u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu.
  • Povezanost s politikama i inicijativama EU-a: u prijedlogu se uzimaju u obzir i podupiru komplementarnost/sinergije s drugim intervencijama koje financiraju EU i drugi subjekti (donatori, javni i privatni), ako je to primjereno.
  • Dodana vrijednost EU-a: U prijedlogu je dokazano da se slični rezultati ne bi mogli postići bez suradnje visokih učilišta iz država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu i bez financiranja EU-a.

Osobito za 1. potprogram

  • Prijedlog se jasno odnosi na unaprijed utvrđene regionalne prioritete za ciljane zemlje ili regije.

Osobito za 2. potprogram

  • Prijedlog sadržava inovativne elemente i najsuvremenije metode i tehnike u utvrđenom području intervencije.
  • Prijedlog se jasno odnosi na unaprijed utvrđene regionalne prioritete za ciljane zemlje ili regije.

Osobito za 3. potprogram

  • Prijedlog se odnosi na reformu i modernizaciju sustava visokog obrazovanja u skladu s razvojnim strategijama ciljanih trećih zemalja koje nisu pridružene programu.
  • U prijedlogu je dokazana snažna institucionalnu potpora nadležnog tijela u visokom obrazovanju.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 30 bodova)

  • Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
  • Metodologija: logika intervencije dobre je kvalitete, planirani rezultati i ishodi su dosljedni i izvedivi, a ključne pretpostavke i rizici jasno su utvrđeni. Struktura i sadržaj matrice logičkog okvira primjereni su, tj. odabir objektivno provjerljivih pokazatelja, dostupnost podataka, referentni podaci, ciljne vrijednosti itd.
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima; odnos između resursa i očekivanih rezultata primjeren je, a plan rada realističan s dobro definiranim aktivnostima, rokovima, jasnim rezultatima i ključnim etapama.
  • Proračun: prijedlog je troškovno učinkovit i u njemu su predviđena odgovarajuća financijska sredstva potrebna za uspješnu provedbu projekta. Procijenjeni proračun nije precijenjen niti podcijenjen.
  • Kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima, mjerama za ublažavanje itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna provedba projekta.
  • Okolišna održivost: projekt je prihvatljiv za okoliš i u različitim fazama uključuje​zelenu praksu (npr. zeleno putovanje).

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova)

  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, upravljačke strukture, sporazumi o suradnji i odgovornosti dobro su definirani i realistični.
  • Sastav: partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju organizacija s potrebnim kompetencijama relevantnima za ciljeve prijedloga i posebnosti potprograma; prijedlog uključuje najprimjerenije i različite partnere izvan akademske zajednice.
  • Zadaće: uloge i zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća, profila i iskustva svakog partnera te su primjerene.
  • Suradnja: predlažu se učinkoviti mehanizmi za djelotvornu suradnju, komunikaciju i rješavanje sukoba između partnerskih organizacija i svih ostalih relevantnih dionika.
  • Angažiranost: doprinos projektnih partnera je značajan, relevantan i komplementaran;  prijedlog pokazuje uključenost, predanost i preuzimanje odgovornost partnera u odnosu na posebne ciljeva i rezultata projekta, osobito onih iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Osobito za 2. potprogram

  • Prijedlog uključuje relevantne organizacije i dionike izvan akademske zajednice koji će donijeti inovativnu dodanu vrijednost ciljevima prijedloga.

Osobito za 3. potprogram

  • Prijedlog pokazuje da su nadležna nacionalna tijela na zadovoljavajući način uključena u upravljanje aktivnosti i njezinu provedbu.

Održivost, učinak i diseminacija očekivanih rezultata (najviše 20 bodova)

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i drugi dionici koristiti ishode projekta i kako će se osigurati multiplikacijski učinci (uključujući opseg ponavljanja i proširenje ishoda aktivnosti na sektorskoj te na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj ili međunarodnoj razini) te su navedena sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka.
  • Diseminacija: u prijedlogu je iznesen jasan i učinkovit plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće aktivnosti i njihov vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi tijekom i nakon završetka razdoblja financiranja projekta učinkovito proširili na sve relevantne dionike i javnost koja u njemu nije sudjelovala te tako doprlo do relevantnih dionika i privuklo ih.
  • Učinak: prijedlogom se osigurava konkretan učinak na ciljane skupine i relevantne dionike na lokalnoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini. Uključuje mjere te ciljeve i pokazatelje za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog) na individualnoj, institucionalnoj i sustavnoj razini.
  • Otvoreni pristup: ako je relevantno, u projektu se opisuje kako će se proizvedeni materijali, dokumenti i mediji stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.
  • Održivost: u prijedlogu se objašnjava kako će se rezultati projekta održati u financijskom (nakon završetka financiranja projekta) i institucijskom smislu (nastavak provođenja aktivnosti i pružanja usluga) te kako će se osigurati preuzimanje odgovornosti za projekt na lokalnoj razini.

Osobito za 1. potprogram

  • Prijedlogom se osigurava stalan i održiv odgovor na postojeće prepreke te bolji pristup mogućnostima za učenje i resursima koje nude visoka učilišta za studente/osoblje s manje mogućnosti.
  • Prijedlogom će se vjerojatno povećati kapaciteti za međunarodnu suradnju ustanova iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Osobito za 2. potprogram

  • Prijedlogom se osigurava znatan učinak na ustanove iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu, posebno na razvoj njihovih inovacijskih kapaciteta i modernizaciju njihova upravljanja u smislu njihova povezivanja sa širim društvom, tržištem rada i ostatkom svijeta.
  • Iz prijedloga je vidljiv njegov potencijal da utječe na društvo i/ili gospodarski sektor.

Osobito za 3. potprogram

  • U prijedlogu je prikazano kako će rezultati projekta dovesti do reformi politika ili modernizacije visokog obrazovanja na sistemskoj razini.

Svaka prijava može dobiti najviše 100 bodova. Da bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova ukupno i najmanje polovinu maksimalnog broja bodova za svaki kriterij za dodjelu.

U slučaju jednako rangiranih prijedloga, prednost će imati projekti s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost projekta”, a zatim za „održivost, učinak i diseminacija očekivanih rezultata”.

Nakon toga, prijedlozi koji ispunjavaju navedene zahtjeve u pogledu kvalitete bit će rangirani prema ukupnom broju bodova. Kako bi se prešlo na drugi korak, sastavlja se popis prijava po regiji na kojem je dvostruko više od procijenjenog broja financiranih projekata po potprogramu (na temelju raspoloživog regionalnog proračuna)7 .

Drugi korak

S delegacijama EU-a u relevantnim prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu Erasmus+ razgovarat će se o sljedećim elementima:

  • jesu li nacionalna nadležna tijela priznala visoka učilišta
  • izvedivost projekta u lokalnom kontekstu treće zemlje/trećih zemalja
  • koliko projekt doprinosi lokalnim potrebama u prioritetnom području
  • preklapanje s postojećim inicijativama u odabranom tematskom području koje financiraju delegacija EU-a, nacionalni ili međunarodni donatori.

Za financiranje sredstvima EU-a predložit će se samo projekti koji su pozitivno ocijenjeni tijekom savjetovanja s delegacijama EU-a.

Nakon završetka postupka određen broj prijedloga predložit će se za dodjelu bespovratnih sredstva EU-a, pri čemu će prijedlozi biti rangirani na temelju kriterija za dodjelu počevši od prijedloga koji je dobio najviše bodova i rezultata savjetovanja s delegacijom EU-a, u granicama raspoloživog proračuna po regiji i do najviše dva financirana prijedloga po organizaciji prijaviteljici. Okvirni proračun predviđen je za svaki od tri potprograma, no moguć je prijenos proračunskih sredstava iz jednog potprograma u drugi.

Osim toga, ocjenjivački odbor uzet će u obzir:

  • tematsku raznovrsnost projekata i dostatnu geografska zastupljenost unutar regije u smislu broja projekata po zemlji 
  • usklađenost sa zahtjevima koji se primjenjuju na sljedeće regije
    • za zemlje Istočnog partnerstva:  za 1. i 2. potprogram prednost će se dati visokim učilištima iz regija izvan glavnih gradova i/ili ruralnih i/ili udaljenijih regija  
    • za Aziju, središnju Aziju, Bliski istok i Pacifik: za potprograme 1. i 2. prednost će se dati najslabije razvijenim zemljama
    • za supsaharsku Afriku: za sve potprograme prednost će se dati najslabije razvijenim zemljama; posebna pozornost posvećuje se prioritetnim zemljama s obzirom na migracije i regionalnim projektima koji uključuju visoka učilišta iz nekoliko zemalja; nijedna zemlja neće imati pristup više od 8 % sredstava predviđenih za regiju.

Dodatne informacije

Prihvaćanje prijave ne predstavlja obvezu dodjele sredstava u iznosu koji je zatražio prijavitelj. Iznos traženih sredstava može se smanjiti na temelju posebnih financijskih pravila koja se primjenjuju na potprograme aktivnost i rezultata evaluacije.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim platformama struke, sektora ili nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

Uspostava projekta

Horizontalni aspekti koje treba uzeti u obzir pri osmišljavanju projekta

Prijavitelje se potiče da pri osmišljavanju projekata uzmu u obzir sljedeće horizontalne prioritete.

Okolišna održivost:

Sustavi visokog obrazovanja ključni su za podupiranje europskog zelenog plana jer mogu temeljito promijeniti ponašanje i vještine ljudi. Preporučuje se da se u okviru projekta jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju razvijaju kompetencije u različitim sektorima koji su relevantni za održivost, zelene strategije i metodologije za sektorske vještine te kurikulumi usmjereni na budućnost koji bolje ispunjavaju potrebe pojedinaca. Programom Erasmus+ podupire se i ispitivanje inovativnih praksi za pripremu učenika i pružatelja usluga visokog obrazovanja da postanu istinski pokretači pozitivnih promjena.

Uključivost i raznolikost:

Uloga visokih učilišta važna je za izgradnju kapaciteta budućih građana, oblikovatelja politika i stručnjaka kako bi se osigurali uključiv rast i sudjelovanje u društvu te kako bi obrazovni sustavi postali pravedniji. Ujedno bi trebalo uspostaviti mehanizme za bolje sudjelovanje učenika, nastavnika, istraživača i drugih osoba s manje mogućnosti, a pritom bi veću pozornost trebalo posvetiti onima u nepovoljnom socioekonomskom položaju te rodnoj ravnoteži.

Digitalna transformacija:

Obrazovanjem bi trebalo postaviti temelje za digitalne vještine i poboljšati medijsku pismenost kako bi se oslobodio potencijal digitalne tehnologije i premostio digitalni jaz u najsiromašnijim zemljama, a njihovim obrazovnim sustavima pomoglo da budu otporniji na šokove, kao što je pandemija bolesti COVID-19. Programom Erasmus+ podupiru se planovi digitalne transformacije i potiče namjenska upotreba digitalnih tehnologija. To uključuje razvoj digitalne pedagogije i stručnog znanja u upotrebi digitalnih alata, uključujući pristupačne i asistivne tehnologije te stvaranje i inovativno korištenje digitalnog obrazovnog sadržaja.

Građanski angažman i sudjelovanje:

Aktivnost CBHE može pomoći da se postave temelji za jačanje aktivnog građanstva i izgradnju posebnog stručnog znanja u područjima kao što su demokracija, ljudska prava i multilateralizam. Projekti u okviru te aktivnosti mogu pomoći da se pronađu dugoročna rješenja problemâ lošeg upravljanja u visokom obrazovanju.

Rast i radna mjesta:

Obrazovanje je potrebno za razvoj vještina za život i rad, kao što su temeljne vještine, „meke” vještine (npr. rješavanje problema, komunikacija) te prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika (STEAM). Njime se ujedno podupire zapošljivost i preduvjet je za održivi rast.

Osim toga, potrebno je uzeti u obzir sljedeće točke:

Predanost partnerskih institucija u projektu

U učinkovitom projektu CBHE-a moraju konkretno sudjelovati sve partnerske ustanove, posebno one u trećim zemljama koje nisu pridružene programu. Sudjelovanjem u uspostavi prijedloga te ustanove preuzimaju odgovornost za ishode i održivost projekta. Projekti CBHE-a mogu uključivati „pridružene partnere” koji pridonose provedbi posebnih zadaća/aktivnosti projekta ili podupiru diseminaciju i održivost projekta. Kad je riječ o pitanjima ugovornog upravljanja, „pridruženi partneri” ne smatraju se dijelom partnerstva i ne primaju financijska sredstva.

Analize potreba

Procjena potreba prvi je važan korak u izradi prijedloga za aktivnost CBHE. Njezina je svrha utvrditi područja koja je potrebno poduprijeti i razloge zašto u njima postoje nedostaci.  Tako se pak uspostavlja temelj za osmišljavanje odgovarajućih intervencija kako bi se uklonili nedostaci i ojačali kapaciteti visokih učilišta.

Provedba i praćenje

Nakon analize potreba može se uspostaviti provedbeni plan za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

Potrebno je uzeti u obzir sljedeće ključne elemente:

  • Modernizacija / novi kurikulumi: očekuje se da će projekti koji uključuju „razvoj kurikuluma” podrazumijevati osposobljavanje nastavnog osoblja i baviti se povezanim pitanjima kao što su osiguranje kvalitete i zapošljivost osoba s diplomom putem povezivanja s tržištem rada. Studijski programi trebali bi biti službeno akreditirani i licencirani prije kraja razdoblja financiranja projekta. Nastava iz novih ili ažuriranih programa mora se početi održavati tijekom trajanja projekta s odgovarajućim brojem studenata i prekvalificiranih nastavnika te se mora odvijati tijekom najmanje jedne trećine trajanja projekta. Osposobljavanje u okviru projekata reforme kurikuluma može biti usmjereno i na administrativno osoblje kao što je osoblje knjižnice, laboratorijsko i informatičko osoblje. Snažno se preporučuje da se u modernizirane kurikulume u okviru projekta uključi stručna praksa studenata u poduzećima. Stručne prakse moraju trajati dovoljno dugo kako bi se omogućilo stjecanje potrebnih vještina.
  • Sudjelovanje studenata: projektima bi se trebalo predvidjeti sudjelovanje studenata (npr. u izradi novih studijskih programa), i to ne samo tijekom faze ispitivanja/pilot-projekta.
  • Mobilnost osoblja i studenata: mobilnost mora biti usmjerena prvenstveno na studente iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu i osoblje iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu te obuhvaćati: osoblje (npr. rukovodeće osoblje, osoblje uključeno u istraživanje i prijenos tehnologije, tehničko i administrativno osoblje) zaposleno u ustanovama korisnicama i uključeno u projekt, studente [koji pohađaju kratki stručni studij, prva razina (dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj), drugu razinu (magisterij ili jednakovrijedni stupanj) i treću razinu ili doktorski studijski program] registrirane u jednoj od ustanova korisnica. Mobilnost studenata unutar i između država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu nije prihvatljiva. Razdoblje mobilnosti mora biti dovoljno dugo za učenje i stjecanje potrebnih vještina u skladu s ciljevima projekta. Preporučljivo je kombinirati fizičku i virtualnu mobilnost. Virtualna se može koristiti za pripremu, podupiranje te nastavak i praćenje fizičke mobilnosti. Može se organizirati i za osobe s posebnim potrebama ili s manje mogućnosti kako bi im se pomoglo da prevladaju prepreke dugoročnoj tjelesnoj mobilnosti.
  • Osiguranje kvalitete mora biti sastavni dio projekta kako bi se potvrdilo da su projekti CBHE-a uspješno ostvarili očekivane rezultate i učinak izvan okvira partnerstva. Moraju se uvesti mjere kontrole kvalitete, uključujući pokazatelje i referentne vrijednosti kako bi provedba projekta bila kvalitetna, dovršena na vrijeme i u okviru proračuna i isplativa.
  • Sporazum o partnerstvu: projektni partneri moraju usuglasiti detalje povezane s načinom provedbe projekta, formalno ih uobličiti u „sporazum o partnerstvu” i potpisati taj sporazum na početku projekta. Primjerak sporazuma o partnerstvu mora se dostaviti izvršnoj agenciji u roku od šest mjeseci od potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
  • Oprema: prihvatljivim rashodima može se smatrati samo nabava opreme koja je izravno relevantna za ciljeve potprograma i provedena najkasnije 12 mjeseci prije završetka projekta. Namijenjena je isključivo visokim učilištima trećih zemalja koje nisu pridružene programu uključenima u partnerstvo te se mora evidentirati u službenom popisu opreme visokog učilišta za koje je kupljena.
  • Učinak i održivost: očekuje se da će projekti CBHE-a imati dugoročan strukturni učinak u prihvatljivim trećim zemljama koje nisu pridružene programu. U prijedlozima će se, prema potrebi, morati prikazati očekivani učinak na tri razine (individualna, institucijska i sustavna) te bi u njima trebalo uspostaviti metodologiju i alate za mjerenje tog učinka.
  • Ekološki prihvatljiva provedba: pri provedbi projektnih aktivnosti, uključujući upravljanje projektom, trebalo bi uzeti u obzir postupke koji su prihvatljivi za okoliš. Očekuje se da će se u okviru projekata bilježiti i sustavno izračunavati pojedinačni ugljični otisak sudionika povezan s prijevozom.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose:

  • Za 1. potprogram – poticanje pristupa suradnji u visokom obrazovanju od 200 000 EUR do 400 000 EUR po projektu
  • Za 2. potprogram – partnerstva za transformaciju u visokom obrazovanju od 400 000 EUR do 800 000 EUR po projektu
  • Za 3. potprogram – projekti strukturnih reformi od 800 000 EUR do 1 000 000 EUR po projektu

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

  1. korisnici bi trebali prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete”, „opremu” itd.)  
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti/rezultati obuhvaćeni svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u svojem prijedlogu moraju navesti raščlambu procijenjenih troškova iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti. Jednokratni iznos ograničit će se na najviše 90 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon evaluacije, a parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) utvrdit će se u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home

  • 1 Međuregionalni projekti moraju biti u prioritetnim područjima svih uključenih regija te se njihova važnost za svaku regiju mora dokazati i biti potkrijepljena detaljnom analizom zajedničkih potreba i ciljeva.
  • 2 Vidjeti definiciju nove organizacije u dijelu D – Pojmovnik.
  • 3 Organizacije sudionice moraju potpisati ovlaštenje za organizaciju prijaviteljicu. Ovlaštenja bi se trebala dostaviti u fazi prijave, a provjerit će se pri potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.
  • 4 Prijedlozi moraju biti u skladu sa Zaključcima Vijeća o Siriji od 16. travnja 2018. Osim toga, ne smiju se financirati treće strane, bilo subjekti, pojedinci ili skupine osoba, na koje se u vrijeme objave poziva odnose mjere ograničavanja EU-a. Korisnici bespovratnih sredstava i ugovaratelji moraju osigurati da podugovaratelji, fizičke osobe, uključujući sudionike radionica i/ili osposobljavanja te primatelji financijske pomoći trećim stranama nisu navedeni u popisima s mjerama ograničavanja EU-a.
  • 5 Osim zemalja s visokim dohotkom u regijama 5, 7 i 8 (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).
  • 6 Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2013.), tercijarno obrazovanje, najmanje razina 5. Obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja na razini 4 ISCED 2011. se ne prihvaća.
  • 7 Okvirni iznosi raspoloživi po regiji objavljuju se na portalu Funding & tender opportunities: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/home
Tagged in:  Higher education