Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport

This guide is a detailed technical description of the Erasmus+ programme. It is mainly intended for organisations applying for funding.

If you are looking for a quicker overview, please read how to take part.

Search the guide

Prioriteti Programa Erasmus+

Uključivost i Raznolikost

Program u svim aktivnostima koje obuhvaća nastoji promicati jednake mogućnosti i pristup, uključivost, raznolikost i pravednost. To se posebno odnosi na organizacije i sudionike s manje mogućnosti te će se u okviru programa upravo njima staviti na raspolaganje određeni mehanizmi i resursi. Pri osmišljavanju projekata i aktivnosti organizacije bi trebale primjenjivati uključiv pristup kako bi oni bili dostupni različitim skupinama sudionika.

Da bi projekti bili što uključiviji i raznolikiji, ključna je i potpora nacionalnih agencija. Na temelju općih načela i mehanizama na europskoj razini nacionalne agencije sastavit će planove za uključivost i raznolikost kako bi što bolje pristupile potrebama sudionika s manje mogućnosti i podržale organizacije koje rade s tim ciljnim skupinama u svojem nacionalnom kontekstu. Resursni centri SALTO, koji podupiru provedbu programa, također imaju važnu ulogu u promicanju i provedbi mjera za uključivost i raznolikost, osobito kad je riječ o prikupljanju znanja te osmišljavanju i provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta za osoblje nacionalnih agencija i korisnike programa. Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) ima jednako važnu ulogu za komponente programa kojima se izravno upravlja. U trećim zemljama koje nisu pridružene programu delegacije EU-a i, ako postoje, nacionalni uredi i kontaktne točke za Erasmus+ ključni su za približavanje programa ciljnim skupinama.

Radi primjene tih načela izrađen je okvir za mjere uključivanja1  i razvijena strategija za uključivanje i raznolikost2 , koja obuhvaća sva područja programa kako bi širi spektar organizacija imao lakši pristup financiranju i kako bi se doprlo do više osoba s manje mogućnosti. Time je ujedno stvoren okvir za projekte koji se bave se pitanjima uključivosti i raznolikosti. Cilj je te strategije pomoći u otklanjanju prepreka s kojima se različite ciljne skupine suočavaju pri pristupu takvim mogućnostima u Europi i šire.

Popis takvih potencijalnih prepreka u nastavku nije iscrpan, nego je zamišljen kao smjernica za poduzimanje mjera radi povećanja pristupačnosti i uključivanja osoba s manje mogućnosti. Te im prepreke, svaka za sebe ili više njih odjednom, mogu onemogućiti sudjelovanje.

  • Invaliditet: uključuje fizičke, mentalne, intelektualne ili osjetilne teškoće koje, u interakciji s različitim preprekama, pojedincu mogu onemogućiti da u potpunosti sudjeluje u društvu, ravnopravno s drugima3 .
  • Zdravstveni problemi: prepreke mogu proizlaziti iz zdravstvenih problema, kao što su teške ili kronične bolesti, ili bilo kojeg drugog fizičkog ili mentalnog stanja povezanog sa zdravljem koje nekome može onemogućiti da sudjeluje u programu.
  • Prepreke povezane sa sustavima obrazovanja i osposobljavanja: s preprekama se mogu suočavati pojedinci koji iz različitih razloga postižu slabije rezultate u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, osobe koje su rano napustile školovanje, mladi koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih (skupina NEET) i odrasli polaznici s nižom razinom vještina. Iako na to mogu utjecati i drugi čimbenici, te poteškoće u obrazovanju, unatoč tome što mogu biti povezane i s osobnim okolnostima, većinom proizlaze iz obrazovnih sustava koji stvaraju strukturna ograničenja i/ili ne uzimaju potpuno u obzir potrebe pojedinaca. Pojedinci se mogu suočavati i s preprekama u sudjelovanju kad im se zbog strukture kurikuluma teško uključiti u međunarodnu mobilnost u svrhu učenja ili osposobljavanja u okviru školovanja.
  • Kulturne razlike: iako ljudi u bilo kojoj situaciji mogu kulturne razlike smatrati preprekama, one mogu osobito utjecati na ljude s manje mogućnosti. Takve razlike općenito mogu predstavljati znatne prepreke u učenju, ponajviše osobama migrantskog ili izbjegličkog podrijetla, naročito ako je riječ o novopridošlim migrantima, pripadnicima nacionalnih ili etničkih manjina, osobama koje se služe znakovnim jezikom ili osobama koje imaju poteškoća s jezičnom prilagodbom i kulturnim uključivanjem. Izloženost stranim jezicima i kulturnim razlikama pri sudjelovanju u bilo kakvim aktivnostima programa neke pojedince može obeshrabriti i na neki način ograničiti koristi njihova sudjelovanja. Takve kulturne razlike čak mogu spriječiti potencijalne sudionike da se prijave za potporu putem programa pa im u tom slučaju potpuno onemogućuju sudjelovanje.
  • Društvene prepreke: prepreku mogu predstavljati poteškoće u društvenoj prilagodbi, kao što su ograničene društvene kompetencije, antisocijalno ili visokorizično ponašanje, (bivši) prijestupnici, (bivši) ovisnici o drogama ili alkoholu ili društvena marginalizacija. Druge društvene prepreke mogu proizlaziti iz obiteljskih okolnosti, npr. ako osoba prva u obitelji pohađa visoko obrazovanje, ako je roditelj (osobito samohrani), njegovatelj, hranitelj obitelji ili dijete bez roditelja ili ako je osoba živjela ili živi pod institucijskom skrbi.
  • Ekonomske prepreke: prepreke mogu proizlaziti iz nepovoljnog ekonomskog položaja, kao što su nizak životni standard, niski prihodi, školovanje uz rad radi uzdržavanja, ovisnost o sustavu socijalne skrbi, dugotrajna nezaposlenost, teške situacije ili siromaštvo, beskućništvo, zaduženost ili drugi financijski problemi. Druge poteškoće mogu proizlaziti iz ograničene prenosivosti usluga (posebno potpore za osobe s manje mogućnosti) koje moraju biti „mobilne” zajedno sa sudionikom kad se aktivnost odvija daleko od njegova boravišta, a pogotovo ako se odvija u inozemstvu.
  • Prepreke povezane s diskriminacijom: prepreke mogu biti posljedica diskriminacije na temelju spola, dobi, etničkog podrijetla, vjere, uvjerenja, seksualne orijentacije, invaliditeta ili intersekcijskih čimbenika (kombinacije dviju ili više spomenutih vrsta diskriminacije).
  • Geografske prepreke: prepreka može biti život u, na primjer, udaljenim ili ruralnim područjima, na malim otocima ili u perifernim/najudaljenijim regijama4 , u predgrađima, u područjima s manje usluga (ograničen javni prijevoz, loša infrastruktura) ili u slabije razvijenim područjima trećih zemalja.

Digitalna transformacija

Kako bi se digitalna transformacija pospješila na antropocentričan način i učinkovitije odgovorilo na društvene izazove kao što su umjetna inteligencija ili dezinformacije, Europi su potrebni sustavi obrazovanja i osposobljavanja prilagođeni digitalnom dobu.  U skladu sa strateškim prioritetima Akcijskog plana za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.)5  i dvije preporuke Vijeća6  donesene u studenome 2023. o a) ključnim čimbenicima koji omogućuju uspješno digitalno obrazovanje i osposobljavanje i b) poboljšanju prenošenja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju, program Erasmus+ može imati ključnu ulogu u podupiranju građana svih dobnih skupina u stjecanju digitalnih vještina i kompetencija koje su im potrebne za život, učenje, rad, ostvarivanje prava, informiranost, pristup internetskim uslugama, komunikaciju te kritičku konzumaciju, stvaranje i diseminaciju digitalnog obrazovnog sadržaja.

Program će podupirati prvi strateški prioritet Akcijskog plana, razvoj uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja, i to jačanjem kapaciteta i kritičkog mišljenja o tome kako iskoristiti mogućnosti digitalnih tehnologija za poučavanje i učenje u svim vrstama ustanova za obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama i u svim sektorima te razviti i provesti planove za digitalnu transformaciju obrazovnih ustanova.

Program će podupirati i drugi strateški prioritet Akcijskog plana, odnosno mjere za poboljšanje razvoja digitalnih vještina i kompetencija na svim razinama društva i za sve (uključujući mlade s manje mogućnosti, učenike, studente, tražitelje zaposlenja i radnike). U prvom će planu biti razvoj osnovnih i naprednih digitalnih vještina, kao i digitalne pismenosti, koja je postala neophodna za svakodnevni život, snalaženje u svijetu punom algoritama i potpuno sudjelovanje u civilnom društvu i demokraciji.

U skladu s ta dva strateška prioriteta Akcijskog plana otvorena je Europska platforma za digitalno obrazovanje7  kako bi se ojačala suradnja u digitalnom obrazovanju na razini EU-a te pridonijelo razmjeni dobre prakse, zajedničkom stvaranju i eksperimentiranju. Platforma državama članicama omogućuje bližu međusektorsku suradnju razmatranjem digitalnog obrazovanja u okviru cjeloživotnog učenja. Povezuje nacionalna tijela, privatni sektor, stručnjake, istraživače, pružatelje usluga obrazovanja i osposobljavanja te civilno društvo fleksibilnijim razvojem politike i prakse u digitalnom obrazovanju.

Zahvaljujući intenzivnijoj primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije, kombinirane mobilnosti (kombinacije fizičke i virtualne mobilnosti) i virtualne suradnje program bi trebao obuhvatiti veći krug korisnika u Uniji i šire.

Okoliš i borba protiv klimatskih promjena

Zaštita okoliša i klime trenutačno su glavni prioritet EU-a, a bit će i ubuduće. Komunikacija o europskom zelenom planu8  nova je europska strategija rasta u kojoj se ističe ključna uloga škola, ustanova za osposobljavanje i sveučilišta da s učenicima, roditeljima i širom zajednicom rade na promjenama koje su potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Osim toga, u Preporuci Vijeća o učenju za zelenu tranziciju9  naglašava se potreba da se polaznicima obrazovanja i osposobljavanja svih dobnih skupina pruži prilika da steknu saznanja o klimatskoj krizi i održivosti u okviru formalnog i neformalnog obrazovanja te da učenje za zelenu tranziciju postane prioritet u politikama i programima obrazovanja i osposobljavanja. Održivost treba ugraditi u sve aspekte obrazovanja i osposobljavanja, uključujući kurikulume, stručno usavršavanje za nastavno osoblje, kao i zgrade, infrastrukturu i način rada. Erasmus+ je važan instrument za izgradnju znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i potporu održivom razvoju u Europskoj uniji i šire. Program će povećati broj mogućnosti za mobilnost u zelenim sektorima okrenutima budućnosti, čime će se poticati razvoj kompetencija, poboljšati izgledi za razvoj karijere i angažirati sudionici u područjima koja su strateški važna za održiv rast, a pritom će se posebno voditi računa o ruralnom razvoju (održiva poljoprivreda, upravljanje prirodnim resursima, zaštita tla, biopoljoprivreda). Osim toga, Erasmus+, u čijem je središtu mobilnost, trebao bi težiti ugljičnoj neutralnosti promicanjem održivih vrsta prijevoza i odgovornijeg ponašanja prema okolišu.

Okoliš i borba protiv globalnog zatopljenja horizontalni je prioritet pri odabiru projekata.  Prednost će imati projekti čiji je cilj razvoj kompetencija u raznim zelenim sektorima, uključujući one u okviru doprinosa obrazovanja i kulture ciljevima održivog razvoja, razvoj strategija i metodologija za zelene sektorske vještine, kurikuluma usmjerenih na budućnost, kao i inicijative koje podupiru planirane pristupe organizacija sudionica ekološkoj održivosti.

Program podupire inovativne načine na koje učenici, studenti, osoblje i osobe koje rade s mladima mogu doista donijeti pozitivne promjene (npr. ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije, otpada i ugljičnog otiska, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani i mobilnosti). Prednost će imati i projekti koji putem obrazovanja, osposobljavanja, aktivnosti za mlade i sportskih aktivnosti omogućuju promjene ponašanja povezane s osobnim preferencijama, kulturnim vrijednostima i osviještenosti te općenito podupiru aktivni angažman za održiv razvoj.

Stoga bi uključene organizacije i sudionici pri osmišljavanju aktivnosti trebali nastojati uključiti zelenu praksu u sve projekte, što će ih potaknuti da raspravljaju i uče o zaštiti okoliša, razmisle o lokalnim aktivnostima i osmisle zelenije načine provedbe svojih aktivnosti.

Platforme kao što su Europska platforma za školsko obrazovanje (uključujući eTwinning) i EPALE i dalje će proizvoditi pomoćne materijale i olakšavati razmjenu učinkovite obrazovne prakse i politika u pitanjima okolišne održivosti. Erasmus+ je i moćan instrument za uključivanje širokog spektra dionika u našem društvu (škola, sveučilišta, pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, organizacija za mlade i sportskih organizacija, nevladinih organizacija, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva itd.) koji mogu postati aktivni akteri u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti do 2050.

Sudjelovanje u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman

Program Erasmus+ bavi se problemom ograničenog sudjelovanja građana u demokratskim procesima i nedostatkom znanja o Europskoj uniji te im nastoji pomoći da prevladaju poteškoće aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem u njihovim zajednicama te u političkom i društvenom životu Unije. Upoznavanje građana s Europskom unijom od rane dobi od ključne je važnosti za njezinu budućnost. Osim formalnim obrazovanjem, to se može i neformalnim učenjem te kod građana pobuđuje osjećaj pripadnosti Europskoj uniji.

Program podupire aktivno građanstvo i etiku u cjeloživotnom učenju te potiče razvoj socijalne i interkulturalne kompetencije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti. Prednost imaju projekti koji nude mogućnosti za sudjelovanje u demokratskom životu te za društveni i građanski angažman u okviru aktivnosti formalnog ili neformalnog učenja. Posebna se pozornost posvećuje jačanju svijesti o Europskoj uniji i razumijevanju njezina konteksta, posebno kad je riječ o zajedničkim vrijednostima, načelu jedinstva i raznolikosti te društvenoj, kulturnoj i povijesnoj baštini.

U području mladih zajednički okvir pruža strategija sudjelovanja mladih10 , koja podržava korištenje programa za poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu. Tom se strategijom nastoji poboljšati kvaliteta sudjelovanja mladih u programu i dopunjavaju se važni dokumenti politike EU-a za mlade, kao što su strategija EU-a za mlade i ciljevi EU-a za mlade11 . Skupom alata za sudjelovanje mladih12 , koji je priložen strategiji, nastoji se u praksi ojačati sudjelovanje mladih u svim aktivnostima programa razmjenom znanja i iskustva, preporuka, alata i praktičnih smjernica. Moduli skupa alata posebno su usmjereni na to kako uključiti nove horizontalne prioritete u projekte.