Svrha aktivnosti

Nakon nedavne pandemije potreba za inovacijama u našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja, kao i u području mladih, nikad nije bila veća. Inovacije u poučavanju i učenju vrlo su važne na individualnoj i institucijskoj razini. Tim inovativnim pristupima današnjim i budućim radnicima trebalo bi pružiti odgovarajuće vještine za tržišta rada koja se brzo mijenjaju, ali i kreativnost i vještine koje su im potrebne za savladavanje sve složenijih pitanja s kojima se društvo suočava, kao što su klimatske promjene, zaštita bioraznolikosti, čista energija, javno zdravlje, digitalizacija i automatizacija, umjetna inteligencija, robotika i analiza podataka.

Cilj aktivnosti bit će poticanje inovacija, kreativnosti i sudjelovanja, kao i socijalnog poduzetništva u različitim područjima obrazovanja i osposobljavanja na razini pojedinog sektora ili na međusektorskoj i interdisciplinarnoj razini.

Projekti usmjereni na budućnost opsežni su projekti čiji je cilj utvrditi, razviti, ispitati i/ili procijeniti inovativne pristupe (politike) koji bi mogli postati općeprihvaćeni te na taj način poboljšati sustave obrazovanja i osposobljavanja. Podupirat će se ideje usmjerene na budućnost koje se temelje na ključnim europskim prioritetima, imaju potencijala da postanu općeprihvaćene i pridonesu poboljšanju sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih, ali i inovativnosti metoda i prakse u svim okruženjima za učenje i aktivno sudjelovanje radi socijalne kohezije u Europi.

Cilj je poduprijeti projekte transnacionalne suradnje kojima se provodi dosljedan i sveobuhvatan skup sektorskih ili međusektorskih aktivnosti kojima se:

• potiču inovacije u smislu šireg područja, revolucionarnih metoda i praksi i/ili
• prenose inovacije (u različitim zemljama, sektorima politika ili ciljnim skupinama), čime se na europskoj razini osigurava održivo korištenje rezultata inovativnih projekata i/ili njihova prenosivost u različite kontekste i različitim ciljanim skupinama.

Partnerstva bi se trebala sastojati od kombinacije javnih i privatnih organizacija koje okupljaju istraživače, stručnjake iz prakse i partnere koji mogu doprijeti do oblikovatelja politika.

Projekte usmjerene na budućnost trebalo bi stoga provoditi mješovito partnerstvo organizacija:

• koje se temelje na izvrsnosti i imaju najsuvremenija znanja
• koje imaju kapacitet za inovacije
• koje svojim aktivnostima mogu ostvariti sistemski učinak i pokrenuti promjene politike u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

Poduprijet će se projekti čiji je cilj ostvariti sistemski učinak na europskoj razini, koji je moguć zahvaljujući kapacitetu za provedbu inovativnih ishoda na europskoj razini i/ili za njihovo prenošenje u različite tematske ili geografske okvire.

1. lot: Digitalno obrazovanje (međusektorsko)

Projekti u okviru 1. lota mogu se odnositi na različite obrazovne sektore ili ih povezivati te se njima mora podupirati visokokvalitetno i uključivo digitalno obrazovanje u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje.

Prijedlozi u okviru tog lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih triju prioriteta:

• 1. prioritet: obrazovna tehnologija (edTech): proširenje rješenja iz EU-a suradnjom i osiguranjem kvalitete
• 2. prioritet: djelotvorni pedagoški pristupi informatici za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu obrazovanja
• 3. prioritet: osposobljavanje učitelja i nastavnika i izrada kurikuluma radi suzbijanja dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti.

Ti se prioriteti detaljnije opisuju u odjeljku „Uspostava projekta” u nastavku.

2. lot: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO)

Projekti u okviru 2. lota odnose se na sektor SOO-a. Tim se projektima podupire provedba načela i ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava1 , Programa vještina za Europu2 , Preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost3 te Deklaracije iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju4 , a potiču se i oporavak i pravedna tranzicija na digitalno i zeleno gospodarstvo5 .

Prijedlozi podneseni u okviru 2. lota moraju se odnositi na jedan od dva prioriteta navedena u odjeljku „Uspostava projekta”:

• 4. prioritet:  mikrokvalifikacije za zapošljivost
• 5. prioritet: povećanje privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja putem partnerstva i mreža pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

3. lot: obrazovanje odraslih

Projekti u okviru 3. lota odnose se na područje politike obrazovanja odraslih. Tim se projektima podupire provedba načela i ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava6 , Programa vještina za Europu7 i Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja8 : nove prilike za odrasle.

Prijedlozi podneseni u okviru 3. lota moraju se odnositi na jedan od dva prioriteta navedena u odjeljku „Uspostava projekta”:

• 6. prioritet: razvoj nacionalnih registara potvrđeno kvalitetnih mogućnosti za osposobljavanje relevantnih za tržište rada
• 7. prioritet: podupiranje Pakta za vještine

Ciljevi aktivnosti

Opći su ciljevi sljedeći:

• inovativne inicijative sa znatnim učinkom na reforme obrazovanja i osposobljavanja u posebnim strateškim područjima politike
• pridonijeti jačanju inovacijskog kapaciteta Europe promicanjem inovacija u području obrazovanja i osposobljavanja
• potaknuti promjenu sustava poticanjem inovacija u praksi i na razini politika
• poduprijeti ideje usmjerene na budućnost koje u prvi plan stavljaju ključne teme i prioritete na razini EU-a te imaju jasan potencijal za provedbu u jednom ili više sektora
• kao potpuno inovativne, revolucionarne obrazovne metode i prakse i/ili prijenos inovacija: na razini EU-a osigurati održivo iskorištavanje rezultata inovativnih projekata i/ili njihovu prenosivost u različite kontekste i različitim ciljanim skupinama.

Posebni ciljevi uključuju:

• utvrđivanje, razvoj, ispitivanje i/ili ocjenjivanje inovativnih pristupa koji bi mogli postati općeprihvaćeni kako bi se poboljšali sustavi obrazovanja i osposobljavanja te poboljšala učinkovitost politika i praksi u području obrazovanja i osposobljavanja 
• pokretanje pilot-aktivnosti za ispitivanje rješenja za sadašnje i buduće probleme kako bi se potaknuo održiv i sistemski učinak
• podupiranje transnacionalne suradnje i uzajamnog učenja o pitanjima usmjerenima na budućnost među ključnim dionicima te njihovo osnaživanje za razvoj inovativnih rješenja i promicanje primjene tih rješenja u novim okruženjima, uključujući izgradnju kapaciteta relevantnih dionika.

Aktivnosti u okviru projekata usmjerenih na budućnost trebale bi pridonijeti:

• poboljšanju kvalitete, učinkovitosti, privlačnosti i pravednosti sustava obrazovanja i osposobljavanja
• poboljšanju djelotvornosti politika u području obrazovanja i osposobljavanja
• podupiranju provedbe okvira EU-a i pravnih inicijativa, kao i preporuka za pojedinu zemlju iz europskog semestra
• većoj kvaliteti podataka o ciljnim skupinama te boljem razumijevanju tih skupina, situacija učenja i poučavanja te učinkovitih metodologija i alata koji mogu nadahnuti i potaknuti inovacije na razini sustava
• razvijanju znanja kako bi se poduprla politika utemeljena na dokazima
• poticanju promjena ponašanja na razini EU-a.

Glavne aktivnosti u okviru tih prioriteta mogle bi uključivati (otvoreni popis): 

• istraživanje, mapiranje, ostvarivanje važnih sektorskih ili međusektorskih rezultata
• transnacionalne aktivnosti izgradnje kapaciteta kao što su osposobljavanje, analiza konteksta politika, istraživanje politika, institucionalne prilagodbe
• pilot-aktivnosti za ispitivanje inovativnih rješenja
• velika transnacionalna događanja ili aktivnosti umrežavanja na sektorskoj i međusektorskoj razini
• aktivnosti dijeljenja rezultata s obrazovnom zajednicom ili sektorom
• aktivnosti skupina za strateško promišljanje, istraživanje i eksperimentiranje s inovativnim idejama.

Kad god je to relevantno, u projektima usmjerenima na budućnost treba primjenjivati instrumente i alate na razini EU-a.

Projekti usmjereni na budućnost trebali bi uključivati izradu dugoročnog akcijskog plana (koji obuhvaća i razdoblje nakon završetka projekta financiranog iz programa Erasmus+) za postupno uvođenje i integraciju razvijenih inovacija kako bi mogle utjecati na sustave obrazovanja i osposobljavanja u suradnji s relevantnim tijelima i institucijama. Ujedno bi trebali osigurati odgovarajuću vidljivost i diseminaciju informacija o aktivnostima, među ostalim na političkoj razini EU-a i nacionalnoj političkoj razini.

U projektima usmjerenima na budućnost moglo bi se navesti i kako se njihova provedba može poduprijeti drugim mogućnostima financiranja EU-a (npr. europski strukturni fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, Mehanizam za oporavak i otpornost, Fond za pravednu tranziciju), nacionalnim i regionalnim financiranjem, kao i privatnim financiranjem. U okviru tih projekata mogle bi se uzeti u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije i promjene u europskim industrijskim ekosustavima.

Kriteriji koje treba ispuniti za prijavu za projekte usmjerene na budućnost

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za projekte usmjerene na budućnost moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Tko se može prijaviti?

Prijavitelji (koordinator i punopravni partneri) moraju biti:

• javne ili privatne organizacije/subjekti aktivni u području obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu
• subjekti s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu (prihvatljive su zemlje koje su u pregovorima radi sklapanja sporazuma o pridruživanju ako sporazum stupi na snagu prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava).

Iznimka: Kad je riječ 7. prioritetu iz 3. lota „podupiranje Pakta za vještine”, koordinator mogu biti samo organizacije koordinatorice partnerstva u okviru pakta za vještine, a punopravni partneri mogu biti samo organizacije koje su dio postojećih partnerstva u okviru Pakta za vještine na dan roka za podnošenje zahtjeva.

Visoka učilišta s poslovnim nastanom u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu moraju imati valjanu Erasmus povelju u visokom obrazovanju (ECHE).

I organizacije iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu mogu sudjelovati kao pridruženi partneri (ali ne kao koordinatori ili punopravni partneri).

Sastav konzorcija

Za 1. lot:

U konzorcij mora biti uključeno najmanje troje prijavitelja (koordinator i punopravni partneri) iz najmanje triju država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu.

Povezani subjekti ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija.

U konzorcij mora biti uključeno najmanje jedno javno tijelo na nacionalnoj ili regionalnoj razini (npr. ministarstva inovacija, obrazovanja, rada ili gospodarstva, tijela nadležna za kvalifikacije ili osiguranje kvalitete) iz države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu kao prijavitelj (koordinator ili punopravni partner).

Kad je riječ o 1. prioritetu (EdTech), u konzorcij mora biti uključeno najmanje jedno poduzeće u području obrazovne tehnologije iz države članice EU-a ili treće zemlje pridružene programu kao prijavitelj (koordinator ili punopravni partner).

Za 2. lot:

U konzorcij mora biti uključeno najmanje šest prijavitelja (koordinator i punopravni partneri) iz najmanje triju država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu.

Povezani subjekti ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija.

U najmanje tri prihvatljive zemlje konzorcij mora po zemlji uključivati:

1. najmanje jedno poduzeće, organizaciju koja predstavlja industriju ili sektor i
2. najmanje jednog pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili predstavničku organizaciju (na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini).

Za 3. lot:

Kad je riječ o 6. prioritetu, u konzorcij mora biti uključeno najmanje troje prijavitelja (koordinator i punopravni partneri) iz najmanje triju država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu.

Povezani subjekti ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija.

Kao prijavitelji ili pridruženi partneri moraju sudjelovati javni ili privatni subjekti koji su zaduženi za organizaciju ili imaju visok stupanj odgovornosti za (ili utjecaj na) organiziranje i/ili financiranje i/ili pružanje usluga obrazovanja odraslima (npr. procjena vještina, vrednovanje kompetencija, obrazovanje i osposobljavanje, orijentacija i usmjeravanje).

Kad je riječ o 7. prioritetu, u konzorcij moraju biti uključeni samo partneri iz postojećih partnerstva u okviru Pakta za vještine kao prijavitelji (koordinator i punopravni partneri) iz najmanje triju država članica EU-a ili trećih zemalja pridruženih programu. Povezani subjekti ne ubrajaju se u minimalne kriterije prihvatljivosti za sastav konzorcija.

Mjesto provedbe aktivnosti

Aktivnosti se moraju odvijati u državama članicama EU-a ili trećim zemljama pridruženima programu.

Trajanje projekta

Za 1. lot projekti bi u pravilu trebali trajati od 24 do 48 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i ako se uvedu izmjenom ugovora).

Za 2. lot projekti bi u pravilu trebali trajati 36 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i ako se uvedu izmjenom ugovora).

Za 3. lot projekti bi u pravilu trebali trajati 24 mjeseca (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i ako se uvedu izmjenom ugovora).

Trajanje je potrebno odrediti u fazi prijave na temelju cilja projekta, vrste planiranih aktivnosti, proračuna i ambicija utvrđenih za projekt.

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Identifikacijska oznaka poziva za 1. lot: ERASMUS-EDU-2023-PI-FORWARD-LOT1

Identifikacijska oznaka poziva za 2. lot: ERASMUS-EDU-2023-PI-FORWARD-LOT2

Identifikacijska oznaka poziva za 3. lot: ERASMUS-EDU-2023-PI-FORWARD-LOT3

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji zahtjev za bespovratna sredstva moraju predati do 15. ožujka u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

Uspostava projekta

U projektima usmjerenima na budućnost trebalo bi uvijek voditi računa o sljedećim međusektorskim kontekstima politike:

1. Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
2. Zeleni plan Europske komisije9 , ciljevi održivog razvoja UN-a10 i Pariška deklaracija o klimatskim promjenama11
3. Program vještina za Europu12
4. Preporuka Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost13
5. Preporuke Vijeća omikrokvalifikacijama14
6. Preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje15
7. Rezolucija Vijeća o novom europskom programu za obrazovanje odraslih za razdoblje 2021. – 2030.16
8. Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle17 .
9. digitalna transformacija u našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja, kao i u području mladih, kako je obuhvaćeno Akcijskim planom Europske komisije za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.18

1. lot:  Digitalno obrazovanje (međusektorsko)

Prijedlozima podnesenima u okviru 1. lota mora se podupirati visokokvalitetno i uključivo digitalno obrazovanje u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.

Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trenutačno prolaze kroz temeljitu digitalnu transformaciju potaknutu napretkom postignutim u području povezivosti; raširenom uporabom uređaja i digitalnih aplikacija; potrebom za individualnom fleksibilnošću; širom dostupnošću kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja i potrebom za takvim sadržajem te sve većom potražnjom za digitalnim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19, koja je snažno utjecala na obrazovanje i osposobljavanje, ubrzala je promjene i pružila više novih načina i perspektiva učenja.

Akcijskim planom za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. utvrđuje se politika EU-a za digitalnu transformaciju u obrazovanju i osposobljavanju tijekom sljedećeg programskog razdoblja. Riječ je o pozivu na jačanje suradnje na europskoj razini kako bi se izvukle pouke iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 i kako bi se obrazovni sustavi i sustavi osposobljavanja prilagodili digitalnom dobu. U Akcijskom planu predviđeno je 14 mjera u okviru dva strateška prioriteta, prije svega:

• podupiranje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja (1)
• zadovoljavanje potrebe za razvojem digitalnih kompetencija za digitalnu transformaciju (2).

Komisija je taj akcijski plan donijela kako bi bio glavni pokretač europskog prostora obrazovanja, a njegova je provedba započela u siječnju 2021.Komisija je proteklih mjeseci, na poziv Vijeća i nakon govora predsjednice Komisije von der Leyen o stanju Unije 2021., pokrenula strukturirani dijalog s državama članicama o digitalnom obrazovanju i vještinama. Svrha je dijaloga poduprijeti države članice u digitalnoj transformaciji njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja primjenom integriranog, usklađenog i ambicioznijeg pristupa koji okuplja razne sektore državne uprave, kao i privatni sektor (npr. poduzeća u području obrazovne tehnologije), socijalne partnere i civilno društvo. Komisija i države članice u okviru strukturiranog dijaloga postavit će zajedničku dijagnozu stanja i perspektive na nacionalnoj razini te prikupiti saznanja i utvrditi koji su koraci potrebni za daljnji rad u području digitalnog obrazovanja.  Dijalog će završiti krajem 2022. i pridonijet će budućim aktivnostima na razini EU-a u području digitalnog obrazovanja i vještina koje uključuju dva prijedloga preporuka Vijeća o čimbenicima koji omogućuju digitalno obrazovanje i o poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju.

U tom je kontekstu potrebno uspostaviti odgovarajuće metode i mogućnosti za osposobljavanje učitelja i nastavnika radi djelotvornog razvoja digitalnih vještina i kompetencija u okviru obrazovanja i osposobljavanja. To može obuhvaćati održavanje nastave iz informatike kao sredstva za promicanje aktivne upotrebe tehnologija u ranoj dobi i razvoj vještina i kompetencija za rješavanje gorućih društvenih pitanja kao što su suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti.

Osim gore navedenog, Akcijskim planom za digitalno obrazovanje nastoji se poduprijeti učinkovitija suradnja u području digitalnog obrazovanja i osposobljavanja na razini EU-a uspostavom europske platforme za digitalno obrazovanje. U okviru platforme promicat će se međusektorska suradnja, utvrditi i razmjenjivati primjeri dobre prakse, a države članice i sektor obrazovanja i osposobljavanja podupirati alatima, okvirima, smjernicama, tehničkim stručnim znanjem i istraživanjima u području digitalnog obrazovanja. Platforma bi trebala povezati nacionalne i regionalne inicijative za digitalno obrazovanje i dionike, podupirati nove modele za razmjenu digitalnog obrazovnog sadržaja te se baviti pitanjima kao što su zajednički standardi, interoperabilnost, dostupnost i osiguranje kvalitete. U skladu s ciljevima platforme važno je i podupirati sve aktere u ekosustavu digitalnog obrazovanja kako bi djelotvorno surađivali, a posebno kako bi se olakšala suradnja između javnih tijela / ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i sektora koji se izrazito brzo razvijaju, kao što je europski sektor obrazovne tehnologije (edTech).

Projekti usmjereni na budućnost odnosit će se na jedan od sljedeća tri prioriteta:

1. prioritet: obrazovna tehnologija (edTech): proširenje rješenja iz EU-a suradnjom i osiguranjem kvalitete

Europski sektor obrazovne tehnologije (edTech) ključni je izvor inovacija u digitalnom obrazovanju i brzo raste. Međutim, i dalje je vrlo fragmentiran te mu često nedostaje iskustva i kapaciteta za djelotvornu i održivu suradnju s ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje i javnim tijelima.

Projekti usmjereni na budućnost u tom prioritetnom području uključivali bi organizacije u području obrazovne tehnologije s poslovnim nastanom u EU-u poticanjem suradnje između industrije i javnih tijela, što bi doprinijelo razvoju uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja.

Projekti u okviru tog prioriteta trebali bi obuhvaćati:

• razvoj okvira za osiguravanje kvalitete obrazovne tehnologije utemeljenog na dokazima u suradnji s ministarstvima obrazovanja, uzimajući u obzir ishode učenja koji bi se postigli integracijom rješenja iz područja obrazovne tehnologije u obrazovanju, učenju i ocjenjivanju
• promicanje međusektorske suradnje između pružatelja obrazovne tehnologije, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i javnih tijela u nastojanju da se omogući djelotvoran i pravedan pristup kvalitetnim digitalnim obrazovnim sadržajima.

2. prioritet: djelotvorni pedagoški pristupi informatici za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu obrazovanja

Informatika19   je još uvijek relativno nova disciplina u odgoju i općem obrazovanju. Iako se neke europske zemlje mogu pohvaliti dugom tradicijom poučavanja informatike, druge su tek nedavno uvele taj predmet, posebno u osnovnoškolskom obrazovanju. Nedavne reforme dovele su do promjena u školskim kurikulumima i do općeg trenda poboljšanja nastave informatike u školama u EU-u. Iako u tercijarnom obrazovanju, a u određenoj mjeri i u višem sekundarnom obrazovanju postoji iskustvo poučavanja informatike, znatno je manje znanja i istraživanja koje se temelji na poučavanju u osnovnoškolskom obrazovanju.

Podupiranje razvoja djelotvornih pedagoških pristupa informatici i povezanom ocjenjivanju može pomoći bolje pripremiti nastavno osoblje za nadogradnju i razmjenu stručnog znanja o tome kako najbolje integrirati taj predmet na različitim razinama odgoja i općeg obrazovanja i tako bolje promicati aktivnu i sigurnu upotrebu digitalnih tehnologija među mladima.

Projekti u okviru tog prioriteta trebali bi obuhvaćati:

• razvoj i testiranje djelotvornih i inovativnih pedagoških pristupa koji su primjereni i odlikuju se jasnim napretkom među različitim razinama obrazovanja, a to se posebno odnosi na osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu
• inicijative za osposobljavanje učitelja i nastavnika usmjerene na povećanje broja (općih i specijaliziranih) učitelja i nastavnika koji su dobro pripremljeni i kvalificirani za poučavanje tog predmeta. 

3. prioritet: osposobljavanje učitelja i nastavnika i izrada kurikuluma radi suzbijanja dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti

Europska komisija je u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. predstavila zajedničke smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja20 . Međutim, potrebno je uložiti više truda na sistemskoj razini da bi sustavi obrazovanja i osposobljavanja mladima doista pružali vještine i kompetencije koje su potrebne za suočavanje s tim gorućim pitanjima, a učiteljima, nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima odgovarajuću potporu u osposobljavanju i trajnom stručnom usavršavanju u tom području.

Stoga bi i projekti usmjereni na budućnost u području osposobljavanja učitelja i nastavnika i izrada kurikuluma u području digitalne pismenosti i suzbijanja dezinformacija bili potpora sustavu obrazovanja i osposobljavanja, a posebno učenicima, učiteljima, nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima kako bi se uspješno i strukturirano nosili s novim izazovima u učionici koji su usko povezani s dinamičnim internetskim okruženjem.

• Projekti u okviru tog prioriteta trebali bi obuhvaćati: inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika i njihovo trajno stručno usavršavanje u području digitalne pismenosti i suzbijanja dezinformacija u smislu sadržaja i metodologije, ali i u smislu sustavne obrade tih tema, te
• istraživanje i razmjenu djelotvornih i prilagodljivih pristupa izradi kurikuluma u području digitalne pismenosti i suzbijanja dezinformacija.

2. lot: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO)

Prijedlozi podneseni u okviru 2. lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih dvaju prioriteta: 

4. prioritet – mikrokvalifikacije za zapošljivost

Mikrokvalifikacije su zapis (npr. potvrda ili uvjerenje) ishoda učenja koji je polaznik stekao na temelju učenja manjeg opsega. Mikrokvalifikacije eksponencijalno rastu i sve su traženije jer se radnici i tražitelji zaposlenja žele usavršiti i prekvalificirati u skladu sa zahtjevima tržišta rada koji se brzo mijenjaju, među ostalim zbog učinaka digitalne i zelene tranzicije i oporavka od pandemije bolesti COVID-19. Mikrokvalifikacije imaju ogroman potencijal za ostvarivanje cjeloživotnog učenja i uključivijih oblika učenja jer omogućuju fleksibilnije stjecanje znanja i relevantne mogućnosti za učenje. Komisija je prijedlogom Preporuke Vijeća o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost nastojala utvrditi definiciju, standardni format za opisivanje mikrokvalifikacija i načela za osmišljavanje i izdavanje mikrokvalifikacija.

To je presudno da bi se osigurala kvaliteta, povjerenje i prihvaćanje mikrokvalifikacija i ostvario njihov puni potencijal kao „valute” učenja. Kako bi se potencijal mikrokvalifikacija dodatno razvio, projektibi trebali obuhvaćati jedno od sljedećih područja ili njihovu kombinaciju.

• Mikrokvalifikacije za uključivije tržište rada: kako se mikrokvalifikacije mogu upotrebljavati u okviru ekosustava vještina, aktivnih politika tržišta rada (npr. službe za zapošljavanje, potpore za osposobljavanje i poticaji za zapošljavanje) da bi se pospješila zapošljivost i uključivanje skupina u nepovoljnom položaju kao što su mladi, primatelji minimalnog dohotka, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom i niskokvalificirani u tržišta rada EU-a.
• Mikrokvalifikacije za zelenu tranziciju: kako se mikrokvalifikacije mogu osmisliti, pružiti i ažurirati da bi ljudi stekli vještine koje su im potrebne za zelenu tranziciju na temelju informacija o vještinama traženim na tržištu rada i informacija dobivenih od poslodavaca, iz industrije i od socijalnih partnera.
• Prenosivost mikrokvalifikacija: kako najbolje iskoristiti digitalizaciju, otvorene standarde i usluge autentifikacije, uključujući europske digitalne vjerodajnice za učenje (dio Europassa) da bi se omogućila prenosivost mikrokvalifikacija između zemalja, poslodavaca, sustava obrazovanja i osposobljavanja te sustava zapošljavanja.

5. prioritet: Povećanje privlačnosti Strukovnog Obrazovanja i osposobljavanja putem partnerstva i mreža pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Osobe koje su nedavno završile programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (srednje i više strukovno obrazovanje i osposobljavanje) u pravilu se mnogo lakše zaposle bilo gdje u EU-u od osoba koje su nedavno završile opće obrazovanje. Osim toga, strukovno obrazovanje i osposobljavanje posebno je važno u europskom okruženju srednjoškolskog obrazovanja jer je otprilike polovina (48,4 %) svih učenika upisanih u srednjoškolsko obrazovanje upisano u programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Unatoč tomu, u nekim zemljama i dalje postoje brojne predrasude i negativna slika o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, pa način razmišljanja mladih, roditelja, poduzetnika i polaznicika obrazovanja odraslih treba promijeniti na lokalnoj razini, na kojoj se strukovno obrazovanje i osposobljavanje odvija, i to u bliskoj suradnji s mrežama pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Osim toga, bolje informiranje o važnosti trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja doprinijelo bi konkurentnosti poduzeća i radnika.

Percepcija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao atraktivnog izbora dio je vizije iz Preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju: s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i demografska kretanja potrebno je znatno proširiti i poboljšati ponudu u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za mlade i odrasle te povećati atraktivnost i kvalitetu početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Da bi se riješila ta pitanja potrebno je djelovati, na primjer povećati kapacitet na lokalnoj razini kako bi se povećala atraktivnost i izvrsnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te kako bi se europska politika, inicijative i programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja približili praksi.

Projekti moraju obuhvatiti barem skup niže navedenih aktivnosti (mogu se dodati dodatne aktivnosti).

• Stvaranje novih i/ili poboljšanje postojećih mreža i partnerstva pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na sektorskoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, posebno u zemljama koje su među pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ograničeno zastupljene kako bi se osiguralo djelotvorno uključivanje zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radi jačanja atraktivnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na inovativne načine. To može obuhvaćati stvaranje zajednica prakse (uključujući virtualne zajednice) i/ili doprinos takvim zajednicama kako bi se povećala privlačnost i izvrsnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
• Organiziranje nacionalnih i/ili transnacionalnih komunikacijskih kampanja kako bi se prikazale prednosti i mogućnosti za razvoj karijere na temelju kvalifikacija inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mladih kao i usavršavanja i prekvalifikacija odraslih.
• Organiziranje događanja i/ili inicijativa za umrežavanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini kako bi se uključio što širi spektar ciljnih skupina i pritom kombinirati inovativne metode internetske i tradicionalne komunikacije; takva događanja i inicijative trebaju biti vrlo inovativni21 .
• Jačanje suradnje s gospodarskim i socijalnim dionicima, uključujući javna tijela, socijalne partnere i poslodavce, kako bi se angažirali u aktivnostima za povećanje atraktivnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim s ciljem stvaranja radnih okruženja koji pogoduju učenju. U projekte treba nastojati uključiti nacionalna ili regionalna javna tijela u mjeri u kojoj je to moguće.
• Odabiranje svjedočanstava, imenovanje ambasadora i/ili uvođenje nagrada za izvrsnost u različitim područjima (za učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, nastavnike, predavače, inovativne pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poduzeća, naukovanja itd.) kako bi bili inspirativni i poticajni primjeri koji doprinose povećanju atraktivnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Nagrade i druge inicijative mogu biti nacionalne ili transnacionalne, temeljiti se na nagradama i inicijativama koje već postoje u nekim zemljama i može ih se nadograditi za održivu primjenu u različitim zemljama.

Potiče se suradnja između projekata u okviru 5. prioriteta i stvaranje sinergija između njihovih aktivnosti (među ostalim organizacijom zajedničkih događanja).

3. lot: Obrazovanje odraslih

Prijedlozi podneseni u okviru 3. lota moraju se odnositi na jedan od sljedećih prioriteta: 

6. prioritet: izrada nacionalnih registara potvrđeno kvalitetnih mogućnosti za osposobljavanje relevantnih za tržište rada

Potencijalni polaznici obrazovanja odraslih navode nejasne informacije o obrazovnim mogućnostima kao jedan od razloga koji ograničava njihovo sudjelovanje. U mnogim državama članicama teško je snaći se u različitim mogućnostima za osposobljavanje odraslih, a oni koji traže informacije često nisu sigurni je li neka mogućnost kvalitetna i hoće li biti korisna na tržištu rada u budućnosti. To kod odraslih smanjuje motivaciju da traže i iskoriste takve mogućnosti, a kod potencijalnih tijela za financiranje, bilo da se radi o javnim tijelima ili poslodavcima, smanjuje spremnost da povećaju ulaganja u razvoj vještina. Nacionalni registri potvrđeno kvalitetnih mogućnosti za osposobljavanje relevantnih za tržište rada inovativan su alat za rješavanje tih problema koji se upotrebljava u nekoliko država članica, a s njima je često povezana financijska potpora pojedincima da iskoriste mogućnosti iz tih registara. Registri ponekad uključuju i informacije o mogućnostima za usmjeravanje i vrednovanje. Pružanje kvalitetnih informacija o mogućnostima za usmjeravanje i vrednovanje pomoglo bi potencijalnim korisnicima da ih iskoriste i odaberu najbolju opciju.

U okviru projekta utvrđuju se metode i mehanizmi kojima se osigurava da, jednom kad postanu operativni, takvi registri dopru do znatnog broja korisnika jer:

• poboljšavaju komunikaciju između „svijeta obrazovanja i osposobljavanja” i „poslovnog svijeta” (npr. uključivanjem informacija o vještinama, socijalnih partnera, pružatelja obrazovanja i osposobljavanja i drugih relevantnih dionika u njihovo upravljanje)
• uspostavljaju dobru ravnotežu između osiguravanja kvalitete i pružanja raznolike ponude mogućnosti koja odgovara na potrebe tržišta rada
• kombiniraju jednostavnost za korisnike s fleksibilnošću na strani organizacije registra / u pogledu obuhvaćenih mogućnosti (više načina pristupanja registru, regionalno razlikovanje obuhvaćenih mogućnosti itd.) i
• potiču dodatna ulaganja u osposobljavanje (npr. jer su pouzdana referentna točka za javne programe pružanja financijske potpore osposobljavanju ili za kolektivno pregovaranje ili pregovaranje na razini poduzeća o pravu na osposobljavanje)
• interoperabilni su s drugim nacionalnim registrima i platformom Europass zbog toga što primjenjuju standarde europskog modela učenja (sustav podataka).

7. prioritet: podupiranje Pakta za vještine

Pakt za vještine prva je istaknuta mjera Programa vještina za Europu iz 2020. Pakt je čvrsto utemeljen na načelima europskog stupa socijalnih prava i pridonosi ciljevima zelenog plana i digitalne transformacije, kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”. Ujedno pridonosi postizanju cilja EU-a od 60 % odraslih koji sudjeluju u osposobljavanju svake godine do 2030., koji je određen u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

Pakt za vještine novi je model djelovanja za svladavanje izazova u području vještina i ostvarivanje rezultata na putu prema oporavku, kao i ciljeva iz industrijske strategije EU-a te zelene i digitalne tranzicije. U okviru Pakta dodatno se radi na problemu nedostatka vještina u industrijskim ekosustavima mobiliziranjem poduzeća, radnika, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, socijalnih partnera, industrijskih organizacija, pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, gospodarskih komora i službi za zapošljavanje kako bi ulagali u aktivnosti usavršavanja i prekvalifikacije. Partnerstva za vještine u okviru Pakta doprinose rješavanju izazova današnjice u vezi s vještinama udruživanjem i konkretnim obvezivanjem na ulaganja u osposobljavanje radno sposobnih osoba.

Stoga bi projekti u okviru tog prioriteta trebali uključivati samo partnere iz postojećih partnerstva u okviru Pakta za vještine.

Projekti trebaju obuhvatiti sve aktivnosti navedene u nastavku:

• razvijanje i podupiranje upravljačkih struktura ili aranžmana kojima se povezuju članovi istog partnerstva u okviru Pakta za vještine
• razvijanje i podupiranje suradnje velikih poduzeća s MSP-ovima te suradnje među MSP-ovima koji su članovi istog partnerstva u okviru Pakta za vještine u području osposobljavanja
• pomoć pri utvrđivanju, provedbi i praćenju konkretnih obveza koje je partnerstvo u okviru Pakta za vještine preuzelo i koje će preuzeti, kao što su: 
• prikupljanje informacija o vještinama
• usavršavanje niskokvalificiranih osoba
• prekvalificiranje osoba za nove zadaće na njihovim radnim mjestima, prekvalificiranje osoba iz drugih sektora koje imaju vještine prenosive u sektor potencijalnog poslodavca, s posebnim ciljem integracije izbjeglica iz Ukrajine na tržište rada.

Očekivani učinak

Projekti usmjereni na budućnost trebali bi pružiti inovativna rješenja koja se mogu integrirati na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, a u idealnom slučaju imaju potencijala da se dalje razvijaju sredstvima EU-a ili uz nacionalnu i regionalnu potporu.

U praksama koje se primjenjuju odozdo prema gore trebali bi se na odgovarajući način uzeti u obzir prioriteti za jačanje inovacijskog kapaciteta Europe, a one bi trebale znatno utjecati na reforme obrazovanja i osposobljavanja te pokrenuti promjene u sustavu.

Zahvaljujući diseminaciji ishoda projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini, uzimajući u obzir nacionalne, europske industrijske ekosustave i regionalne strategije pametne specijalizacije, očekuje se da će projekti usmjereni na budućnost imati poticajni učinak na razini sustava kako bi se sustavima obrazovanja i osposobljavanja pomoglo da bolje odgovore na izazove u svijetu koji se brzo mijenja.

Kriteriji za dodjelu

Relevantnost projekta - (najviše 30 bodova)

• Povezanost s politikama i inicijativama EU-a: u prijedlogu se uspostavlja i razvija projekt kojim se podupire ideja usmjerena na budućnosti na razini EU-a, pri čemu se uzimaju u obzir postojeći alati i inicijative EU-a i potiče njihov razvoj (ako je relevantno). Podupire se i provedba politika EU-a (npr. Program vještina za Europu), okvira i inicijativa EU-a, kao što su preporuke za pojedine zemlje iz europskog semestra.
• Svrha: prijedlog je relevantan za glavni cilj te opće i posebne ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak „Ciljevi aktivnosti”).
• Opseg: prijedlog se odnosi na jedan od prioriteta aktivnosti (vidjeti odjeljak „Uspostava projekta”). Ovisno o prioritetu na koji se odnosi: 
  • 1. lot: digitalno obrazovanje (međusektorsko) – podupiranje visokokvalitetnog i uključivog digitalnog obrazovanja: mjera u kojoj se prijedlogom dosljedno planiraju i integriraju aktivnosti, istraživanja i događanja koji jasno doprinose ciljevima lota, posebno u okviru posebnih ciljeva prioriteta na koje je usmjeren pojedini prijedlog.
  • 4. prioritet – mikrokvalifikacije za zapošljivost: mjera u kojoj se prijedlogom osigurava da se u pružanju mikrokvalifikacija upotrebljavaju ili prilagođavaju postojeći nacionalni sustavi te alati i usluge EU-a za: 1. vještine i kvalifikacije (nacionalni kvalifikacijski okviri, sustavi bodovanja, Europass uključujući europske digitalne vjerodajnice za učenje, alati za osiguravanje kvalitete itd.) i 2. zapošljivost (sustavi osposobljavanja, individualni račun za učenje, javni zavodi za zapošljavanje, suradnja sa socijalnim partnerima itd.)
  • 5. prioritet – atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja:  mjera u kojoj se prijedlogom uspostavljaju ili jačaju mreže i udruženja pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se na inovativne i konkretne načine doprinijelo povećanju atraktivnosti i izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te kako bi se doprlo do pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u zemljama s ograničenim mehanizmima predstavljanja među pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
  • 6. prioritet – nacionalni registri mogućnosti za osposobljavanje: mjera u kojoj se prijedlogom predviđa suradnja i razmjena informacija o tome kako uspostaviti ili poboljšati djelotvorne registre potvrđeno kvalitetnih mogućnosti za osposobljavanje relevantnih za tržište rada koji mogu biti pouzdana referentna točka za javne ili privatne programe pružanja financijske potpore osposobljavanju i mjera u kojoj su usklađeni sa sustavom podataka europskog modela učenja.
  • 7. prioritet – podupiranje Pakta za vještine: mjera u kojoj su prijedlogom predviđene aktivnosti kojima će se ojačati suradnja među partnerima, što će dovesti do boljih informacija o vještinama i djelotvornog usavršavanja i prekvalifikacije radnika.
• Inovacije: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike te dovodi do inovativnih rezultata i rješenja koji se mogu uključiti u jedan ili više gospodarskih ili obrazovnih sektora.
• Dosljednost: ciljevi su utemeljeni na kvalitetnoj analizi potreba; jasno su definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost.
• Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na sustavnoj razini EU-a koja proizlazi iz njegove transnacionalnosti i moguće prenosivosti.
• Okruženje nakon pandemije: mjera u kojoj prijedlog uključuje mjere kojima se potiču nove politike i prakse na sistemskoj razini radi savladavanja novih izazova povezanih s nedavnom pandemijom.

Kvaliteta projektnog plana i provedbe - (najviše 30 bodova)

• Usklađenost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti, trajanja i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
• Struktura: program rada jasan je i potpun (obuhvaća odgovarajuće faze projekta:  priprema, provedba, praćenje, evaluacija, diseminacija i iskorištavanje). Obuhvaća ex ante i ex post analizu (tijekom provedbe projekta) uvedene inovacije u obrazovanju.
• Metodologija: kad god je to relevantno za projekt, kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za postizanje očekivanih rezultata uz korištenje instrumenta EU-a.
• Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva.
• Poboljšanje kvalitete i djelotvornosti: u prijedlogu su inovacije jasno uključene u aktivnosti i rezultate kojima se poboljšavaju kvaliteta, učinkovitost i ravnopravnost u sustavu obrazovanja i osposobljavanja.
• Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska
• Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete i osposobljavanjem, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Program rada uključuje neovisnu vanjsku ocjenu kvalitete sredinom provedbenog razdoblja i nekoliko mjeseci prije završetka projekta radi moguće prilagodbe projekata.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji - (najviše 20 bodova)

• Konfiguracija: sastav partnerstva usklađen je s ciljevima aktivnosti i projekta. Partnerstvo okuplja odgovarajuću kombinaciju relevantnih organizacija i poduzeća s potrebnim profilima, vještinama, iskustvom, stručnošću i upravljačkom podrškom koji su potrebni za uspješno održavanje cijelog projekta. Prijedlog uključuje partnere koji primjereno predstavljaju predmetni sektorski ili međusektorski pristup. Konfiguracija ovisno o lotu/prioritetu na koji se odnosi:
  • 4. prioritet – mikrokvalifikacije za zapošljivost: mjera u kojoj su u partnerstvo uključene organizacije koje aktivno sudjeluju u politici ili praksi u području cjeloživotnog učenja (uključujući sve razine i vrste učenja, obrazovanja i osposobljavanja) i sustava zapošljavanja, uključujući aktivne politike tržišta rada (npr. službe za zapošljavanje, potpora za osposobljavanje i poticaji za zapošljavanje).
  • 5. prioritet – atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja:   mjera u kojoj partnerstvo:
    • obuhvaća europska, nacionalna, regionalna ili sektorska udruženja ili mreže pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
    • obuhvaća javna tijela kako bi se osigurao učinak aktivnosti
    • ima dobru geografsku pokrivenost, posebno u smislu da uključuje zemlje s ograničenim mehanizmima predstavljanja među pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. 
• Angažiranost: doprinosi partnera su značajni, relevantni i komplementarni. Podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta.
• Zadaće: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem te sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju. Pojedinačne zadaće dodjeljuju se na temelju posebnih umijeća svakog partnera.
• Suradnja / timski duh: predlaže se djelotvoran mehanizam za učinkovitu koordinaciju, donošenje odluka, komunikaciju i rješavanje sukoba među organizacijama sudionicama, sudionicima i ostalim relevantnim dionicima.
• Geografska dimenzija i sudjelovanje trećih zemalja koje nisu pridružene programu (ako je primjenjivo): partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih područja i taj je geografski sastav obrazložen.  Ako je primjenjivo, sudjelovanje organizacija sudionica iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu donosi važnu dodanu vrijednost ostvarivanju ciljeva projekta usmjerenog na budućnost.

Učinak, diseminacija i održivost - (najviše 20 bodova)

• Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će se njegovi ishodi integrirati na razini sustava u jednom ili više sektora. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme i nakon projekta.
• Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće utvrđene kvantitativne ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na odgovarajuće dionike, oblikovatelje politika i pokretače inovacija tijekom i nakon završetka projekta. U prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju i prikazano je relevantno iskustvo koje imaju u takvim aktivnostima. U postupku diseminacije uzimaju se u obzir i nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije kako bi se postigao najveći mogući učinak na tim razinama. Otvoreni pristup: općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.
• Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:  
  • na ciljane skupine i sektore
  • na oblikovatelje politika na razini sustava
  • osim oblikovatelja politika i tijela na koje je projekt izravno usmjeren, na privatne ili javne pokretače inovacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini. Očito je da prijedlog ima potencijal da ga provedu drugi ključni dionici u tom sektoru ili šire.

U prijedlog su uključene mjere te utvrđeni kvantitativni ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).

• Održivost: u prijedlogu se objašnjava kako će se projekt usmjeren na budućnost provoditi i dalje razvijati na različitim razinama (lokalna, regionalna, nacionalna). Prijedlog obuhvaća izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka i njihovo uključivanje u redovne programe. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima oblikovatelja politika, pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost, uključujući potencijalno utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.

Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 70 bodova (od ukupno 100 bodova), uzimajući u obzir i najmanji potreban prag za svaki od četiri kriterija za dodjelu. najmanje 15 bodova za kategoriju „relevantnost projekta”, 15 bodova za „kvalitetu projektnog plana i provedbe”, 10 bodova za „kvalitetu sporazuma o partnerstvu i suradnji” i 10 bodova za „učinak”.

Među jednako rangiranim prijedlozima unutar iste teme prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”, a zatim za „učinak”.

Ako je to moguće, ocjenjivački odbor nastojat će da svi prioriteti budu jednako obuhvaćeni.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose:

• za 1. lot – digitalno obrazovanje (međusektorsko): 1 500 000 EUR
• za 2. lot – strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO): 900 000 EUR
• za 3. lot – obrazovanje odraslih: 1 000 000 EUR

Najveći broj projekata koji će se financirati:

za sve lotove: nema gornje granice broja projekata osim proračunskih ograničenja

za 1. lot: postoji okvirni cilj od 3 projekata po prioritetu.

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentne radne pakete (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „provedbu modela”, „dugoročni akcijski plan”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
3. prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu procijenjenih troškova iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon ocjenjivanja.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Financijska potpora trećim stranama nije dopuštena. Dopušteni su troškovi volontiranja i MSP-ova. Pogledajte odjeljak „Prihvatljivi izravni troškovi” u dijelu C ovog Vodiča.

Kad je riječ o 5. prioritetu 2. lota, prijedlogom bi trebali biti obuhvaćeni troškovi za okvirno jedno zajedničko događanje godišnje radi razmjene primjera dobre prakse i suradnje s drugim projektima odabranima u okviru tog prioriteta (do dvije osobe po prijavi / zajedničkom događanju).

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.

• 1 https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/economy-works-people/jobs-growth-and-investment/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-action-plan_hr
• 2 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223&langId=hr
• 3 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32020H1202%2801%29
• 4 https://www.cedefop.europa.eu/files/osnabrueck_declaration_eu2020.pdf
• 5 https://op.europa.eu/webpub/empl/VET-skills-for-today-and-future/hr/index.html
• 6 https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/economy-works-people/jobs-growth-and-investment/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-action-plan_hr
• 7 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223&langId=hr
• 8 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A32016H1224%2801%29
• 9 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52019DC0640&from=EN
• 10 https://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
• 11 https://ec.europa.eu/clima/policies/international/negotiations/paris_hr
• 12 https://ec.europa.eu/social/home.jsp?langId=hr
• 13 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32020H1202(01)
• 14 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1656349729862&uri=CELEX%3A32022H0627%2802%29
• 15 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1656361055059&uri=CELEX%3A32022H0627%2803%29
• 16 https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14485-2021-INIT/hr/pdf
• 17 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A32016H1224%2801%29
• 18 https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan
• 19 Informatika je disciplina na kojoj se temelje kompetencije potrebne za razumijevanje digitalnog svijeta.
• 20 https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan/action-7
• 21 To mogu biti hakatoni za učenike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili događanja na kojima se promiču inovativna atraktivna okruženja, npr. virtualna stvarnost. Kampanje i događanja trebaju prenositi konkretne informacije, prije svega roditeljima, učenicima, nastavnicima, predavačima i poslodavcima o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u predmetnim zemljama, npr. o: 1) zapošljivosti na temelju praćenja osoba koje su završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje te predviđanja i prognoziranja potreba za vještinama 2) doprinosu ublažavanju rodnih stereotipa u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju 3) promicanju mogućnosti za prohodnost između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i visokog obrazovanja, odnosno strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na višoj razini.