Sljedećim je aspektima programa potrebno posvetiti posebnu pozornost.

Poštovanje vrijednosti eu-a

Provedba programa Erasmus+, a time i korisnici programa i aktivnosti koje se provode u okviru programa, moraju se voditi vrijednostima EU-a, a to su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, potpuno u skladu s vrijednostima i pravima iz Ugovorâ EU-a i Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Ako se te odredbe ne poštuju, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može se otkazati ili se iznos sredstava može smanjiti.

Zaštita, zdravlje i sigurnost sudionika

Zaštita, zdravlje i sigurnost sudionika Erasmus+ projekata važna su načela programa. Svi sudionici trebali bi imati priliku da potpuno iskoriste mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj i učenje koje nudi Erasmus+. Za to trebaju sigurno okruženje u kojem se poštuju i štite njihova prava, njihov fizički i emocionalni integritet te njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.

Svaka organizacija koja sudjeluje u programu mora uspostaviti učinkovite postupke i mehanizme za promicanje i jamčenje sigurnosti, zaštite i nediskriminacije sudionika u njihovim aktivnostima. Kad je to potrebno, maloljetne sudionike (učenike, polaznike SOO-a, mlade) u aktivnostima mobilnosti trebale bi pratiti odrasle osobe. Odrasli u pratnji trebali bi se pobrinuti za kvalitetno učenje maloljetnih sudionika u okviru mobilnosti te za njihovu zaštitu i sigurnost.

Uz to, svi učenici, studenti, stažisti, naučnici, polaznici obrazovanja odraslih, mladi i osoblje koji sudjeluju u mobilnosti u okviru svih ključnih aktivnosti programa Erasmus+ moraju biti osigurani od rizika koji su s tim povezani. U programu se organizatorima projekta prepušta da pronađu najprikladniju policu osiguranja, ovisno o vrsti projekta i oblicima osiguranja dostupnima na nacionalnoj razini. Nije potrebno ugovarati posebno osiguranje za određeni projekt ako su sudionici već pokriveni postojećim policama osiguranja organizatora projekta.

U svakom slučaju moraju biti obuhvaćena sljedeća područja:

• ako je relevantno, putno osiguranje (koje uključuje oštećenje ili gubitak prtljage)
• odgovornost treće strane (uključujući, prema potrebi, osiguranje od profesionalne štete ili osiguranje od odgovornosti)
• nesreća ili teška bolest (uključujući trajnu ili privremenu nesposobnost)
• smrt (uključujući repatrijaciju ako se projekt provodi u inozemstvu).

Ako je primjenjivo, sudionicima u transnacionalnim aktivnostima svakako se preporučuje da imaju europsku karticu zdravstvenog osiguranja. To je besplatna kartica koja omogućuje pristup medicinski nužnim zdravstvenim uslugama za vrijeme privremenog boravka u bilo kojoj od 27 zemalja EU-a, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj uz uvjete i troškove (u nekim zemljama besplatno) jednake onima koje imaju osobe osigurane u toj zemlji. Više informacija o kartici i o tome kako je dobiti dostupno je na https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559&langId=hr.

Ako u projektima sudjeluju osobe mlađe od 18 godina, organizacije sudionice moraju za to dobiti prethodnu suglasnost njihovih roditelja ili skrbnika.

Višejezičnost

Višejezičnost je jedan od temelja europskog projekta i snažan simbol težnje EU-a da bude ujedinjen u raznolikosti. Znanje stranih jezika posebno je važna vještina koja će ljudima pomoći da se bolje pripreme za tržište rada i što bolje iskoriste dostupne mogućnosti. EU je odredio cilj prema kojemu bi svaki građanin trebao imati priliku naučiti barem dva strana jezika, počevši od rane dobi.

Promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti jedan je od posebnih ciljeva programa. Nedostatak jezičnih kompetencija jedna je od glavnih prepreka za sudjelovanje u europskim programima za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Ponuđenom jezičnom potporom nastoji se povećati uspješnost i učinkovitost mobilnosti, poboljšati uspjeh u učenju i na taj način pridonijeti posebnom cilju programa.

Sudionicima aktivnosti mobilnosti nudit će se potpora za učenje jezika u okviru programa, i to uglavnom putem platforme Erasmus+ OLS za mrežnu jezičnu potporu, koja će se prema potrebi prilagoditi za pojedine sektore, jer je e‑učenje pristupačniji i fleksibilniji format za učenje jezika. Mrežna jezična potpora omogućit će sudionicima da procjenjuju, vježbaju i poboljšavaju znanje jezika. Osim mrežne jezične potpore mogu biti ponuđeni i drugi oblici jezične potpore za određene ciljne skupine, kao što je znakovni jezik ili Brailleovo pismo, koji se mogu financirati putem namjenske financijske kategorije potpore za uključivanje.

U okviru projekata suradnje poticat će se i poučavanje i učenje jezika. Inovacije i primjeri dobre prakse koji promiču jezične vještine mogu npr. uključivati načine poučavanja i vrednovanja, pripremu nastavnog materijala, istraživanje, računalno potpomognuto učenje jezika i poduzetničke pothvate na stranim jezicima.

Europska komisija utemeljila je nagradu Europska jezična oznaka (ELL) kako bi se nagradila kvaliteta, poduprlo dijeljenje rezultata izvrsnih projekata u području višejezičnosti i povećao interes javnosti za učenje jezika. Nacionalne agencije dodjeljivat će tu nagradu svake ili svake druge godine organizacijama za obrazovanje i osposobljavanje koje su provele Erasmus+ projekt koji je nacionalna agencija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava, s izvrsnim rezultatima u području učenja i poučavanja jezika. Osim odabranim Erasmus+ projektima nacionalne agencije nagradu mogu dodijeliti i drugim inicijativama sa sveobuhvatnim, uključivim ili inovativnim pristupima poučavanju i učenju jezika.

Međunarodna dimenzija

Erasmus+ uključuje izraženu međunarodnu dimenziju (tj. suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene programu) u aktivnostima mobilnosti, suradnje i dijaloga o politikama. Pomaže europskim organizacijama da se nose s globalizacijom, klimatskim promjenama i digitalnom tranzicijom, pogotovo povećanjem međunarodne mobilnosti i suradnje s trećim zemljama, i jača ulogu Europske unije kao globalnog aktera. Provedbom programa jačaju se društvene veze kroz mobilnost, razmjene i jačanje kapaciteta, poticanje socijalne otpornosti, ljudskog razvoja, zapošljivosti, aktivnog sudjelovanja i osiguravanje redovnih kanala za suradnju među građanima promicanjem vrijednosti, načela i interesa oko zajedničkih prioriteta. Aktivnosti programa nude rješenja za pitanja kvalitete, modernizacije i zapošljivosti, i to povećanjem relevantnosti i prilagodljivosti obrazovanja zelenom i održivom socioekonomskom oporavku, rastu i blagostanju u trećim zemljama koje nisu pridružene programu, a ujedno pridonose ljudskom i institucijskom razvoju, digitalnoj tranziciji, rastu i povećanju broja radnih mjesta, dobrom upravljanju te miru i sigurnosti. Angažman mladih u trećim zemljama koje nisu pridružene programu bitan je element u procesu izgradnje otpornijih društava koja se temelje na uzajamnom povjerenju i međukulturnom razumijevanju.

Priznavanje i vrednovanje vještina i kvalifikacija

Program Erasmus+ podupire instrumente EU-a za transparentnost i priznavanje kompetencija, vještina i kvalifikacija, a posebno Europass (uključujući europske digitalne vjerodajnice za učenje), Youthpass, Europski kvalifikacijski okvir (EQF), Klasifikaciju europskih vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO), Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS), Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET), Europski registar za osiguravanje kvalitete (EQAR), Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) te mreže u području obrazovanja i osposobljavanja na razini EU-a koje podupiru te instrumente, posebno Nacionalne informacijske centre za akademsko priznavanje (NARIC), mreže Euroguidance, nacionalne Europass centre i nacionalne koordinacijske točke za Europski kvalifikacijski okvir. Zajednička je svrha tih instrumenata olakšati priznavanje i razumijevanje kompetencija, vještina i kvalifikacija unutar i izvan nacionalnih granica u svim podsustavima obrazovanja i osposobljavanja te u svim sektorima tržišta rada, bez obzira na to jesu li stečene formalnim obrazovanjem i osposobljavanjem ili drugim načinima učenja (npr. radnim iskustvom, volontiranjem, učenjem putem interneta).

Da bi se ti ciljevi ostvarili, dostupni instrumenti trebaju biti dorasli promjenama kao što su internacionalizacija obrazovanja i osposobljavanja te sve raširenije digitalno učenje i digitalne diplome, ali i podupirati fleksibilne načine učenja u skladu s potrebama i ciljevima učenika. Ti bi instrumenti ujedno trebali poboljšati prekograničnu usporedivost i prenosivost vještina, kompetencija i kvalifikacija kako bi učenici i radnici mogli slobodnije birati mjesto učenja ili rada.

Provedba i razrada tih alata vode se dokumentima o dugogodišnjim politikama, uključujući Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje, Odluku (EU) 2018/646 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass) i Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja. Osim tih dokumenata horizontalne politike, tematske strategije¹  kao što su Youthpass i europska strategija osposobljavanja (ETS) u području mladih pružaju daljnju potporu u korak s razvojem i promjenama u tim područjima.

Komunikacija o projektima i njihovim rezultatima radi što većeg učinka

Komunikacija o projektima i njihovim rezultatima bitna je da bi se postigao učinak na različitim razinama. Ovisno o aktivnosti prijavitelji za financiranje u okviru programa Erasmus+ moraju planirati komunikacijske aktivnosti kako bi informacije o svojem projektu i rezultatima dijelili tijekom projekta i nakon njegova završetka. Projektne prijave ocjenjivat će se na temelju relevantnih kriterija kako bi se osiguralo da su ti aspekti obuhvaćeni. Razina i intenzitet komunikacijskih i diseminacijskih aktivnosti trebali bi biti razmjerni ciljevima i opsegu različitih aktivnosti programa Erasmus+. Korisnici sredstava programa Erasmus+ morat će slijediti smjernice o korporativnoj komunikaciji za korisnike projekta, koje je pripremila Europska komisija, i pratiti te kvalitativno i kvantitativno ocjenjivati uspjeh svojih komunikacijskih aktivnosti.

Kako je navedeno u smjernicama o korporativnoj komunikaciji, korisnici moraju jasno istaknuti potporu Europske unije u svim komunikacijskim i diseminacijskim aktivnostima i proizvodima, kao što su događanja, internetske stranice, vizualni materijali i publikacije. Simbol Europske unije moraju uključiti u sve komunikacijske materijale i poštovati odredbe utvrđene u ugovoru ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava² . Ako se takve odredbe ne poštuju, iznos bespovratnih sredstava može se smanjiti.

Korisnici komunikacijsku strategiju i komunikacijski plan osmišljavaju uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

• Komunikacijski ciljevi: prijavitelji trebaju utvrditi što bi željeli posići određenim komunikacijskim aktivnostima, tj. je li njihova svrha informiranje, promicanje društvenih vrijednosti, razvijanje novih partnerstava za budućnost ili utjecanje na politike i praksu.

• Publika ili ciljna skupina: prijavitelji trebaju navesti skupine do kojih žele doprijeti i kojima bi rezultati mogli biti korisni.  Publiku ili ciljnu skupinu trebalo bi što preciznije definirati. To mogu biti šira javnost, određeni dionici, stručnjaci i druge zainteresirane strane, donositelji odluka, mediji itd.
• Kanali i aktivnosti za dopiranje do ciljne publike: prijavitelji trebaju odabrati kanale i aktivnosti koji su najučinkovitiji i najprikladniji za ispunjavanje potreba odabrane ciljne publike, kao što su društveni mediji, događanja ili publikacije.
• Rezultati projekta (proizvodi i ishodi), kao što su vodič dobre prakse, praktičan alat ili proizvod, izvješće o istraživanju ili studiji, stečena znanja i vještine i slično. Rezultati bi se trebali podijeliti ili predstaviti na Platformi programa Erasmus+ za rezultate projekata (https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects_en).
• Vremenski raspored: prijavitelji trebaju dobro isplanirati kad će se održati različite aktivnosti (tako da ih se poveže s planom rada / postignućima), dogovoriti realistične ciljeve i osigurati fleksibilnost ovisno o napretku projekta i promjenama potreba ciljne publike ili skupine, politika i postupka.
• Ključni pokazatelji uspješnosti: pokazatelji uspješnosti vrlo su korisno sredstvo za praćenje napretka (i po potrebi omogućivanje prilagodbe) tijekom provedbe komunikacijskih i diseminacijskih aktivnosti te za procjenu uspješnosti u ostvarenju njihovih ciljeva. Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi biti u skladu s korporativnim pokazateljima komunikacijske mreže³ .

Zahtjev za otvoreni pristup obrazovnim materijalima u okviru Programa Erasmus+

Program Erasmus+ promiče otvoreni pristup rezultatima projekata za potrebe učenja, poučavanja, osposobljavanja i rada s mladima. Korisnici programa Erasmus+ posebno se obvezuju da sve obrazovne resurse i alate koji se proizvedu u kontekstu projekata s potporom iz programa, npr. dokumente, medijske zapise, softver ili druge materijale, stave na raspolaganje javnosti na temelju otvorene licencije. Materijali bi trebali biti lako dostupni, bez naknade ili ograničenja, a otvorena licencija javnosti mora omogućivati upotrebu, ponovnu upotrebu, prilagodbu i dijeljenje resursa. Takvi se materijali nazivaju „otvorenim obrazovnim sadržajima” (OER). U tu bi se svrhu resursi trebali objavljivati na odgovarajućoj otvorenoj platformi u digitalnom formatu koji se može uređivati. Iako ih se potiče da primijene najotvorenije licencije⁴ , korisnici programa Erasmus+ mogu odabrati licencije koje nose određena ograničenja, npr. ograničavaju komercijalnu upotrebu trećim stranama ili ih obvezuju da istu licenciju primijene na izvedena djela, ako je to primjereno s obzirom na tip projekta i vrstu materijala te javnosti ipak dopušta upotrebu, ponovnu upotrebu, prilagodbu i dijeljenje resursa. Zahtjev za otvoreni pristup obvezan je i ne dovodi u pitanje pravo intelektualnog vlasništva korisnika bespovratnih sredstava.

Otvoreni pristup istraživanjima i podacima u okviru Programa Erasmus+

Program Erasmus+ potiče korisnike da rezultate istraživanja objavljuju putem kanala za otvoreni pristup, tj. besplatno ili bez drugih ograničenja pristupa. Korisnike se potiče da na rezultate istraživanja primijene i otvorene licencije. Kad god je moguće, podaci koji se prikupe u okviru projekata trebali bi se objaviti kao „otvoreni podaci”, tj. s otvorenom licencijom u odgovarajućem formatu i na odgovarajućoj platformi za otvoreni pristup.

Footnote

1. Te strategije dostupne su ovdje: https://www.salto-youth.net/ ↩ back
2. Smjernice za korištenje vizualnog identiteta Europske komisije, uključujući simbol Europske unije, dostupne su ovdje: https://ec.europa.eu/info/resources-partners/european-commission-visual-identity_hr#documents i https://commission.europa.eu/system/files/2021-05/eu-emblem-rules_hr_0.pdf ↩ back
3. Pokazatelji komunikacijske mreže i popratni vodič dostupni su ovdje:
   https://commission.europa.eu/system/files/2023-02/2022%20EC%20Comm%20indicators.pdf
   https://commission.europa.eu/publications/resources-evaluation-communication_en ↩ back
4. Npr. često korištene licencije za kreativna djela „Creative Commons Attribution” ili „Creative Commons Attribution-Share Alike”, licencije za softver „GNU Public License” i „GNU Lesser Public License” ili licencija „Open Database License” za baze podataka. ↩ back