Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Projekti usmjereni na budućnost

Svrha aktivnosti

Nakon nedavne pandemije potreba za inovacijama u našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja, kao i u području mladih, nikad nije bila veća. Inovacije u poučavanju i učenju vrlo su važne na individualnoj i institucijskoj razini. Tim inovativnim pristupima današnjim i budućim radnicima trebalo bi pružiti odgovarajuće vještine za tržišta rada koja se brzo mijenjaju, ali i kreativnost i vještine koje su im potrebne za savladavanje sve složenijih pitanja s kojima se društvo suočava, kao što su klimatske promjene, zaštita bioraznolikosti, čista energija, javno zdravlje, digitalizacija i automatizacija, umjetna inteligencija, robotika i analiza podataka.

Cilj aktivnosti bit će poticanje inovacija, kreativnosti i sudjelovanja, kao i socijalnog poduzetništva u različitim područjima obrazovanja i osposobljavanja na razini pojedinog sektora ili na međusektorskoj i interdisciplinarnoj razini.

Projekti usmjereni na budućnost opsežni su projekti čiji je cilj utvrditi, razviti, ispitati i/ili procijeniti inovativne pristupe (politike) koji bi mogli postati općeprihvaćeni te na taj način poboljšati sustave obrazovanja i osposobljavanja. Podupirat će se ideje usmjerene na budućnost koje se temelje na ključnim europskim prioritetima, imaju potencijala da postanu općeprihvaćene i pridonesu poboljšanju sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih, ali i inovativnosti metoda i prakse u svim okruženjima za učenje i aktivno sudjelovanje radi socijalne kohezije u Europi.

Cilj je poduprijeti projekte transnacionalne suradnje kojima se provodi dosljedan i sveobuhvatan skup sektorskih ili međusektorskih aktivnosti kojima se:

  • potiču inovacije u smislu šireg područja, revolucionarnih metoda i praksi i/ili
  • prenose inovacije (u različitim zemljama, sektorima politika ili ciljnim skupinama), čime se na europskoj razini osigurava održivo korištenje rezultata inovativnih projekata i/ili njihova prenosivost u različite kontekste i različitim ciljanim skupinama.

Partnerstva bi se trebala sastojati od kombinacije javnih i privatnih organizacija koje okupljaju istraživače, stručnjake iz prakse i partnere koji mogu doprijeti do oblikovatelja politika.

Projekte usmjerene na budućnost trebalo bi stoga provoditi mješovito partnerstvo organizacija:

  • koje se temelje na izvrsnosti i imaju najsuvremenija znanja
  • koje imaju kapacitet za inovacije
  • koje svojim aktivnostima mogu ostvariti sistemski učinak i pokrenuti promjene politike u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

Poduprijet će se projekti čiji je cilj ostvariti sistemski učinak na europskoj razini, koji je moguć zahvaljujući kapacitetu za provedbu inovativnih ishoda na europskoj razini i/ili za njihovo prenošenje u različite tematske ili geografske okvire.

1. lot: Međusektorski prioriteti

Projekti u okviru 1. lota mogu se odnositi na različite obrazovne sektore ili ih povezivati.

Prijedlozi podneseni u okviru 1. lota moraju se odnositi na jedan od dva prioriteta navedena u odjeljku „Uspostava projekta”:

  • 1. prioritet: podupiranje kvalitetnog i uključivog digitalnog obrazovanja u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje
  • 2. prioritet:  podupiranje sustava obrazovanja i osposobljavanja u prilagodbi zelenoj tranziciji.

2. lot: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO)

Projekti u okviru 2. lota odnose se na sektor SOO-a.

Tim se projektima podupire provedba načela i ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava1 , Programa vještina za Europu2 , Preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost te3  Deklaracije iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju4 , a potiču se i oporavak i pravedna tranzicija na digitalno i zeleno gospodarstvo.

Prijedlozi podneseni u okviru 2. lota moraju se odnositi na jedan od tri prioriteta navedena u odjeljku „Uspostava projekta”:

  • 3. prioritet: podupiranje Pakta za vještine
  • 4. prioritet: strukture i mehanizmi za primijenjeno istraživanje u području SOO-a
  • 5. prioritet: zelene vještine u sektoru SOO-a.

3. lot: Obrazovanje odraslih

Tim se projektima podupire provedba načela i ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava5 , Programa vještina za Europu6  i Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja7 : nove prilike za odrasle.

Projekti u okviru 3. lota odnose se na sektor obrazovanja odraslih. Prijedlozi podneseni u okviru 3. lota moraju se odnositi na 6. prioritet koji je detaljno opisan u odjeljku „Uspostava projekta”:

  • 6. prioritet: oblici usavršavanja: nove prilike za odrasle.

Ciljevi aktivnosti

Opći su ciljevi sljedeći:

  • inovativne inicijative sa znatnim učinkom na reforme obrazovanja i osposobljavanja u posebnim strateškim područjima politike
  • pridonijeti jačanju inovacijskog kapaciteta Europe promicanjem inovacija u području obrazovanja i osposobljavanja
  • potaknuti promjenu sustava poticanjem inovacija u praksi i na razini politika
  • poduprijeti ideje usmjerene na budućnost koje u prvi plan stavljaju ključne teme i prioritete na razini EU-a te imaju jasan potencijal za provedbu u jednom ili više sektora
  • kao potpuno inovativne, revolucionarne obrazovne metode i prakse i/ili prijenos inovacija: na razini EU-a osigurati održivo iskorištavanje rezultata inovativnih projekata i/ili njihovu prenosivost u različite kontekste i različitim ciljanim skupinama.

Posebni ciljevi uključuju:

  • utvrđivanje, razvoj, ispitivanje i/ili ocjenjivanje inovativnih pristupa koji bi mogli postati općeprihvaćeni kako bi se poboljšali sustavi obrazovanja i osposobljavanja te poboljšala učinkovitost politika i praksi u području obrazovanja i osposobljavanja 
  • pokretanje pilot-aktivnosti za ispitivanje rješenja za sadašnje i buduće probleme kako bi se potaknuo održiv i sistemski učinak
  • podupiranje transnacionalne suradnje i uzajamnog učenja o pitanjima usmjerenima na budućnost među ključnim dionicima te njihovo osnaživanje za razvoj inovativnih rješenja i promicanje primjene tih rješenja u novim okruženjima, uključujući izgradnju kapaciteta relevantnih dionika.

Aktivnosti u okviru projekata usmjerenih na budućnost trebale bi pridonijeti:

  • poboljšanju kvalitete, učinkovitosti i pravednosti sustava obrazovanja i osposobljavanja
  • poboljšanju djelotvornosti politika u području obrazovanja i osposobljavanja
  • podupiranju provedbe okvira EU-a i pravnih inicijativa, kao i preporuka za pojedinu zemlju iz europskog semestra
  • većoj kvaliteti podataka o ciljnim skupinama te boljem razumijevanju tih skupina, situacija učenja i poučavanja te učinkovitih metodologija i alata koji mogu nadahnuti i potaknuti inovacije na razini sustava
  • razvijanju znanja kako bi se poduprla politika utemeljena na dokazima
  • poticanju promjena ponašanja na razini EU-a.

Glavne aktivnosti u okviru tih prioriteta mogle bi uključivati (otvoreni popis): 

  • istraživanje, mapiranje, ostvarivanje važnih sektorskih ili međusektorskih rezultata
  • transnacionalne aktivnosti izgradnje kapaciteta kao što su osposobljavanje, analiza konteksta politika, istraživanje politika, institucionalne prilagodbe
  • pilot-aktivnosti za ispitivanje inovativnih rješenja
  • velika transnacionalna događanja ili aktivnosti umrežavanja na sektorskoj i međusektorskoj razini
  • aktivnosti dijeljenja rezultata s obrazovnom zajednicom ili sektorom
  • aktivnosti skupina za strateško promišljanje, istraživanje i eksperimentiranje s inovativnim idejama.

Kad god je to relevantno, u projektima usmjerenima na budućnost treba primjenjivati instrumente i alate na razini EU-a.

Projekti bi trebali uključivati izradu dugoročnog akcijskog plana (koji obuhvaća i razdoblje nakon završetka projekta financiranog iz programa Erasmus+) za postupno uvođenje i integraciju razvijenih inovacija kako bi mogle utjecati na sustave obrazovanja i osposobljavanja u suradnji s relevantnim tijelima i institucijama. Ujedno bi trebali osigurati odgovarajuću vidljivost i diseminaciju informacija o aktivnostima, među ostalim na političkoj razini EU-a i nacionalnoj političkoj razini.

U projektima usmjerenima na budućnost moglo bi se navesti i kako se njihova provedba može poduprijeti drugim mogućnostima financiranja EU-a (npr. europski strukturni fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, Mehanizam za oporavak i otpornost, Fond za pravednu tranziciju), nacionalnim i regionalnim financiranjem (kao i privatnim financiranjem). U okviru tih projekata mogle bi se uzeti u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije i promjene u europskim industrijskim ekosustavima.

Kriteriji koje treba ispuniti za prijavu za projekte usmjerene na budućnost

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za projekte usmjerene na budućnost moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Tko se može prijaviti?

Svaki punopravni partner s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu može biti prijavitelj. Ta se organizacija prijavljuje u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Koje su vrste organizacija prihvatljive za sudjelovanje u projektu?

  • Organizacije navedene u nastavku mogu biti uključene kao punopravni partneri, povezani subjekti ili pridruženi partneri. Sve javne ili privatne organizacije koje djeluju u području obrazovanja i osposobljavanja koje su ključni pokretači inovacija i imaju poslovni nastan u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča).

Za 1. i 2. lot: takve organizacije mogu biti (otvoren popis):

  • organizacije za obrazovanje i osposobljavanje (npr. pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja kao što su škole, visoka učilišta, pružatelji SOO-a i obrazovanja odraslih, udruženja, nevladine organizacije)
  • javna ili privatna poduzeća koja pružaju osposobljavanje svojim zaposlenicima ili partnerima u lancu vrijednosti/nabave
  • pokretači inovacija i teritorijalnog razvoja (npr. laboratoriji za ekološke inovacije, istraživački centri, agencije za inovacije, tijela za regionalni razvoj, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća)
  • oblikovatelji politika i javna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (npr. ministarstva inovacija, obrazovanja, rada, gospodarstva, javne i privatne službe za zapošljavanje, tijela nadležna za kvalifikacije itd.)
  • organizacije koje provode međusektorske aktivnosti i drugi sudionici na tržištu rada (npr. socijalni partneri, sektorske organizacije, industrijske/trgovinske/obrtničke komore i druga posrednička tijela, trgovinske organizacije, organizacije civilnog društva, sportske i kulturne organizacije, udruženja učitelja i nastavnika, udruženja mladih i roditelja, sudionici na tržištu rada)
  • javni ili privatni subjekti koji su zaduženi za organizaciju ili imaju određeni stupanj odgovornosti za (ili utjecaj na) organiziranje i/ili financiranje i/ili pružanje usluga obrazovanja odraslima (npr. procjena vještina, vrednovanje kompetencija, obrazovanje i osposobljavanje, orijentacija i usmjeravanje)
  • nacionalne, međunarodne, regionalne i sektorske organizacije za natjecanje u vještinama.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE).

Broj i profil organizacija sudionica

Za sve lotove:

  • partnerstvo mora uključivati najmanje tri punopravna partnera iz najmanje tri države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu (uključujući najmanje dvije države članice EU-a).

Za 2. lot:

  • u najmanje tri zemlje sudionice partnerstva moraju uključivati poslodavce (ili njihove predstavnike) te organizacije za obrazovanje i osposobljavanje (ili njihove predstavnike).

Za 3. lot:

u najmanje tri zemlje sudionice kao punopravni partneri u partnerstvu moraju sudjelovati javni ili privatni subjekti koji su zaduženi za organizaciju ili imaju visok stupanj odgovornosti za (ili utjecaj na) organiziranje i/ili financiranje i/ili pružanje usluga obrazovanja odraslima (npr. procjena vještina, vrednovanje kompetencija, obrazovanje i osposobljavanje, orijentacija i usmjeravanje).

Mjesto provedbe aktivnosti

Aktivnosti se moraju odvijati u državama članicama EU-a ili trećim zemljama pridruženima programu.

Trajanje projekta

Za 1. lot (međusektorski prioriteti) projekti traju:

  • od 24 do 48 mjeseci.

Za 2. i 3. lot projekti traju:

  • 24 mjeseca.

Trajanje je potrebno odrediti u fazi prijave na temelju cilja projekta, vrste planiranih aktivnosti, proračuna i ambicija utvrđenih za projekt.

Datumi početka projekta

Projekti će započeti 1. studenoga 2022., 1. prosinca 2022. ili 1. siječnja 2023.

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Identifikacijska oznaka poziva za 1. lot: ERASMUS-EDU-2022-PI-FORWARD-LOT1

Identifikacijska oznaka poziva za 2. lot: ERASMUS-EDU-2022-PI-FORWARD-LOT2

Identifikacijska oznaka poziva za 3. lot: ERASMUS-EDU-2022-PI-FORWARD-LOT3

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 15. ožujka u 17:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Uspostava projekta

U projektima usmjerenima na budućnost trebalo bi uvijek voditi računa o sljedećim međusektorskim kontekstima politike:

  1. Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
  2. Zeleni plan Europske komisije8 , ciljevi održivog razvoja UN-a9  i Pariška deklaracija o klimatskim promjenama10
  3. Program vještina za Europu11  – osobito mjera 1, koja se odnosi na pakt za vještine, mjera 6, koja se odnosi na vještine potrebne za dvostruku tranziciju, i mjera 8, koja se odnosi na vještine za život
  4. Preporuka Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost12
  5. Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle13
  6. digitalna transformacija u našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja, kao i u području mladih, kako je obuhvaćeno Akcijskim planom Europske komisije za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021. –2027.14

1. lot: Međusektorski prioriteti

Prijedlozi podneseni u okviru 1. lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih dvaju prioriteta:

1. prioritet:  podupiranje kvalitetnog i uključivog digitalnog obrazovanja u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trenutačno prolaze kroz temeljitu digitalnu transformaciju potaknutu napretkom postignutim u području povezivosti; raširenom uporabom uređaja i digitalnih aplikacija; potrebom za individualnom fleksibilnošću, širom dostupnošću kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja i potrebom za takvim sadržajem te sve većom potražnjom za digitalnim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19, koja je snažno utjecala na obrazovanje i osposobljavanje, ubrzala je promjene i pružila više novih načina i perspektiva učenja. Akcijskim planom za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.– 2027. utvrđuje se politika EU-a za digitalnu transformaciju u obrazovanju i osposobljavanju tijekom sljedećeg programskog razdoblja. Plan ima dva strateška prioriteta:

  • podupiranje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja (1)
  • zadovoljavanje potrebe za poboljšanjem digitalnih kompetencija za digitalnu transformaciju (2).

Svi učenici trebaju steći digitalne kompetencije (znanje, vještine i stavove) kako bi živjeli, radili, učili i napredovali u svijetu u kojem se sve više aktivnosti obavlja s pomoću digitalnih tehnologija. Ako se kompetentno i učinkovito koristi u nastavi, digitalna tehnologija može u svakom pogledu omogućiti visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje. Tehnologija može biti moćan i poticajan alat za suradničko i kreativno učenje. Može učenicima i nastavnom osoblju pomoći da pristupe digitalnim sadržajima, stvaraju ih i dijele. Učinkovito planiranje i razvoj digitalnih kapaciteta ključni su za sustave obrazovanja i osposobljavanja. To zahtijeva razvoj, stalno preispitivanje i ažuriranje digitalnih strategija za uklanjanje tehnoloških nedostataka u infrastrukturi i uređajima te razvoj relevantnih organizacijskih sposobnosti u obrazovanju, uključujući sposobnost održavanja hibridnih oblika nastave (na daljinu i u učionici). U tom kontekstu važno je i povećati naše znanje i razumijevanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i njezina etička primjena u obrazovanju. Trebalo bi razviti kapacitete kako bi se osigurala dostupnost asistivnih tehnologija i pristupačnih digitalnih sadržaja te općenito riješiti problem nejednakog pristupa, npr. iz socioekonomskih razloga ili razlika između ruralnih i urbanih područja. Visokokvalitetni digitalni obrazovni sadržaji, alati prilagođeni korisnicima, usluge s dodanom vrijednošću i sigurne platforme koje podupiru privatnost i poštuju etičke standarde ključni su za kvalitetno i uključivo digitalno obrazovanje.

Osim dvaju prethodno navedenih strateških prioriteta Akcijskim planom za digitalno obrazovanje nastoji se poduprijeti učinkovitija suradnja u području digitalnog obrazovanja i osposobljavanja na razini EU-a uspostavom europske platforme za digitalno obrazovanje. U okviru platforme promicat će se međusektorska suradnja, utvrditi i razmjenjivati primjeri dobre prakse, a države članice i sektor obrazovanja i osposobljavanja podupirati alatima, okvirima, smjernicama, tehničkim stručnim znanjem i istraživanjima u području digitalnog obrazovanja. Platforma bi trebala povezati nacionalne i regionalne inicijative za digitalno obrazovanje i dionike, podupirati nove modele za razmjenu digitalnog obrazovnog sadržaja te se baviti pitanjima kao što su zajednički standardi, interoperabilnost, dostupnost i osiguranje kvalitete. Stoga bi je trebalo uzeti u obzir i u područjima navedenima u nastavku.

Projekti usmjereni na budućnost posebno će se odnositi na barem jedno od tri sljedeća područja u okviru 1. prioriteta:

A) Ključni čimbenici uspjeha za uključivo i kvalitetno digitalno obrazovanje i osposobljavanje

U okviru projekata:

  • utvrdit će se i/ili procijeniti poticajni čimbenici ili prepreke za učinkovite i uspješne digitalne ekosustave obrazovanja i osposobljavanja; ti čimbenici i prepreke mogu se stvarati, odnosno uklanjati na razini sustava (nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini) ili organizacije
  • ispitat će se međudjelovanje tih čimbenika/prepreka te izraditi preporuke koje se mogu diseminirati i iskoristiti na razini organizacije i sustava.

Napomena: očekuje se da će se preispitati čimbenici kao što su struktura i organizacija sustava obrazovanja i osposobljavanja, nacionalni pristupi kurikulumu, nacionalna procjena obrazovnih rezultata, strategije osposobljavanja učitelja/nastavnika te infrastruktura i povezivost, ali i drugi potencijalno skriveni čimbenici.

B) Umjetna inteligencija u obrazovanju

U okviru projekata:

  • utvrdit će se, razvijati i eksperimentalno uvesti načini korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju i osposobljavanju, među ostalim uzimajući u obzir njihov utjecaj na podatke, privatnost, etiku i vrijednosti EU-a
  • izradit će se preporuke, alati i smjernice za provedbu koji se odnose na ulogu i korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju i osposobljavanju koji se mogu diseminirati i koristiti na razini organizacije i sustava.

C) Visokokvalitetan digitalni obrazovni sadržaj

U okviru projekata:

  • utvrdit će se, razvijati i eksperimentalno uvesti načini korištenja kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja (uzimajući u obzir potrebu za kvalitetnim obrazovnim dizajnom, dostupnošću, priznavanjem i višejezičnošću te potrebu za interoperabilnošću, certificiranjem, provjerom i prenosivošću digitalnog obrazovnog sadržaja)
  • izradit će se preporuke, alati i smjernice za provedbu koji se odnose na razvoj i donošenje kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja koji se mogu diseminirati i koristiti na razini organizacije i sustava.

2. prioritet:  podupiranje sustava obrazovanja i osposobljavanja u prilagodbi zelenoj tranziciji

U europskom zelenom planu naglašava se važnost aktivnog uključivanja sektora obrazovanja i osposobljavanja u poticanje prelaska na zeleniju i održiviju Europu. Potrebno je poduprijeti kolektivno i individualno djelovanje razvojem znanja, vještina i stavova povezanih s održivošću te poticanjem učenika da postanu nositelji promjena. Sustavi i ustanove obrazovanja i osposobljavanja mogu biti pokretači tih promjena.

Jedna od šest dimenzija europskog prostora obrazovanja15  i šesta vodeća mjera Programa vještina za Europu16 ​​​​​​​ posebno su usmjerene na potporu zelenoj tranziciji. Osim toga, Europska komisija 10. prosinca 2020. pokrenula je koaliciju „Obrazovanje za klimu”, u okviru koje se nastoje prikupiti potrebna stručna znanja, osigurati sredstva za umrežavanje i podupirati kreativni pristupi djelovanju u području klime i održivosti te u te aktivnosti uključiti nastavnike, učenike i studente. Cilj je povezati inicijative odozdo prema gore i djelovati na razini EU-a te poduprijeti obveze i konkretne mjere za prihvaćanje održivih oblika ponašanja u cijelom EU-u.

Nadalje, Komisija bi krajem 2021. trebala podnijeti prijedlog preporuke Vijeća o obrazovanju za okolišnu održivost. Time će se nastojati poduprijeti države članice da uključe održivost u sustave obrazovanja i osposobljavanja te potaknuti suradnja i razmjena iskustava na europskoj razini o učenju za održivost. Komisija razvija i europski okvir kompetencija kako bi pomogla u razvoju i procjeni znanja, vještina i stavova o održivosti.

Cilj je svih tih mjera pomoći ljudima da steknu znanje, sposobnosti, vrijednosti i stavove potrebne za razvoj i podupiranje održivog gospodarstva i društva koji učinkovito troše resurse i život u takvom društvu.

Projekti usmjereni na budućnost odnosit će se na barem jedno od tri sljedeća područja u okviru 2. prioriteta:

A) Promicanje pristupa održivosti na razini cijele ustanove

Projekti će biti usmjereni na:

  • osmišljavanje, provedbu i praćenje planova održivosti za cijelu ustanovu, među ostalim upotrebom alata za samoprocjenu 
  • podupiranje rukovodećeg osoblja u sektoru obrazovanja (npr. putem stručnog usavršavanja, programa mentorstva, inicijativa za umrežavanje) kako bi se održivost uključila u sve aspekte rada institucija
  • podupiranje uključenosti učenika i osoblja u inicijative za održivost, npr. putem predvodnika/ambasadora održivosti, razvijanje veza sa skupinama u lokalnoj zajednici i drugim partnerima izvan obrazovne ustanove
  • osmišljavanje, provedbu i praćenje pristupa povezanih s održivim poslovanjem u školi/kampusu, npr. potrošnja energije i vode, mobilnost i promet, ozelenjivanje okruženja i infrastrukture za poučavanje i učenje.

B) Razvoj vještina i kompetencija učenika i nastavnog osoblja povezanih s održivošću

Projekti će biti usmjereni na:

  • osmišljavanje, provedbu i praćenje inovativnih pristupa poučavanju i osposobljavanju u području održivosti, koji bi mogli uključivati učinkovitu upotrebu digitalnih tehnologija za podupiranje učenja za održivost
  • jačanje kapaciteta nastavnog osoblja (nastavnika, odgojno-obrazovnih djelatnika) kako bi se održivost integrirala u stručno usavršavanje, uključujući podupiranje nastavnog osoblja koje koristi inovativne nastavne prakse i interdisciplinarnosti
  • povezivanje različitih obrazovnih sektora s razvojem kompetencija za održivost, uključujući formalno i neformalno obrazovanje 
  • aktivnosti informiranja, uključujući one usmjerene na borbu protiv dezinformiranja (koje se odnose na, primjerice, manipulativni zeleni marketing) i poticanje kritičkog razmišljanja, primjerice praktičnim učenjem u „prostorima za stvaranje ” i/ili okviru STEAM pristupa učenju.

C) Osnaživanje građana da djeluju u području održivosti, okoliša i klimatskih promjena, među ostalim u kontekstu nove koalicije „Obrazovanje za klimu”

Projekti će biti usmjereni na:

  • osmišljavanje konkretnih „klimatskih akcijskih planova” koji se mogu primjenjivati na lokalnoj razini, a u kojima sudjeluju učenici, nastavnici, predavači, rukovodeće osoblje u sektoru obrazovanja, lokalna poduzeća, muzeji, tijela nadležna za znanost i umjetnost te sportski centri
  • osmišljavanje iskustvenog učenja na temelju projekata koje provode škole zajedno s roditeljima, lokalnim poduzećima, širom zajednicom, npr. promicanje zdrave prehrane, promicanje škola kao zelenih, održivih i interaktivnih zgrada u skladu s prioritetima inicijative novi europski Bauhaus, promicanje međusobnog obogaćivanja između zelenih škola, kao fizičkih struktura, i svih drugih elemenata okruženja za učenje, kao što su inovativne pedagoške metode, učenje na temelju projekata i interdisciplinarni timovi nastavnika
  • podupiranje inovativnih partnerstava između formalnog obrazovanja (npr. škola, visokih učilišta itd.) i neformalnih aktera (npr. nevladine organizacije, centri za zaštitu okoliša, knjižnice, muzeji itd.).

Prijave mogu obuhvaćati jedan ili više sektora obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do obrazovanja odraslih te formalno obrazovanje, ali i neformalno i informalno učenje. Prijave koje se odnose na više područja unutar prioriteta neće dobiti dodatne bodove tijekom evaluacije.

2. lot: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO)

Prijedlozi podneseni u okviru 2. lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih triju prioriteta: 

3. prioritet: podupiranje pakta za vještine

Pakt za vještine prva je vodeća mjera Programa vještina za Europu iz 2020. Riječ je o novom modelu djelovanja za svladavanje izazova u području vještina i ostvarivanje rezultata na putu prema oporavku kao i ciljeva iz industrijske strategije EU-a te zelene i digitalne tranzicije. Njime se svi relevantni dionici mobiliziraju i potiču da poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i prekvalificiranje radno sposobnih osoba, osobito tako da se udruže u opsežna partnerstva. Pakt je čvrsto utemeljen na načelima europskog stupa socijalnih prava i njime se pridonosi ciljevima zelenog plana i digitalne transformacije, kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”17 .

Među ostalim, cilj je pakta mobilizirati i potaknuti velika poduzeća da zajedno s drugim dionicima podupru mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (u kontekstu usavršavanja i prekvalifikacije).

Svrha je tog prioriteta utvrditi, ispitati, razviti i procijeniti alate ili strukture usmjerene na uspostavu i izgradnju suradnje između velikih poduzeća te mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u cijelom vrijednosnom lancu u istom industrijskom ekosustavu18  uz sudjelovanje drugih dionika relevantnih za usavršavanje i prekvalifikaciju. Suradnja mora biti usmjerena na usavršavanje i prekvalifikaciju radno sposobnih osoba u određenom vrijednosnom lancu ili industrijskom ekosustavu. Projekti bi mogli poslužiti i za postavljanje temelja za opsežna partnerstva za vještine u industrijskim ekosustavima.

Alati ili strukture trebali bi imati potencijal da postanu općeprihvaćeni i pridonesu poboljšanju sustava obrazovanja i osposobljavanja te drugih mogućnosti za predviđanje potreba za vještinama, njihov razvoj i vrednovanje. U projekt bi trebali biti uključeni relevantni dionici kao što su pružatelji SOO-a, visoka učilišta, javne i privatne službe za zapošljavanje, inovacijski centri, socijalni partneri, poduzeća i javna tijela.

Alati ili strukture za suradnju trebali bi poboljšati kvalitetu, učinkovitost i ravnopravnost prilika za usavršavanje i prekvalifikaciju za radno sposobne osobe te ih prilagoditi promjenjivim zadaćama u mikropoduzećima, malim ili srednjim poduzećima.

Alati ili strukture mogli bi uključivati suradnju s javnim tijelima (npr. regionalnim ili nacionalnim), pružateljima SOO-a, socijalnim partnerima i drugim dionicima kako bi se poboljšala održivost rješenja i postigao učinak na sustave obrazovanja i osposobljavanja.

4. prioritet: strukture i mehanizmi za primijenjeno istraživanje u području SOO-a

Primijenjeno istraživanje obično se definira19  kao početno istraživanje koje se provodi radi stjecanja novih znanja. Usmjereno je prvenstveno na konkretan, praktičan cilj ili primjenu. Njegovi su rezultati prvenstveno namijenjeni mogućim primjenama na proizvode, operacije, metode ili sustave. Primijenjenim istraživanjem ideje dobivaju praktičnu primjenu. Vrlo je usko povezano s konceptom „eksperimentalnog razvoja”, koji je definiran kao sustavni rad koji se temelji na znanju dobivenom iz istraživanja i praktičnog iskustva i kojim se stječe dodatno znanje usmjereno na izradu novih proizvoda ili procesa ili na poboljšanje postojećih proizvoda ili procesa.

Primijenjena istraživanja prvenstveno su usmjerena na rješavanje stvarnih problema u industriji. Primijenjeno istraživanje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja od drugih se vrsta takvog istraživanja razlikuje zbog potencijala tog sektora za povezivanje istraživanja i inovacija, čime se istodobno pridonosi razumijevanju problema industrije i potiču promjene na radnom mjestu. Vještine potrebne za stvaranje i širenje znanja preklapaju se. Za oboje su potrebni istraživanje, promišljanje, komunikacija i suradnja.

Uska veza između istraživanja i nastojanja da se poboljšaju pedagoške metode u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju još je jedno obilježje primijenjenog istraživanja u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ta nastojanja mogu dovesti do inovativnog razmišljanja, novih praksi poučavanja i paketa za osposobljavanje, a u konačnici i do većeg broja kreativnih osoba sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom20 .

U Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost poziva se na uspostavu centara strukovne izvrsnosti koji djeluju kao „[...] katalizatori ulaganja u lokalna poduzeća, podupiru oporavak, zelenu i digitalnu tranziciju, europske i regionalne inovacije i strategije pametne specijalizacije, razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim na višim razinama kvalifikacija (razinama od 5. do 8. Europskog kvalifikacijskog okvira) u skladu s nacionalnim kontekstom, te pružaju inovativne usluge kao što su klasteri, poduzetnički inkubatori za novoosnovana poduzeća i tehnološke inovacije za MSP-ove, kao i inovativna rješenja za prekvalifikaciju radnika koji bi mogli postati višak [...]”.

Među ključnim aktivnostima centri izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usmjereni su na:

  • suradnju s lokalnim MSP-ovima putem inovacijskih centara, centara za širenje tehnologije, projekata razvoja prototipova i primijenjenog istraživanja u kojoj sudjeluju učenici i osoblje strukovnih škola
  • doprinos stvaranju i diseminaciji novog znanja u partnerstvu s drugim dionicima, npr. putem otvorenih inovacija, zajedničkim istraživanjem i razvojem s poduzećima, sveučilištima, znanstvenim institutima itd.

U Deklaraciji iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao pokretaču oporavka i pravedne tranzicije na digitalna i zelena gospodarstva21  poziva se na potporu na razini EU-a kako bi se „razvili i ojačali centri strukovne izvrsnosti kao inovativni inkubatori i ekosustavi vještina koji obuhvaćaju aktivnosti učenja, osposobljavanja i istraživanja [...]”.

U mnogim je zemljama primijenjeno istraživanje dovelo do inovacija u poduzećima, posebno u mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima (MSP), kao i do stalnog poboljšanja i inovacija u praksi poučavanja i osposobljavanja u području SOO-a. Aktivnim sudjelovanjem u primijenjenim istraživanjima s lokalnim poduzećima pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sudjeluju u stvaranju lokalnih inovacijskih ekosustava. To čine tako što doprinose stvaranju novih i poboljšanih proizvoda, usluga i procesa, ali i školovanjem kvalificiranih, inovativnih i poduzetnih osoba sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom koje ulaze na tržište rada.

Projektima će se:

  • utvrditi, procijeniti, ispitati i razviti strukture i mehanizmi za primijenjeno istraživanje u području SOO-a kako bi se proširilo sudjelovanje tog sektora u sustavima istraživanja, razvoja i inovacija
  • ojačati kapaciteti sustava SOO-a, u bliskoj suradnji s nastavnicima i predavačima te učenicima strukovnih škola, za provođenje primijenjenih istraživanja i upravljanje inovacijskim projektima zajedno s drugim organizacijama, a posebno MSP-ovima
  • na temelju iskustava stečenih tijekom provedbe i ishoda, u okviru projekta predložit će se referentni okvir (operativni i financijski) usmjeren na uvođenje primijenjenog istraživanja i eksperimentalnog razvoja u pružanje SOO-a uz korištenje privatnih i javnih (nacionalnih i EU-ovih) instrumenata financiranja.

Rezultati tih projekata trebali bi imati potencijal da postanu općeprihvaćeni i pridonesu modernizaciji sustavâ SOO-a i njihovu sudjelovanju u primijenjenom istraživanju i eksperimentalnom razvoju te istodobno učenicima pruže prilike za učenje utemeljeno na izazovima/projektima.

5. prioritet: zelene vještine u sektoru SOO-a

Europski zeleni plan nova je europska strategija rasta čiji je cilj preobraziti gospodarstvo i društvo te ih usmjeriti na održiviji put. Kako je utvrđeno u mjeri 6 Programa vještina za Europu, Komisija će podupirati stjecanje vještina za zelenu tranziciju.

Pravedna i uspješna zelena tranzicija zahtijeva ulaganja u vještine ljudi kako bi se povećao broj stručnih zaposlenika koji i. stvaraju zelene tehnologije, uključujući digitalne, i znaju raditi s njima, ii. razvijaju zelene proizvode, usluge i poslovne modele, iii. stvaraju inovativna rješenja koja se temelje na prirodi i iv. pomažu u smanjenju ekološkog otiska poslovnih aktivnosti. Za to su ujedno potrebni prekvalifikacija i usavršavanje radne snage koji prate promjene na tržištu rada i povećanu mobilnost. Naime, otvaranje novih i gubitak postojećih radnih mjesta neće se nužno dogoditi u istim sektorima, a profili radnih zadataka i potrebe za vještinama u cijelom gospodarstvu iz temelja će se promijeniti. Usto, Europa može postati klimatski neutralan kontinent, resursno učinkovito društvo i kružno gospodarstvo samo ako su stanovnici i zaposlenici informirani i shvaćaju kako se misli i djeluje zeleno.

Ustanove za SOO najbolje mogu osigurati vještine potrebne za uspješnu zelenu tranziciju u okviru programa inicijalnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost isto se tako strukovno obrazovanje i osposobljavanje nastoji učiniti pokretačem inovacija putem kojeg polaznici stječu vještine koje su im potrebne za digitalnu i zelenu tranziciju te deficitarna zanimanja. To uključuje proširenje ponude osposobljavanja kojom se potiče stjecanje poduzetničkih, digitalnih i zelenih vještina.

U Deklaraciji iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao pokretaču oporavka i pravedne tranzicije na digitalna i zelena gospodarstva poziva se na:

  • promicanje inicijativa za potporu suradnji i razmjeni znanja između ustanova i pružatelja usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja o metodama učenja, kurikulumima, smjernicama, učenju kroz rad i osiguravanju kvalitete ponude obrazovanja i osposobljavanja u području zelenih vještina korištenjem europskih programa kao što je Erasmus+
  • definiranje vještina relevantnih za tržište rada i potrebnih za zelenu tranziciju koje treba uključiti u kurikulume i pružanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući osnovne vještine u svim sektorima i zanimanjima te sektorske vještine u suradnji sa socijalnim partnerima.

Projekti usmjereni na budućnost odnosit će se na oba sljedeća područja u okviru 5. prioriteta:

A) skup osnovnih zelenih vještina za tržište rada:

  • razvijanje skupa osnovnih zelenih vještina za tržište rada u različitim gospodarskim sektorima kako bi osposobljavanje u cijelom gospodarstvu bilo usmjereno na stvaranje generacije stručnih zaposlenika koji su osviješteni o klimi, okolišu i zdravlju te zelenih gospodarskih subjekata

B) integriranje tog sustava u strukovno obrazovanje i osposobljavanje:

  • projekti će pridonijeti uključivanju skupa osnovnih zelenih vještina u kurikulume u SOO-u
  • projekti će ujedno poduprijeti integraciju tog skupa u osposobljavanje učitelja, nastavnika i drugog osoblja koje se bavi inicijalnim obrazovanjem i trajnim stručnim usavršavanjem.

3. lot: Obrazovanje odraslih

Prijedlozi podneseni u okviru 3. lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih prioriteta: 

6. prioritet: oblici usavršavanja: nove prilike za odrasle

Oblici usavršavanja kako su definirani u Preporuci Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle22  namijenjeni su odraslima s niskom razinom vještina, znanja i kompetencija koji su u najboljem slučaju završili niže sekundarno obrazovanje. Cilj je pružiti odraslima fleksibilne mogućnosti za poboljšanje pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih vještina (uključujući sposobnost korištenja digitalnih tehnologija) i napredovanje prema višim razinama kvalifikacija koje su relevantne za tržište rada i za aktivno sudjelovanje u društvu.

Oblici usavršavanja pridonose tome da svatko ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, kako je definirano u prvom načelu europskog stupa socijalnih prava.

Oblici usavršavanja obuhvaćaju tri koraka:

  1. procjena vještina (tj. utvrđivanje ili provjera vještina)
  2. pružanje fleksibilne i kvalitetne ponude učenja prilagođene potrebama pojedinca i
  3. vrednovanje i priznavanje stečenih vještina.

U okviru predloženih aktivnosti projekti će podupirati provedbu Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja, akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava te Programa vještina za Europu (mjera 8. „Vještine za život”).

Projektima će se:

  • pridonijeti povećanju ponude prilika za usavršavanje te tome da ih niskokvalificirane odrasle osobe bolje iskoriste
  • pridonijeti praktičnoj i integriranoj provedbi koraka od kojih se sastoje oblici usavršavanja uz potporu mjera za informiranje i profesionalno usmjeravanje
  • pridonijeti povećanju usklađenosti postojećih mjera za niskokvalificirane odrasle osobe
  • sve relevantne dionike mobilizirati i uključiti u provedbu Preporuke o oblicima usavršavanja.

Trebalo bi uspostaviti partnerski pristup kojim se promiče učinkovita koordinacija i dugoročna suradnja među dionicima uključenima u planiranje, provedbu i praćenje oblika usavršavanja.

Projekti uključuju plan za predstavljanje ishoda/rezultata u zemljama sudionicama i prijedloge za daljnji razvoj potpore i učenja koji su prilagođeni za tu posebnu ciljnu skupinu.

Subjekti uključeni u oblike usavršavanja mogu biti nacionalna, regionalna ili lokalna tijela uključena u planiranje, organiziranje ili promicanje obrazovanja odraslih, organizacije poslodavaca, poslodavci, sindikati, trgovačke, industrijske i obrtničke komore, službe za zapošljavanje, pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja, posredničke i sektorske organizacije, organizacije civilnog društva, lokalni i regionalni gospodarski subjekti, knjižnice i volonterski centri.

Očekivani učinak

Projekti usmjereni na budućnost trebali bi pružiti inovativna rješenja koja se mogu integrirati na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, a u idealnom slučaju s potencijalom koji će se dalje razvijati sredstvima EU-a ili s pomoću nacionalne i regionalne potpore.

U praksama koje se primjenjuju odozdo prema gore trebali bi se na odgovarajući način uzeti u obzir prioriteti za jačanje inovacijskog kapaciteta Europe, a one bi trebale znatno utjecati na reforme obrazovanja i osposobljavanja te pokrenuti promjene u sustavu.

Zahvaljujući diseminaciji ishoda projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini, uzimajući u obzir nacionalne, europske industrijske ekosustave i regionalne strategije pametne specijalizacije, očekuje se da će projekti usmjereni na budućnost imati poticajni učinak na razini sustava kako bi se sustavima obrazovanja i osposobljavanja pomoglo da bolje odgovore na izazove u svijetu koji se brzo mijenja.

Kriteriji za dodjelu

Relevantnost projekta (najviše 30 bodova / najmanje 15 bodova za prelazak praga)

  • Povezanost s politikama i inicijativama EU-a: u prijedlogu se uspostavlja i razvija projekt kojim se podupire ideja usmjerena na budućnosti na razini EU-a, pri čemu se uzimaju u obzir postojeći alati i inicijative EU-a i potiče njihov razvoj (ako je relevantno). Podupire se i provedba politika EU-a (npr. Program vještina za Europu), okvira i inicijativa EU-a, kao što su preporuke za pojedine zemlje iz europskog semestra.
  • Svrha: prijedlog je relevantan za glavni cilj te opće i posebne ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Ciljevi aktivnosti”).
  • Opseg: prijedlog se odnosi na jedan od šest prioriteta aktivnosti (vidjeti odjeljak „Uspostava projekta”).
  • Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike te dovodi do inovativnih rezultata i rješenja koji se mogu uključiti u jedan ili više gospodarskih ili obrazovnih sektora.
  • Dosljednost: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost.
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na sustavnoj razini EU-a koja proizlazi iz njegove transnacionalnosti i moguće prenosivosti.
  • Ovisno o prioritetu na koji se odnosi: 
    • 1. prioritet – digitalno obrazovanje i vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu dosljedno planiraju i integriraju aktivnosti, istraživanja i događanja koja jasno doprinose digitalnoj transformaciji
    • 2. prioritet – zeleno obrazovanje i vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu dosljedno planiraju i integriraju aktivnosti, istraživanja i događanja kojima se potiče prelazak na kružno i zelenije gospodarstvo, čime se pridonosi zelenom planu Komisije, Pariškom klimatskom sporazumu i ciljevima održivog razvoja
    • 3. prioritet – pakt za vještine: mjera u kojoj se u prijedlogu dosljedno planiraju i integriraju aktivnosti, istraživanja te alati i strukture kojima se podupire razvoj vještina u lancima vrijednosti u industrijskom ekosustavu
    • 4. prioritet. – primijenjeno istraživanje u području SOO-a: mjera u kojoj se u prijedlogu razvija dosljedan plan za uspostavu struktura i mehanizama za primijenjeno istraživanje u području SOO-a koji je osmišljen tako da je povezan s procesom poučavanja i učenja te da mu pridonosi i istodobno odgovara na potrebe vanjskih organizacija za inovacijama i razvojem
    • 5. prioritet – zelene vještine u sektoru SOO-a: mjera u kojoj se u prijedlogu razvija smislen skup osnovnih zelenih vještina i prikazuje kako integrirati taj skup osnovnih zelenih vještina u kurikulume u području SOO-a te u osposobljavanje nastavnika, učitelja i ostalog osoblja
    • 6. prioritet – oblici usavršavanja: mjera u kojoj prijedlog pridonosi praktičnoj i integriranoj provedbi koraka od kojih se sastoje oblici usavršavanja uz potporu mjera za informiranje i profesionalno usmjeravanje
  • Okruženje nakon pandemije: mjera u kojoj prijedlog uključuje mjere kojima se potiču nove politike i prakse na sistemskoj razini radi savladavanja novih izazova povezanih s nedavnom pandemijom.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 30 bodova / najmanje 15 bodova za prelazak praga)

  • Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti, trajanja i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
  • Struktura: program rada jasan je i potpun (obuhvaća odgovarajuće faze projekta:  priprema, provedba, praćenje, evaluacija, diseminacija i iskorištavanje). Obuhvaća ex ante i ex post analizu (tijekom provedbe projekta) uvedene inovacije u obrazovanju.
  • Metodologija: kad god je to relevantno za projekt, kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za postizanje očekivanih rezultata uz korištenje instrumenta EU-a.
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaci i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
  • Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti: u prijedlogu su inovacije jasno uključene u aktivnosti i rezultate kojima se poboljšavaju kvaliteta, učinkovitost i ravnopravnost u sustavu obrazovanja i osposobljavanja.
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska.
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete i osposobljavanjem, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Program rada uključuje neovisnu vanjsku ocjenu kvalitete sredinom provedbenog razdoblja i nekoliko mjeseci prije završetka projekta radi moguće prilagodbe projekata.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova / najmanje 10 bodova za prelazak praga)

  • Konfiguracija: sastav partnerstva usklađen je s ciljevima aktivnosti i projekta. Partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju relevantnih organizacija i poduzeća s potrebnim profilima, vještinama, iskustvom, stručnošću i upravljačkom podrškom koji su potrebni za uspješno održavanje cijelog projekta. Prijedlog uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektorski ili međusektorski pristup.  Konkretno, u okviru 4. prioriteta, u kojoj mjeri partnerstvo organizira tandeme pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te predstavnika poduzeća ili udruženja u svakoj zemlji sudionici. Konkretno, u okviru 5. prioriteta, mjera u kojoj partnerstvo organizira tandeme pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i predstavnika tržišta rada u svakoj zemlji sudionici.
  • Angažiranost: doprinosi partnera su značajni, relevantni i komplementarni. Podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta.
  • Zadaće: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem te sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća svakog partnera.
  • Suradnja / timski duh: predlaže se djelotvoran mehanizam za učinkovitu koordinaciju, donošenje odluka, komunikaciju i rješavanje sukoba među organizacijama sudionicama, sudionicima i ostalim relevantnim dionicima.
  • Geografska dimenzija i sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu: partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih područja i taj je geografski sastav obrazložen.  Ako je primjenjivo, sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost ostvarivanju ciljeva projekta usmjerenog na budućnost.

Učinak, diseminacija i održivost (najviše 20 bodova / najmanje 10 bodova za prelazak praga)

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će se njegovi ishodi integrirati na razini sustava u jednom ili više sektora. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka.
  • Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na odgovarajuće dionike, oblikovatelje politika i pokretače inovacija tijekom i nakon završetka projekta. U prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju i prikazano je relevantno iskustvo koje imaju u takvim aktivnostima. U postupku diseminacije uzimaju se u obzir i nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije kako bi se postigao najveći mogući učinak na tim razinama.
  • Otvoreni pristup: općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.
  • Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:  
    • na ciljane skupine i sektore
    • na oblikovatelje politika na razini sustava
    • osim oblikovatelja politika i tijela na koje je projekt izravno usmjeren, na privatne ili javne pokretače inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini. Očito je da prijedlog ima potencijal da ga provedu drugi ključni dionici u tom sektoru ili šire.

U prijedlog su uključene mjere te ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).

  • Održivost: u prijedlogu se objašnjava kako će se projekt usmjeren na budućnost provoditi i dalje razvijati na različitim razinama (lokalna, regionalna, nacionalna). Prijedlog obuhvaća izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka i njihovo uključivanje u redovne programe. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima oblikovatelja politika, pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost, uključujući potencijalno utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.

Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 70 bodova (od ukupno 100 bodova), uzimajući u obzir i najmanji potreban prag za svaki od četiri kriterija za dodjelu.

Među jednako rangiranim prijedlozima unutar iste teme prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”, a zatim za „učinak”.

Ako je to moguće, ocjenjivački odbor nastojat će da svi prioriteti budu jednako obuhvaćeni.

Rok i okvirni raspored za evaluaciju i sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

Faze

Datum i vrijeme ili okvirno razdoblje

Rok za podnošenje zahtjeva

15. ožujka u 17:00 (po srednjoeuropskom vremenu)  

Razdoblje evaluacije

travanj – srpanj 2022.

Obavješćivanje prijaviteljâ

kolovoz 2022.

Potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

listopad – prosinac 2022.

Datum početka aktivnosti 

1. studenoga 2022. ili 1. prosinca 2022. ili 1. siječnja 2023.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose:

  • Za 1. lot – međusektorski prioriteti: 800 000 EUR
  • Za 2. lot – strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO): 700 000 EUR
  • Za 3. lot – obrazovanje odraslih: 1 000 000 EUR

Najveći broj projekata koji će se financirati:

za 1. i 3. lot: nema gornje granice osim proračunskih ograničenja

za 2. lot: postoji okvirni cilj od 7 projekata po prioritetu (za prioritete 3., 4. i 5.)

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

  1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentne radne pakete (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „provedbu modela”, „dugoročni akcijski plan”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u svojem prijedlogu moraju navesti raščlambu procijenjenih troškova iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon ocjenjivanja.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.