Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Ova internetska stranica još ne odražava sadržaj Vodiča kroz program Erasmus+ za 2022. Međutim, cijeli vodič za 2022. možete preuzeti u PDF formatu na odabranom jeziku klikom na „Download” na desnoj strani.

Bitna obilježja programa Erasmus+

Sljedećim je aspektima programa potrebno posvetiti posebnu pozornost.

Zaštita, zdravlje i sigurnost sudionika

Zaštita i sigurnost sudionika u projektima u okviru programa Erasmus+ važna su načela programa. Svi koji sudjeluju u programu Erasmus+ trebali bi imati priliku da potpuno iskoriste mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj i za učenje. Za to im je potrebno sigurno okruženje u kojem se poštuju i štite njihova prava, njihov fizički i emocionalni integritet te njihovo mentalno zdravlje i dobrobit.

Svaka organizacija koja sudjeluje u programu mora uspostaviti učinkovite postupke i mehanizme za promicanje i jamčenje sigurnosti, zaštite i nediskriminacije sudionika u njihovim aktivnostima. Kad je to potrebno, maloljetne sudionike (učenike u osnovnom i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, mlade) u aktivnostima mobilnosti trebale bi pratiti odrasle osobe. Odrasli u pratnji trebali bi se pobrinuti za kvalitetno učenje maloljetnih sudionika u okviru mobilnosti te za njihovu zaštitu i sigurnost.

Uz to, svi učenici, studenti, stažisti, naučnici, polaznici obrazovanja odraslih, mladi i osoblje koji sudjeluju u mobilnosti u okviru svih ključnih aktivnosti programa Erasmus+ moraju biti osigurani od rizika koji su s tim povezani. U programu se organizatorima projekta prepušta da pronađu najprikladniju policu osiguranja, ovisno o vrsti projekta i oblicima osiguranja dostupnima na nacionalnoj razini. Nije potrebno ugovarati posebno osiguranje za određeni projekt ako su sudionici već pokriveni postojećim policama osiguranja organizatora projekta.

U svakom slučaju moraju biti obuhvaćena sljedeća područja:

  • ako je relevantno, putno osiguranje (uključujući oštećenje ili gubitak prtljage)
  • odgovornost treće strane (uključujući, prema potrebi, osiguranje od profesionalne štete ili osiguranje od odgovornosti)
  • nesreća ili teška bolest (uključujući trajnu ili privremenu nesposobnost)
  • smrt (uključujući repatrijaciju ako se projekt provodi u inozemstvu).

Ako je primjenjivo, svakako se preporučuje da sudionici u transnacionalnim aktivnostima imaju europsku karticu zdravstvenog osiguranja. To je besplatna kartica koja omogućuje pristup medicinski nužnim zdravstvenim uslugama za vrijeme privremenog boravka u bilo kojoj od 27 zemalja EU-a, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj uz uvjete i troškove (u nekim zemljama besplatno) jednake onima koje imaju osobe osigurane u toj zemlji. Više informacija o kartici i o tome kako je dobiti dostupno je na https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559&langId=hr.

Ako u projektima sudjeluju osobe mlađe od 18 godina, organizacije sudionice moraju za to dobiti prethodnu suglasnost njihovih roditelja ili skrbnika.

Višejezičnost

Višejezičnost je jedan od temelja europskog projekta i snažan simbol težnje EU-a da bude ujedinjen u raznolikosti. Znanje stranih jezika posebno je važna vještina koja će ljudima pomoći da se bolje pripreme za tržište rada i što bolje iskoriste dostupne mogućnosti. EU je odredio cilj prema kojemu bi svaki građanin trebao imati priliku naučiti barem dva strana jezika, počevši od rane dobi.

Promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti jedan je od posebnih ciljeva programa. Nedostatak jezičnih kompetencija jedna je od glavnih prepreka za sudjelovanje u europskim programima za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Ponuđenom jezičnom potporom nastoji se povećati uspješnost i učinkovitost mobilnosti, poboljšati uspjeh u učenju i na taj način pridonijeti posebnom cilju programa.

Sudionicima aktivnosti mobilnosti nudit će se potpora za učenje jezika u okviru programa, i to uglavnom putem platforme Erasmus+ OLS za mrežnu jezičnu potporu, koja će se prema potrebi prilagoditi za pojedine sektore, jer je e-učenje pristupačniji i fleksibilniji format za učenje jezika. Mrežna jezična potpora omogućit će sudionicima da procjenjuju, vježbaju i poboljšavaju svoje znanje jezika. Na platformi će biti dostupni alati za potpomognuto i kombinirano učenje kako bi se nastavnom osoblju i osobama koje rade s mladima omogućilo da pruže dodatnu podršku svojim učenicima, a usluga društvenog umrežavanja omogućit će suradničko učenje. U okviru mrežne jezične potpore na raspolaganju su i besplatno dostupni materijali za učenje jezika. Osim mrežne jezične potpore mogu biti ponuđeni i drugi oblici jezične potpore za određene ciljne skupine, kao što je znakovni jezik ili Brailleovo pismo, koji se mogu financirati putem namjenske financijske kategorije potpore za uključivost.

U okviru projekata suradnje poticat će se i poučavanje i učenje jezika. Inovacije i primjeri dobre prakse kojima se promiču jezične vještine mogu uključivati, primjerice, načine poučavanja i vrednovanja, razvoj nastavnog materijala, istraživanje, računalno potpomognuto učenje jezika i poduzetničke pothvate na stranim jezicima.

Europska komisija utemeljila je nagradu Europska jezična oznaka (ELL) kako bi se nagradila kvaliteta, poduprlo dijeljenje rezultata izvrsnih projekata u području višejezičnosti i povećao interes javnosti za učenje jezika. Nacionalne agencije dodjeljivat će tu nagradu svake ili svake druge godine organizacijama za obrazovanje i osposobljavanje koje su provele decentralizirani Erasmus+ projekt s izvrsnim rezultatima u području učenja i poučavanja jezika. Osim odabranim Erasmus+ projektima nacionalne agencije nagradu mogu dodijeliti i drugim inicijativama sa sveobuhvatnim, uključivim ili inovativnim pristupima poučavanju i učenju jezika.

Međunarodna dimenzija

Erasmus+ uključuje izraženu međunarodnu dimenziju (tj. suradnju s partnerskim zemljama) u aktivnostima mobilnosti, suradnje i dijaloga o politikama. Kako bi se europskim organizacijama pomoglo da se nose s globalizacijom, klimatskim promjenama i digitalnom tranzicijom, jedan je od važnih elemenata povećanje međunarodne mobilnosti i suradnje s trećim zemljama, čime se jača uloga Europske unije kao globalnog aktera. Aktivnosti programa ujedno pridonose promicanju vrijednosti, načela i interesa oko zajedničkih prioriteta, posebno u vezi s ljudskim i institucijskim razvojem, klimatskim promjenama, digitalnom tranzicijom, rastom i radnim mjestima, dobrim upravljanjem te mirom i sigurnošću. Angažman mladih u partnerskim zemljama bitan je element u procesu izgradnje otpornijih društava koja se temelje na uzajamnom povjerenju i međukulturnom razumijevanju.

Priznavanje i vrednovanje vještina i kvalifikacija

Program Erasmus+ podupire instrumente EU-a za transparentnost i priznavanje kompetencija, vještina i kvalifikacija, a posebno Europass, Youthpass, Europski kvalifikacijski okvir (EQF), Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS), Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET), Europski registar za osiguravanje kvalitete (EQAR), Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) te mreže u području obrazovanja i osposobljavanja na razini EU-a koje podupiru te instrumente, posebno Nacionalne informacijske centre za akademsko priznavanje (NARIC), mreže Euroguidance, nacionalne Europass centre i nacionalne koordinacijske točke za Europski kvalifikacijski okvir. Zajednička je svrha tih instrumenata olakšati priznavanje i razumijevanje kompetencija, vještina i kvalifikacija unutar i izvan nacionalnih granica u svim podsustavima obrazovanja i osposobljavanja te na tržištu rada, bez obzira na to jesu li stečene formalnim obrazovanjem i osposobljavanjem ili drugim načinima učenja (npr. radnim iskustvom, volontiranjem, učenjem putem interneta).

Da bi se ti ciljevi ostvarili, dostupni instrumenti trebaju biti dorasli promjenama kao što su internacionalizacija obrazovanja i sve raširenije digitalno učenje, i podupirati fleksibilne načine učenja u skladu s potrebama i ciljevima učenika. Ubuduće će ih možda trebati i doraditi da budu koherentniji i jednostavniji kako bi učenici i radnici mogli još slobodnije birati mjesto učenja ili rada.

U području mladih tematske strategije[1], kao što su Youthpass i europska strategija osposobljavanja, pružaju daljnju potporu u korak s razvojem i promjenama u tim područjima.

Više informacija dostupno je na: https://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/skills-qualifications_hr.

Komunikacija o projektima i njihovim rezultatima radi što većeg učinka

Komunikacija o projektima i njihovim rezultatima bitna je kako bi se postigao učinak na različitim razinama. Ovisno o aktivnosti prijavitelji za financiranje u okviru programa Erasmus+ moraju planirati svoje komunikacijske aktivnosti kako bi se informacije o njihovu projektu i rezultatima dijelile tijekom i nakon završetka projekta. Projektne prijave ocjenjivat će se na temelju relevantnih kriterija kako bi se osiguralo da su ti aspekti obuhvaćeni. Prijavitelji će morati ocijeniti i uspjeh svojih komunikacijskih aktivnosti, i kvalitativno i kvantitativno. Razina i intenzitet komunikacijskih i diseminacijskih aktivnosti trebali bi biti razmjerni ciljevima i opsegu različitih aktivnosti programa Erasmus+.

Korisnici moraju jasno istaknuti potporu Europske unije u svim komunikacijskim i diseminacijskim aktivnostima i proizvodima, kao što su događanja, internetske stranice i publikacije. Moraju se pobrinuti za to da se simbol Europske unije uključi u sve komunikacijske materijale i da se poštuju odredbe utvrđene u ugovoru ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava[2]. Ako se takve odredbe ne poštuju, iznos bespovratnih sredstava može se smanjiti.

Kako bi osmislili dobar plan za komunikaciju i diseminaciju, prijavitelji trebaju u obzir uzeti sljedeće elemente.

  • Komunikacijski ciljevi: informiranje, promicanje društvenih vrijednosti, razvijanje novih partnerstava za budućnost ili utjecanje na politike i praksu.
  • Publika ili ciljna skupina: ljudi do kojih želite doprijeti i kojima bi rezultati mogli biti korisni. Budite što konkretniji. To mogu biti šira javnost, dionici, stručnjaci i druge zainteresirane strane, donositelji odluka, mediji itd.
  • Kanali i aktivnosti za dopiranje do ciljne publike: prijavitelji trebaju odabrati kanale i aktivnosti koji su najučinkovitiji i najprikladniji za ispunjavanje potreba odabrane ciljne publike, kao što su društveni mediji, događanja ili publikacije.
  • Rezultati projekta (proizvodi i ishodi), kao što su vodič dobre prakse, praktičan alat ili proizvod, istraživačka izvješća ili studije, stečena znanja i vještine i slično. Rezultati bi se trebali podijeliti ili predstaviti na Platformi programa Erasmus+ za rezultate projekata (https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects_en).
  • Vremenski raspored: trebate dobro isplanirati kada će se održati različite aktivnosti (tako da ih se poveže s planom rada / postignućima), dogovoriti realistične ciljeve i osigurati fleksibilnost ovisno o napretku projekta i promjenama potreba ciljne publike ili skupine, politika i postupka.
  • Ključni pokazatelji uspješnosti: pokazatelji su vrlo korisno sredstvo za praćenje napretka (i po potrebi omogućavanje prilagodbe) tijekom provedbe plana za komunikaciju i diseminaciju te za mjerenje uspješnosti u ostvarenju njegovih ciljeva.

Zahtjev za otvoreni pristup obrazovnim materijalima u okviru programa Erasmus+

Program Erasmus+ promiče otvoreni pristup rezultatima projekata za potrebe učenja, poučavanja, osposobljavanja i rada s mladima. Korisnici programa Erasmus+ posebno se obvezuju da sve obrazovne resurse i alate koji se proizvedu u kontekstu projekata s potporom iz programa, npr. dokumente, medijske zapise, softver ili druge materijale, stave na raspolaganje javnosti na temelju otvorene licencije. Materijali bi trebali biti lako dostupni, bez naknade ili ograničenja, a otvorena licencija javnosti mora omogućavati upotrebu, ponovnu upotrebu, prilagodbu i dijeljenje resursa. Takvi se materijali nazivaju „otvorenim obrazovnim sadržajima” (OER). U tu bi se svrhu resursi trebali objavljivati na odgovarajućoj otvorenoj platformi u digitalnom obliku koji se može uređivati. Iako se u programu Erasmus+ korisnike potiče da primijene najotvorenije licencije[3], oni mogu odabrati licencije koje nose određena ograničenja, npr. ograničavaju komercijalnu upotrebu trećim stranama ili ih obvezuju da primijene istu licenciju na izvedena djela, ako je to primjereno s obzirom na tip projekta i vrstu materijala i ako je javnosti ipak dopuštena upotreba, ponovna upotreba, prilagodba i dijeljenje resursa. Zahtjev za otvoreni pristup obvezan je i ne dovodi u pitanje pravo intelektualnog vlasništva korisnika bespovratnih sredstava.

Otvoreni pristup istraživanjima i podacima u okviru programa Erasmus+

Program Erasmus+ potiče korisnike da objavljuju rezultate svojih istraživanja putem kanala za otvoreni pristup, tj. besplatno ili bez drugih ograničenja pristupa. Korisnike se potiče da na te rezultate primijene i otvorene licencije. Kad god je moguće, podaci koji se prikupe u okviru projekata trebali bi se objaviti kao „otvoreni podaci”, tj. s otvorenom licencijom u odgovarajućem formatu i na odgovarajućoj platformi za otvoreni pristup.

  1. Te strategije dostupne su ovdje: https://www.salto-youth.net/

  2. Smjernice za korištenje vizualnog identiteta Europske komisije, uključujući simbol Europske unije, dostupne su na: https://ec.europa.eu/info/resources-partners/european-commission-visual-identity_en#documents.

  3. Npr. često korištene licencije za kreativna djela „Creative Commons Attribution” ili „Creative Commons Attribution-Share Alike”, licencije za softver „GNU Public License” i „GNU Lesser Public License” ili licencija „Open Database License” za baze podataka.

.foot {font-size: 0.8em; margin-left: 2.5em; border-top: 1px solid black;} table, td, tr{border: 1px solid black; cellpadding="1"; cellspacing="1";} table{margin-bottom: 30px;}