Skip to main content

Erasmus+

EU programme for education, training, youth and sport

Ova internetska stranica još ne odražava sadržaj Vodiča kroz program Erasmus+ za 2022. Međutim, cijeli vodič za 2022. možete preuzeti u PDF formatu na odabranom jeziku klikom na „Download” na desnoj strani.

Centri strukovne izvrsnosti

U inicijativi za centre strukovne izvrsnosti (CoVE) zauzima se pristup izvrsnosti odozdo prema gore, koji podrazumijeva da su ustanove strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sposobne ponudu vještina brzo prilagoditi promjenjivim gospodarskim i socijalnim potrebama. Cilj joj je poticati transnacionalne suradničke platforme, koje bi same države članice teško mogle uspostaviti bez poticaja EU-a, tehničke podrške i mogućnosti za uzajamno učenje.

Predloženi koncept strukovne izvrsnosti karakterizira cjelovit pristup usmjeren na učenika, u kojem strukovno obrazovanje i osposobljavanje:

  • čini sastavni dio ekosustava vještina, koji pridonosi regionalnom razvoju, inovacijama, uključivosti i strategijama pametne specijalizacije
  • predstavlja dio trokuta znanja, u okviru kojeg se blisko surađuje s drugim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, znanstvenom zajednicom i poduzećima
  • omogućava učenicima stjecanje strukovnih i ključnih kompetencija pružanjem visokokvalitetnog obrazovanja koje se temelji na osiguravanju kvalitete, razvija inovativne oblike partnerstva s poslovnim svijetom i podupire se kontinuiranim stručnim usavršavanjem nastavnog i nenastavnog osoblja, inovativnim i uključivim pedagoškim metodama te strategijama mobilnosti i internacionalizacije.

CILJEVI AKTIVNOSTI

Ova aktivnost podupire postupno uspostavljanje i razvoj europskih platformi za suradnju centara strukovne izvrsnosti, što pridonosi regionalnom razvoju, inovacijama i strategijama pametne specijalizacije te međunarodnim suradničkim platformama.

Centri strukovne izvrsnosti djelovat će na dvije razine:

  1. na nacionalnoj razini u zadanom lokalnom kontekstu čvrsto integrirajući centre strukovne izvrsnosti u lokalne inovativne ekosustave i povezujući ih na europskoj razini
  2. na transnacionalnoj razini putem platformi centara strukovne izvrsnosti kako bi se uspostavile prvoklasne referentne točke za strukovno osposobljavanje okupljanjem centara strukovne izvrsnosti koji dijele:
  • zajednički interes u određenim sektorima (npr. aeronautika, e-mobilnost, zelene i kružne tehnologije, IKT, zdravstvena zaštita) ili
  • inovativne pristupe za suočavanje s društvenim izazovima (npr. klimatske promjene, iscrpljivanje i nestašica resursa, digitalizacija, umjetna inteligencija, ciljevi održivog razvoja, integracija migranata, usavršavanje niskokvalificiranih osoba).

Platformama se nastoji postići „uzlazna konvergencija” izvrsnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. One će biti otvorene za sudjelovanje zemalja s dobro razvijenim sustavima strukovne izvrsnosti te onih u procesu razvoja sličnih pristupa, čiji je cilj istražiti puni potencijal ustanova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da imaju proaktivnu ulogu u podupiranju rasta i inovacija.

Centri strukovne izvrsnosti namijenjeni su organizacijama koje pružaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje na bilo kojoj razini od 3 do 8 prema Europskom kvalifikacijskom okviru, uključujući srednjoškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje poslije srednjoškolskog koje nije dio visokog obrazovanja i tercijarno obrazovanje (npr. sveučilišta za primijenjene znanosti, veleučilišta itd.).

Međutim, prijave ne mogu uključivati ​samo aktivnosti koje su usmjerene na sudionike na tercijarnoj razini; prijave usmjerene na SOO na tercijarnoj razini (razine EQF-a 6 – 8) moraju uključivati barem još jednu razinu kvalifikacija u SOO-u između 3. i 5. razine EQF-a i izraženu komponentu učenja kroz rad[1].

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za centre strukovne izvrsnosti moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Tko se može prijaviti?

Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa može biti prijavitelj. Ta se organizacija prijavljuje u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.

Koje su vrste organizacija prihvatljive za sudjelovanje u projektu?

Svaka javna ili privatna organizacija koja djeluje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu i s poslovnim nastanom u zemlji sudionici programa ili partnerskoj zemlji (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog Vodiča) može biti uključena kao punopravni partner, povezani subjekt ili pridruženi partner.

Takve organizacije mogu biti (otvoren popis):

  • pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • poduzeća, organizacije koje predstavljaju industriju ili sektor
  • nacionalna/regionalna tijela nadležna za kvalifikacije
  • znanstveni instituti
  • agencije za inovacije
  • tijela za regionalni razvoj.

Broj i profil organizacija sudionica

Partnerstvo mora uključivati​ najmanje 8 punopravnih partnera iz najmanje 4 zemlje sudionice programa Erasmus+ (uključujući najmanje 2 države članice EU-a), među ostalim:

a) najmanje 1 poduzeće, organizaciju koja predstavlja industriju ili sektor i

b) najmanje 1 pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na sekundarnoj i/ili tercijarnoj razini).

Daljnji sastav partnerstva trebao bi odražavati posebnu prirodu prijedloga.

Trajanje projekta

4 godine

Gdje se treba prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA).

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2021-PEX-COVE.

Kad se treba prijaviti?

Prijavitelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 7. rujna u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog Vodiča.

USPOSTAVA PROJEKTA

Glavno je obilježje centara strukovne izvrsnosti sustavan pristup. Očekuje se da njihov rad obuhvaća više od pružanja kvalitetne strukovne kvalifikacije. Značajke koje karakteriziraju platforme za transnacionalnu suradnju uključuju niz različitih aktivnosti grupiranih u tri klastera opisana u nastavku:

  1. poučavanje i učenje uključujući pružanje polaznicima onih vještina koje su relevantne za tržište rada u pristupu kontinuiranog cjeloživotnog učenja; razvijanje inovativnih metoda poučavanja i učenja usmjerenih na učenika, uključujući resurse za nastavu na daljinu, razvijanje modularnih i transnacionalnih oblika učenja u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usmjerenih na učenika (kurikulumi i/ili kvalifikacije), čime se olakšava mobilnost (uključujući virtualnu mobilnost) učenika i osoblja te priznavanje na regionalnoj i/ili nacionalnoj razini
  2. suradnja i partnerstva uključujući doprinos stvaranju i diseminaciji novih znanja u partnerstvu s drugim dionicima te uspostavljanje poslovno-obrazovnih partnerstava za naukovanje, stručnu praksu, dijeljenje opreme, uključujući resurse za nastavu na daljinu, razmjenu osoblja i nastavnika između poduzeća i centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje itd.
  3. upravljanje i financiranje uključujući osiguravanje djelotvornog upravljanja na svim razinama koje uključuju relevantne dionike te iskorištavanje punog potencijala financijskih instrumenata i fondova EU-a.

Otvoreni popis aktivnosti koje odgovaraju svakom klasteru prikazan je u prijavnom obrascu.

Aktivnosti predložene u projektnim prijavama trebale bi imati dodanu vrijednost i imat će izravan učinak na postizanje rezultata projekta.

Projekt mora sadržavati relevantne rezultate povezane s:

  • najmanje tri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 1. klaster – poučavanje i učenje
  • najmanje tri aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 2. klaster – suradnja i partnerstva i
  • najmanje dvije aktivnosti navedene u prijavnom obrascu za 3. klaster – upravljanje i financiranje.

Prijavitelj može uključiti aktivnosti koje nisu navedene u prethodna tri klastera. Za te se aktivnosti mora dokazati da su posebno prikladne za ostvarenje ciljeva poziva i ispunjenje utvrđenih potreba te se moraju uzeti u obzir i predstaviti kao dio koherentnog skupa aktivnosti.

Cilj centara strukovne izvrsnosti nije izgradnja potpuno novih ustanova i infrastrukture za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (iako mogu i to), već okupljanje niza lokalnih/regionalnih partnera, kao što su pružatelji početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visoka učilišta, uključujući sveučilišta primijenjenih znanosti i veleučilišta, istraživačke ustanove, poduzeća, komore, socijalne partnere, nacionalna i regionalna tijela i razvojne agencije, javni zavodi za zapošljavanje itd.

Kad god je to relevantno, u projektima treba primjenjivati instrumente i alate[2] na razini EU-a.

Projekti moraju obuhvaćati izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost. Plan bi trebao zajamčiti i odgovarajuću vidljivost i diseminaciju rada platformi, među ostalim i na razini EU-a i na nacionalnoj političkoj razini, te sadržavati pojedinosti o predstavljanju projekta na europskoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini s relevantnim partnerima. U akcijskom planu navodi se i način na koji se mogućnosti financiranja sredstvima EU-a (npr. europski strukturni fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, Erasmus+, COSME, sektorski programi) te nacionalnim i regionalnim (i privatnim) sredstvima mogu iskoristiti za realizaciju projekta. Pritom bi trebalo uzeti u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije.

OČEKIVANI UČINAK

Očekuje se da će se postupnom uspostavom i razvojem europskih platformi za suradnju centara strukovne izvrsnosti povećati privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i da će upravo ono biti glavni izvor vještina koje su potrebne zbog brzih promjena na tržištu rada.

S obzirom na to da čine ključni dio „trokuta znanja”, odnosno bliske suradnje poduzeća, obrazovanja i istraživanja, te imaju važnu ulogu u pružanju vještina potrebnih za inovacije i pametnu specijalizaciju, od centara strukovne izvrsnosti očekuje se da osiguraju visokokvalitetne vještine i kompetencije koje vode do kvalitetnog zapošljavanja i dugoročnih poslovnih mogućnosti, koje su usklađene s potrebama inovativnog, uključivog i održivog gospodarstva. Očekuje se da će se ovakvim pristupom stvoriti temelj za važnu ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u izradi sveobuhvatnijeg i uključivijeg koncepta pružanja vještina, koji će biti usmjeren na inovacije, pedagogiju, socijalnu pravdu, cjeloživotno učenje, transverzalne vještine, organizacijsko i kontinuirano stručno usavršavanje i potrebe zajednice.

Budući da su centri strukovne izvrsnosti čvrsto ukotvljeni u regionalnom/lokalnom kontekstu, a istovremeno djeluju na transnacionalnoj razini, stvorit će čvrsta i trajna partnerstva između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslovnog svijeta na nacionalnoj razini i u prekograničnom kontekstu. Time će se osigurati kontinuirana relevantnost pružanja vještina i postići rezultati do kojih bi bilo teško doći bez dijeljenja znanja i trajne suradnje.

Opsežnom diseminacijom rezultata projekata na transnacionalnoj, nacionalnoj i/ili regionalnoj razini i razvojem dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekata, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne strategije pametne specijalizacije, očekuje se da će pojedinačni projekti uključiti relevantne dionike unutar i izvan organizacija sudionica te osigurati trajni učinak nakon njegova završetka.

KRITERIJI ZA DODJELU

Primjenjuju se sljedeći kriteriji za dodjelu.

Relevantnost projekta

(najviše 35 bodova)

  • Povezanost s politikom: prijedlogom se uspostavlja i razvija transnacionalna platforma za suradnju centara strukovne izvrsnosti s ciljem poticanja izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; u njemu se objašnjava kako će pridonijeti postizanju ciljeva prioriteta politike obuhvaćenih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost[3] i Deklaracijom iz Osnabrücka[4]
  • Dosljednost: u kojoj se mjeri prijedlog temelji na odgovarajućoj analizi potreba; ciljevi su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su važna za organizacije sudionice i aktivnost
  • Inovativnost: prijedlog uzima u obzir najsuvremenije metode i tehnike i dovodi do inovativnih rezultata i rješenja za njegovo područje općenito ili za geografski kontekst u kojem se projekt provodi (npr. sadržaj, ostvareni rezultati, primijenjene metode rada, uključene ili ciljne organizacije i osobe)
  • Regionalna dimenzija: u prijedlogu je prikazana njegova integracija u regionalni razvoj, inovacije i strategije pametne specijalizacije te njegov doprinos razvoju tih područja, na temelju utvrđenih lokalnih/regionalnih potreba i izazova
  • Suradnja i partnerstva: u kojoj je mjeri prijedlog primjeren za ostvarivanje stabilnog i trajnog odnosa, na lokalnoj i transnacionalnoj razini, između zajednice strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poduzeća (mogu ih predstavljati komore ili udruženja), uz interakciju na obostranu korist
  • Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno dokazana dodana vrijednost na pojedinačnoj (polaznik i/ili osoblje), institucionalnoj i sustavnoj razini, koja se ostvaruje rezultatima koje bi partneri koji djeluju bez europske suradnje teško postigli
  • Internacionalizacija: u prijedlogu je prikazan njegov doprinos međunarodnoj dimenziji izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući razvoj strategija za poticanje transnacionalne mobilnosti i održivih partnerstava u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • Digitalne vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s razvojem digitalnih vještina (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metodologije poučavanja, smjernice)
  • Zelene vještine: u kojoj su mjeri u prijedlogu predviđene aktivnosti povezane s prelaskom na kružno i zelenije gospodarstvo (npr. predviđanje potreba za vještinama, inovativni kurikulumi i metode poučavanja, smjernice)
  • Socijalna dimenzija: prijedlog uključuje horizontalne teme putem različitih aktivnosti usmjerenih na raznolikost i promicanje zajedničkih vrijednosti, jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, te nediskriminacije i socijalne uključivosti, uključujući osobe s posebnim potrebama / s manje mogućnosti

Kvaliteta projektnog plana i provedbe

(najviše 25 bodova)

  • Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, aktivnosti i predloženog proračuna. U prijedlogu je naveden koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti i usluga za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata. Uspostavljene su odgovarajuće faze za pripremu, provedbu, praćenje, iskorištavanje, evaluaciju i diseminaciju.
  • Metodologija: kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za ostvarivanje očekivanih rezultata.
  • Upravljanje: predviđena su kvalitetna rješenja za upravljanje. Rokovi, organizacija, zadaci i odgovornosti dobro su definirani i realistični. U prijedlogu su svakoj aktivnosti dodijeljena odgovarajuća sredstva. Utvrđen je jasan skup ključnih pokazatelja uspješnosti i vremenski okvir za njihovu ocjenu i ostvarenje.
  • Proračun: u proračunu su predviđena odgovarajuća sredstva potrebna za uspjeh projekta; nisu previsoka ni preniska.
  • Plan rada: kvaliteta i učinkovitost plana rada, uključujući mjeru u kojoj su sredstva dodijeljena za radne pakete u skladu s njihovim ciljevima i rezultatima.
  • Financijska kontrola i kontrola kvalitete: mjerama za kontrolu kvalitete (stalnim vrednovanjem kvalitete, istorazinskim vrednovanjem, aktivnostima ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima itd.) i pokazateljima kvalitete osigurava se visokokvalitetna i troškovno učinkovita provedba projekta. Jasno su utvrđeni izazovi/rizici projekta i na odgovarajući su način uključene mjere za njihovo ublažavanje. Procesi stručnog pregleda planiraju se kao sastavni dio projekta. Ti procesi uključuju neovisnu vanjsku procjenu sredinom projektnog razdoblja i na kraju projekta.
  • Ako projekt uključuje aktivnosti mobilnosti (za učenike i/ili osoblje):
  • kvaliteta praktičnih rješenja, načina upravljanja i pružanja potpore
  • mjera u kojoj su te aktivnosti prikladne za ciljeve projekta i uključuju odgovarajući broj sudionika
  • kvaliteta rješenja za priznavanje i vrednovanje ishoda učenja sudionika, u skladu s europskim alatima i načelima za transparentnost i priznavanje.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji

(najviše 20 bodova)

  • Konfiguracija: projekt uključuje odgovarajuću kombinaciju komplementarnih organizacija sudionica s nužnim profilom, kompetencijama, iskustvom i stručnošću za uspješnu provedbu svih aspekata projekta.
  • Uzlazna konvergencija: mjera u kojoj partnerstvo okuplja organizacije aktivne u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ili u poslovnom svijetu, koje su u različitim fazama razvoja pristupa strukovnoj izvrsnosti, i omogućuje neometanu i djelotvornu razmjenu stručnosti i znanja među tim partnerima.
  • Geografska dimenzija: mjera u kojoj partnerstvo uključuje relevantne partnere iz različitih geografskih područja te u kojoj je mjeri prijavitelj obrazložio geografski sastav partnerstva i pokazao njegovu važnost za ostvarenje ciljeva centara strukovne izvrsnosti; mjera u kojoj partnerstvo uključuje širok i odgovarajući raspon relevantnih sudionika na lokalnoj i regionalnoj razini.
  • Uključenost partnerskih zemalja: ako je primjenjivo, uključenost organizacija sudionica iz partnerskih zemalja donosi važnu dodanu vrijednost projektu.
  • Angažiranost: koordinator se odlikuje kvalitetnim upravljanjem te sposobnošću za koordinaciju transnacionalnih mreža i vodstvo u kompleksnom okruženju. Podjela odgovornosti i zadataka jasna je, primjerena i pokazuje angažiranost i aktivan doprinos svih organizacija sudionica u smislu stručnosti i kapaciteta.
  • Suradnja: predlaže se učinkovit mehanizam za dobru koordinaciju, donošenje odluka i komunikaciju između organizacija sudionica, sudionika i svih ostalih relevantnih dionika.

Učinak

(najviše 20 bodova)

  • Korištenje rezultata: u prijedlogu je prikazano kako će partneri i ostali dionici koristiti ishode projekta. Postoje sredstva za mjerenje korištenja za vrijeme trajanja projekta i nakon njegova završetka.
  • Diseminacija: prijedlog donosi jasan plan za diseminaciju rezultata i uključuje odgovarajuće ciljeve, aktivnosti, vremenski raspored, alate i kanale kako bi se rezultati i koristi djelotvorno proširili na dionike, oblikovatelje politika, stručnjake za profesionalno usmjeravanje, poduzeća, mlade itd. tijekom i nakon završetka projekta. U prijedlogu je navedeno i koji će partneri biti odgovorni za diseminaciju.
  • Učinak: prijedlog pokazuje mogući učinak projekta:
  • na sudionike i organizacije sudionice tijekom i nakon završetka projekta
  • izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.

U prijedlog su uključene mjere te jasno definirani ciljevi i pokazatelji za praćenje napretka i procjenu očekivanog učinka (kratkoročnog i dugoročnog).

  • Održivost: u projektu je objašnjen način uvođenja i daljnjeg razvoja centara strukovne izvrsnosti. Prijedlog obuhvaća izradu dugoročnog akcijskog plana za postupno predstavljanje rezultata projekta nakon njegova završetka. Taj se plan temelji na dugoročnim partnerstvima pružatelja obrazovanja i osposobljavanja te ključnih dionika iz industrije, na odgovarajućoj razini. Trebao bi uključivati utvrđivanje odgovarajućih upravljačkih struktura te planove za nadogradivost i financijsku održivost, uključujući utvrđivanje financijskih sredstava (europskih, nacionalnih i privatnih) kako bi se osigurala dugoročna održivost postignutih rezultata.

Da bi došle u obzir za financiranje, prijave moraju dobiti najmanje 70 bodova (od ukupno 100 bodova), uzimajući u obzir i najmanji potreban broj bodova za svaki od četiri kriterija za dodjelu: najmanje 18 bodova za kategoriju „relevantnost projekta” najmanje 13 bodova za kategoriju „kvaliteta projektnog plana i provedbe” i 11 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”. U slučaju jednako rangiranih prijedloga prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za „relevantnost projekta”, a zatim za „učinak”.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

KOJA SU PRAVILA FINANCIRANJA?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva odredit će jednokratni iznos za sva bespovratna sredstva na temelju prijedloga, rezultata ocjenjivanja, stopa financiranja i najvećeg iznosa bespovratnih sredstava utvrđenog u pozivu na podnošenje prijedloga.

Maksimalna bespovratna sredstva EU-a po projektu iznose 4 milijuna EUR.

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

  1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
  2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
  3. prijavitelji u svojem prijedlogu moraju navesti raščlambu jednokratnog iznosa iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
  4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene. Vrijednost jednokratnog iznosa ograničit će se na najviše 80 % procijenjenog proračuna utvrđenog nakon ocjenjivanja.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućio bi usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.

  1. Prema Cedefopu učenje kroz rad odnosi se na znanje i vještine stečene obavljanjem i razmatranjem zadaća u strukovnom kontekstu, bilo na radnom mjestu [...] ili u ustanovi za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Kad je riječ o početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, prema izvješću Komisije iz 2013. (Učenje kroz rad u Europi: praksa i smjernice politike), postoje tri oblika učenja kroz rad: 1) naizmjenični programi ili naukovanja koji se obično nazivaju „dvojnim sustavom”, 2) učenje kroz rad kao SOO u školi koje uključuje razdoblja osposobljavanja na radnom mjestu u poduzećima i 3) učenje kroz rad uključeno u školski program, u laboratorijima u školama, radionicama, kuhinjama, restoranima, juniorskim ili vježbovnim tvrtkama, kroz simulacije ili stvarne projektne zadatke poduzeća/industrije.

    Sva terminologija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući učenje kroz rad, dostupna je u službenoj publikaciji Cedefopa:

    https://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/4117.

  2. Kao što su EQF, EQAVET, Preporuka Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja, Preporuka Vijeća o ključnim kompetencijama itd.

  3. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=uriserv:OJ.C_.2020.417.01.0001.01.HRV

  4. https://www.cedefop.europa.eu/files/osnabrueck_declaration_eu2020.pdf

.foot {font-size: 0.8em; margin-left: 2.5em; border-top: 1px solid black;} table, td, tr{border: 1px solid black; cellpadding="1"; cellspacing="1";} table{margin-bottom: 30px;}