Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport
Search the guide

Ova internetska stranica još ne odražava sadržaj Vodiča kroz program Erasmus+ za 2022. Međutim, cijeli vodič za 2022. možete preuzeti u PDF formatu na odabranom jeziku klikom na „Download” na desnoj strani.

Prioriteti programa Erasmus+

Uključivost i raznolikost

Program nastoji promicati jednake mogućnosti i pristup, uključivost, raznolikost i pravednost u svim aktivnostima koje obuhvaća. To se posebno odnosi na organizacije i sudionike s manje mogućnosti te će se u okviru programa upravo njima staviti na raspolaganje određeni mehanizmi i resursi. Pri osmišljavanju projekata i aktivnosti organizacije bi trebale imati uključiv pristup kako bi oni bili dostupni različitim skupinama sudionika.

U tome ključnu ulogu imaju nacionalne agencije, koje pomažu u tome da projekti budu što uključiviji i raznolikiji. Na temelju općih načela i mehanizama na europskoj razini nacionalne agencije sastavit će planove za uključivost i raznolikost kako bi što bolje pristupile potrebama sudionika s manje mogućnosti i podržale organizacije koje rade s tim ciljnim skupinama u svojem nacionalnom kontekstu. Resursni centri SALTO, koji podupiru provedbu programa, također imaju važnu ulogu u promicanju i provedbi mjera za uključivost i raznolikost, osobito kad je riječ o prikupljanju znanja te osmišljavanju i provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta za osoblje nacionalnih agencija i korisnike programa. I Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) ima jednako važnu ulogu za komponente programa kojima se centralno upravlja. U partnerskim zemljama delegacije EU-a i, ako postoje, nacionalni uredi za Erasmus+ isto su tako ključni za približavanje programa ciljnim skupinama koje su obuhvaćene tom strategijom.

Radi primjene tih načela osmišljena je strategija za uključivost i raznolikost, koja obuhvaća sva područja programa kako bi širi spektar organizacija imao lakši pristup financiranju i kako bi se bolje doprlo do osoba s manje mogućnosti. Uspostavljen je i okvir za projekte koji se podupiru putem programa, a usmjereni su na pitanja povezana s uključivosti i raznolikosti. Cilj je te strategije pomoći u otklanjanju prepreka s kojima se različite ciljne skupine suočavaju pri pristupu takvim mogućnostima u Europi i šire.

Popis takvih potencijalnih prepreka u nastavku nije iscrpan, nego je zamišljen kao smjernica za poduzimanje mjera u cilju povećanja dostupnosti i uključivanja osoba s manje mogućnosti. Te im prepreke mogu onemogućiti sudjelovanje, svaka za sebe ili više njih odjednom.

  • Invaliditet: uključuje fizičke, mentalne, intelektualne ili osjetilne poteškoće koje, u interakciji s različitim preprekama, pojedincu mogu onemogućiti da u potpunosti sudjeluje u društvu, ravnopravno s drugima[1].
  • Zdravstveni problemi: prepreke mogu proizlaziti iz zdravstvenih problema, kao što su teške ili kronične bolesti, ili bilo kojeg drugog fizičkog ili mentalnog stanja povezanog sa zdravljem koje može spriječiti sudjelovanje u programu.
  • Prepreke povezane sa sustavima obrazovanja i osposobljavanja: s preprekama se mogu suočavati pojedinci koji iz različitih razloga postižu slabije rezultate u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, osobe koje su rano napustile školovanje, mladi koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih (skupina NEET) i odrasli polaznici s nižom razinom vještina. Iako na to mogu utjecati i drugi čimbenici, te poteškoće u obrazovanju, unatoč tome što mogu biti povezane i s osobnim okolnostima, većinom proizlaze iz obrazovnog sustava koji stvara strukturna ograničenja i/ili ne uzima potpuno u obzir potrebe pojedinaca. Pojedinci se mogu suočavati i s preprekama u sudjelovanju kad im se zbog strukture kurikuluma teško uključiti u međunarodnu mobilnost u svrhu učenja ili osposobljavanja u okviru školovanja.
  • Kulturne razlike: iako ljudi u bilo kojoj situaciji mogu kulturne razlike smatrati preprekama, one mogu osobito utjecati na ljude s manje mogućnosti. Takve razlike općenito mogu predstavljati znatne prepreke učenju, ponajviše osobama migrantskog ili izbjegličkog podrijetla, naročito ako je riječ o novopridošlim migrantima, pripadnicima nacionalnih ili etničkih manjina, osobama koje se služe znakovnim jezikom, osobama koje imaju poteškoća s jezičnom prilagodbom i kulturnim uključivanjem itd. Izloženost stranim jezicima i kulturnim razlikama pri sudjelovanju u bilo kakvim aktivnostima programa može obeshrabriti pojedince i u određenoj mjeri ograničiti koristi njihova sudjelovanja. Takve kulturne razlike mogu čak i spriječiti potencijalne sudionike da se prijave za potporu putem programa, što u tom slučaju predstavlja potpunu prepreku za uključivanje.
  • Društvene prepreke: prepreku mogu predstavljati poteškoće u društvenoj prilagodbi, kao što su ograničene društvene kompetencije, antisocijalno ili visokorizično ponašanje, (bivši) prijestupnici, (bivši) ovisnici o drogama ili alkoholu ili društvena marginalizacija. Druge društvene prepreke mogu proizlaziti iz obiteljskih okolnosti, primjerice ako je osoba prva u svojoj obitelji pristupila visokom obrazovanju, ako je roditelj (osobito samohrani), njegovatelj, hranitelj obitelji ili dijete bez roditelja ili ako je osoba živjela ili živi pod institucijskom skrbi.
  • Ekonomske prepreke: prepreke mogu proizlaziti iz nepovoljnog ekonomskog položaja, kao što su nizak životni standard, niski prihodi, osobe koje se školuju, a moraju raditi da bi se mogle uzdržavati, ovisnost o sustavu socijalne skrbi, dugotrajna nezaposlenost, teške situacije ili siromaštvo, beskućništvo, zaduženost ili drugi financijski problemi itd. Druge poteškoće mogu proizlaziti iz ograničene prenosivosti usluga (posebice potpore za osobe s manje mogućnosti) koje moraju biti „mobilne” zajedno sa sudionicima kad idu na udaljeno mjesto ili u inozemstvo.
  • Prepreke povezane s diskriminacijom: prepreke mogu biti posljedica diskriminacije na temelju spola, dobi, etničkog podrijetla, vjere, uvjerenja, spolne orijentacije, invaliditeta ili intersekcijskih čimbenika (kombinacije dviju ili više spomenutih prepreka povezanih s diskriminacijom).
  • Geografske prepreke: prepreka može biti život u udaljenim ili ruralnim područjima, na malim otocima ili u perifernim/najudaljenijim regijama, u predgrađima, u područjima s manje usluga (ograničen javni prijevoz, loša infrastruktura) ili u slabije razvijenim područjima trećih zemalja itd.

Digitalna transformacija

U krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 postalo je još očitije koliko je digitalno obrazovanje važno za digitalnu transformaciju koja je Europi potrebna. U prvom se planu našla potreba za iskorištavanjem potencijala digitalnih tehnologija za poučavanje i učenje te za razvojem digitalnih vještina za sve. U skladu sa strateškim prioritetima Akcijskog plana za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.)[2] cilj je programa poduprijeti nastojanje da se učenike, nastavno osoblje, osobe koje rade s mladima, mlade i organizacije uključi u digitalnu transformaciju.

Program će podupirati prvi strateški prioritet Akcijskog plana, razvoj uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja, i to jačanjem kapaciteta i kritičkog mišljenja u svim vrstama ustanova za obrazovanje i osposobljavanje o tome kako iskoristiti mogućnosti digitalnih tehnologija za poučavanje i učenje na svim razinama i u svim sektorima i razviti planove za digitalnu transformaciju.

Program će podupirati i drugi strateški prioritet Akcijskog plana, konkretno mjere za poboljšanje razvoja digitalnih vještina i kompetencija na svim razinama društva i za sve (uključujući mlade s manje mogućnosti, učenike, studente, tražitelje zaposlenja i radnike). U prvom će planu biti razvoj osnovnih i naprednih digitalnih vještina, kao i digitalne pismenosti, koja je postala ključna za svakodnevni život, snalaženje u svijetu punom algoritama i potpuno sudjelovanje u civilnom društvu i demokraciji.

U skladu s ta dva strateška prioriteta Akcijskog plana otvorit će se europska platforma za digitalno obrazovanje kako bi se poboljšala koordinacija digitalnog obrazovanja na razini EU-a te pridonijelo razmjeni dobre prakse, istraživanju i eksperimentiranju. Platforma će državama članicama omogućiti bližu međusektorsku suradnju; mrežu nacionalnih savjetodavnih službi za digitalno obrazovanje radi razmjene iskustava i dobre prakse u pogledu čimbenika koji omogućuju digitalno obrazovanje; povezivanje nacionalnih i regionalnih inicijativa i strategija u području digitalnog obrazovanja te povezivanje nacionalnih tijela, privatnog sektora, stručnjaka, pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja te civilnog društva fleksibilnijim razvojem politike i prakse u digitalnom obrazovanju. Osim toga, platforma će pomoći u praćenju provedbe Akcijskog plana za digitalno obrazovanje.

Zahvaljujući intenzivnijoj primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije, kombinirane mobilnosti (kombinacije fizičke i virtualne mobilnosti) i virtualne suradnje program bi trebao bi obuhvatiti veći krug korisnika u Uniji i šire.

Okoliš i borba protiv klimatskih promjena

Zaštita okoliša i klime trenutačno su glavni prioritet EU-a, a bit će i ubuduće. Komunikacija o europskom zelenom planu[3] nova je europska strategija rasta u kojoj se naglašava ključna uloga škola, ustanova za osposobljavanje i sveučilišta da s učenicima, roditeljima i širom zajednicom rade na promjenama koje su potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Program će stoga biti važan instrument za izgradnju znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i održivom razvoju u Europskoj uniji i šire. Erasmus+ će povećati broj mogućnosti za mobilnost u zelenim sektorima okrenutima budućnosti, čime će se poticati razvoj kompetencija, poboljšati izgledi za razvoj karijere i angažirati sudionici u tematskim područjima koja su od strateške važnosti za održiv rast našeg planeta, a pritom će se posebno voditi računa o ruralnom razvoju (održiva poljoprivreda, upravljanje prirodnim resursima, zaštita tla, biopoljoprivreda). Osim toga, Erasmus+, u čijem je središtu mobilnost, trebao bi težiti ugljičnoj neutralnosti promicanjem održivih vrsta prijevoza i odgovornijeg ponašanja.

Budući da će okoliš i borba protiv globalnog zatopljenja postati horizontalni prioritet pri odabiru projekata, prednost će imati projekti čiji je cilj razvoj kompetencija u raznim sektorima relevantnima za okolišnu održivost, uključujući one u okviru doprinosa obrazovanja i kulture ciljevima održivog razvoja, razvoj strategija i metodologija za zelene sektorske vještine, kurikuluma usmjerenih na budućnost koji bolje odgovaraju potrebama pojedinaca, kao i inicijative kojima se podupiru planirani pristupi organizacija sudionica ekološkoj održivosti.

Program podupire inovativne načine na koje učenici, studenti, osoblje i osobe koje rade s mladima mogu doista donijeti pozitivne promjene (ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije i otpada, kompenziranje ugljičnog otiska emisija, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani i mobilnosti itd.). Prednost će imati i projekti koji – putem obrazovanja, osposobljavanja, aktivnosti za mlade i sportskih aktivnosti – omogućuju promjene ponašanja povezane s osobnim preferencijama, kulturnim vrijednostima, sviješću o važnosti održivog razvoja, potrošačkim navikama i načinom života.

Stoga bi uključene organizacije i sudionici pri osmišljavanju aktivnosti trebali nastojati uključiti zelenu praksu u sve projekte primjenom pristupa pogodnog za okoliš, što će ih potaknuti da raspravljaju i uče o zaštiti okoliša, razmisle o lokalnim aktivnostima i osmisle alternativne, zelenije načine provedbe svojih aktivnosti.

Platforme kao što su eTwinning i EPALE i dalje će proizvoditi pomoćne materijale i olakšavati razmjenu učinkovite obrazovne prakse i politika u pitanjima okoliša i održivosti. Erasmus+ je i moćan instrument za uključivanje širokog spektra dionika u našem društvu (škola, sveučilišta, pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, organizacija za mlade i sportskih organizacija, nevladinih organizacija, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva itd.).

Sudjelovanje u demokratskom životu

Program se bavi problemom ograničenog sudjelovanja građana u demokratskim procesima i nedostatkom znanja o Europskoj uniji te im nastoji pomoći da prevladaju poteškoće aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem u njihovim zajednicama ili u političkom i društvenom životu Unije. Upoznavanje građana s Europskom unijom od rane dobi od ključne je važnosti za njezinu budućnost. Osim formalnim obrazovanjem, to se može i neformalnim učenjem te kod građana pobuđuje osjećaj pripadnosti Europskoj uniji.

Program podupire aktivno građanstvo i etičnost u cjeloživotnom učenju te potiče razvoj socijalne i interkulturalne kompetencije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti. Prednost imaju projekti koji nude mogućnosti za sudjelovanje u demokratskom životu te za društveni i građanski angažman u okviru aktivnosti formalnog ili neformalnog učenja. Posebna se pozornost posvećuje jačanju svijesti o Europskoj uniji i razumijevanju njezina konteksta, posebno kad je riječ o zajedničkim vrijednostima, načelu jedinstva i raznolikosti te društvenoj, kulturnoj i povijesnoj baštini.

U području mladih zajednički okvir pruža strategija sudjelovanja mladih[4], koja podržava korištenje programa za poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu.

  1. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom: https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities.html.

  2. https://ec.europa.eu/education/education-in-the-eu/digital-education-action-plan_hr

  3. https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr

  4. https://www.salto-youth.net/rc/participation/ypstrategy/

.foot {font-size: 0.8em; margin-left: 2.5em; border-top: 1px solid black;} table, td, tr{border: 1px solid black; cellpadding="1"; cellspacing="1";} table{margin-bottom: 30px;}