Projekti virtualnih razmjena sastoje se od aktivnosti povezivanja ljudi putem interneta kojima se promiče međukulturni dijalog i razvoj mekih vještina. Svim mladima omogućuju pristup visokokvalitetnom međunarodnom i međukulturnom obrazovanju bez fizičke mobilnosti. Iako virtualne rasprave i osposobljavanje ne mogu u potpunosti nadomjestiti pogodnosti fizičke mobilnosti, sudionici u virtualnim razmjenama trebali bi iskoristiti pogodnosti međunarodnih obrazovnih iskustava. Digitalne platforme vrijedan su alat kojim se djelomično odgovara na globalna ograničenja mobilnosti koja je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Virtualne razmjene doprinose i širenju europskih vrijednosti. Osim toga, u nekim slučajevima mogu biti inspiracija i priprema za buduće fizičke razmjene koje se ne financiraju u okviru ove akivnosti.

Virtualne razmjene odvijaju se u malim skupinama i vodi ih obučeni facilitator. Njihova integracija u projekte u području (neformalnog obrazovanja) mladih ili nastavu u visokom obrazovanju trebala biti jednostavna. Virtualne razmjene mogu privući sudionike iz oba sektora, iako, ovisno o konkretnim projektima, mogu uključivati sudionike iz samo jednog ili iz oba sektora. U svim projektima u okviru ovog poziva sudjelovat će organizacije i sudionici iz država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu te trećih zemalja koje nisu pridružene programu u prihvatljivim regijama. 

Ciljevi Aktivnosti

Cilj aktivnosti bit će:

• poticanje međukulturnog dijaloga s trećim zemljama koje nisu pridružene programu i povećanje tolerancije zahvaljujući interakcijama na internetu uz pomoć digitalnih tehnologija koje su prilagođene mladima
• promicanje raznih vrsta virtualnih razmjena kao potpore fizičkoj mobilnosti programa Erasmus+, čime se mladima omogućuje da iskoriste pogodnosti međukulturnih i međunarodnih iskustava
• jačanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, posebno u korištenju internetom i društvenim mrežama, na primjer u borbi protiv diskriminacije, indoktrinacije, polarizacije i nasilne radikalizacije
• poticanje razvoja digitalnih i mekih vještina¹  studenata, mladih i osoba koje rade s mladima² , uključujući vježbanje stranih jezika i timskog rada, kako bi se poboljšala njihova zapošljivost
• promicanje građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja
• jačanje dimenzije mladih u odnosima EU-a s trećim zemljama.

Tematska Područja / Posebni Ciljevi

Virtualne razmjene trebale bi biti organizirane u jednom ili više sljedećih tematskih područja, koja odgovaraju prioritetima programa Erasmus+:

• uključivost i raznolikost 
• digitalna transformacija
• okoliš i borba protiv klimatskih promjena
• sudjelovanje u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman.

U tom širem okviru, s obzirom na to da su virtualne razmjene inicijativa koja polazi od lokalne razine, organizacije sudionice mogu same birati teme kojima će se baviti, ali u prijedlogu se mora vidjeti koji se učinak očekuje u odnosu na barem jednu od gore navedenih tema (vidjeti i odjeljak „Očekivani učinak” u nastavku). Rodne aspekte trebalo bi uzeti u obzir prema potrebi, ovisno o području primjene i temama projekata (npr. uvođenjem aspekata rodne osjetljivosti u osposobljavanje). Posebnu pozornost treba posvetiti uključivanju društveno i gospodarski ranjivih osoba i osoba koje se ne mogu prijaviti za fizičku mobilnost.

Aktivnosti

Projekti će se financirati na temelju planova rada koji uključuju aktivnosti suradnje putem interneta, kao što su:

• rasprave putem interneta među mladima iz organizacija mladih iz različitih zemalja, u okviru projekata u području mladih; mogu uključivati igre uloga
• osposobljavanje osoba koje rade s mladima i žele osmisliti projekt virtualne razmjene s kolegama iz drugih zemalja
• rasprave putem interneta među studentima visokih učilišta sa sjedištem u različitim zemljama, u okviru stjecanja kvalifikacija u visokom obrazovanju
• osposobljavanje sveučilišnih profesora/osoblja koji žele osmisliti projekt virtualne razmjene s kolegama iz drugih zemalja
• interaktivne otvorene internetske tečajeve uključujući tradicionalne materijale za tečaj, kao što su snimljena predavanja, čitanja i skupovi problema (kao što su masovni otvoreni internetski tečajevi, ali s naglaskom na interaktivne korisničke forume u malim skupinama za podupiranje interakcije među studentima, profesorima, suradnicima u nastavi, mladima i osobama koje rade s mladima).

Uspostava projekta

Za sve projekte virtualne razmjene moraju vrijediti sljedeći uvjeti:

• vode ih obučeni facilitatori
• sigurni su za sudionike i domaćine te u potpunosti usklađeni s pravilima EU-a o zaštiti podataka³
• politički su korektni i kulturno relevantni: aktivnosti virtualnih razmjena moraju biti čvrsto ugrađene u sektor mladih i visokog obrazovanja i biti u tijeku s online i offline kulturom mladih u zemljama sudionicama
• otvoreni su i pristupačni na razini iskustva i interakcije korisnika; registracija i interakcija s vršnjacima, facilitatorima, administratorima i drugim dionicima trebaju biti izravne i jednostavne
• uglavnom se odvijaju sinkrono, uz poneke asinkrone sastavnice (npr. čitanja, videozapisi)
• naposljetku, moraju imati način priznavanja sudjelovanja i ishoda učenja mladih na kraju razmjene.

Organizacije sudionice moraju organizirati virtualne razmjene za osobe u dobi od 13 do 30 godina. Ako u projektu sudjeluju osobe mlađe od 18 godina, organizacije sudionice moraju za to dobiti prethodnu suglasnost njihovih roditelja ili skrbnika. Pojedinci koji sudjeluju u projektu trebaju se nalaziti u zemljama organizacija sudionica u projektu.

Za provedbu aktivnosti projekata potrebno se u što većoj mjeri oslanjati na postojeće alate i platforme.

Kriteriji prihvatljivosti

Kako bi bili prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+, projektni prijedlozi za virtualne razmjene u području visokog obrazovanja i mladih moraju ispuniti sljedeće kriterije.

Prihvatljive organizacije sudionice (Tko se može prijaviti?)

Prijavitelji (korisnici i povezani subjekti, ako je primjenjivo) moraju biti pravni subjekti (javna ili privatna tijela) i mogu biti u jednoj od sljedećih kategorija:

• subjekti aktivni u području visokog obrazovanja ili mladih (neformalno obrazovanje)
• organizacije mladih⁴
• visoka učilišta, udruženja ili organizacije visokih učilišta te pravno priznate nacionalne ili međunarodne organizacije rektora, nastavnika ili studenata

ti subjekti moraju imati sjedište u jednoj od sljedećih prihvatljivih zemalja:

• državi članici EU-a
• trećoj zemlji pridruženoj programu ili
• trećoj zemlji koja nije pridružena programu iz prihvatljive regije. Prihvatljive regije obuhvaćene ovom aktivnošću su regije 1, 2, 3 i 9 (vidjeti odjeljak „Prihvatljive zemlje” u dijelu A ovog vodiča). Svaki projektni prijedlog mora uključivati organizacije i sudionike iz samo jedne od prihvatljivih regija trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Organizacija koordinatorica mora biti organizacija mladih ili visoko učilište sa sjedištem u državi članici EU-a ili trećoj zemlji pridruženoj programu. Organizacija koordinatorica prijavljuje u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu. Ona ne može biti povezani subjekt.

Drugi subjekti mogu sudjelovati u drugim konzorcijskim ulogama, npr. kao pridruženi partneri.

Sastav konzorcija (Broj i profil organizacija sudionica)

Prijedloge mora podnijeti konzorcij od najmanje 4 prijavitelja (korisnika, ne povezanih subjekata) koji ispunjava sljedeće uvjete:

• najmanje 4 neovisna subjekta (ne povezana subjekta) iz 4 prihvatljive zemlje
• najmanje 2 visoka učilišta ili organizacije mladih iz 2 države članice EU-a i trećih zemalja pridruženih programu i 2 visoka učilišta ili organizacije mladih iz 2 prihvatljive treće zemlje koje nisu pridružene programu iz iste prihvatljive regije
• broj organizacija iz država članica EU-a i trećih zemalja pridruženih programu ne smije biti veći od broja organizacija iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu.

Samo se korisnici (ne povezani subjekti) računaju u sastav konzorcija. Pridruženi partneri ne računaju se u sastav konzorcija.

Geografski položaj (Mjesto provedbe aktivnosti)

Aktivnosti se moraju odvijati u zemljama organizacija sudionica.

Trajanje projekta

Projekti bi u pravilu trebali trajati 36 mjeseci (produljenja su moguća u opravdanim slučajevima i ako se uvedu izmjenom ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava).

Gdje se prijaviti?

Europskoj izvršnoj agenciji za obrazovanje i kulturu (EACEA) preko portala Funding & tender opportunities.

Identifikacijska oznaka poziva: ERASMUS-EDU-2024-VIRT-EXCH

Prije prijave pregledajte Najčešća pitanja na portalu Funding & tender opportunities.

Kad se prijaviti?

Prijavitelji zahtjev za bespovratna sredstva moraju predati do 25. travnja u 17:00:00 (po srednjoeuropskom vremenu).

Organizacije prijaviteljice ocjenjuju se na temelju relevantnih kriterija za isključenje i odabir. Više informacija potražite u dijelu C ovog vodiča.

Kriteriji za dodjelu

Relevantnost projekta (najviše 30 bodova)

• Relevantnost: Prijava je relevantna za odabrane opće i posebne ciljeve poziva. U skladu je sa zahtjevima poziva i jasno obrazložena. Odnosi se na tematska područja utvrđena za ovaj poziv.
• Vrijednosti EU-a: prijava je relevantna za poštovanje i promicanje zajedničkih vrijednosti EU-a, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava te suzbijaje svih oblika diskriminacije.
• Analiza potreba: Prijava se temelji na primjerenoj analizi izazova i potreba. Različite potrebe partnera utvrđene su i uzete u obzir.
• Dosljednost: komponente prijave su koherentne i dosljedne. Ciljevi prijave su jasno definirani, realistični i odnose se na pitanja koja su relevantna za organizacije sudionice i ciljne skupine.
• Aktivnosti: Virtualne razmjene jasno su definirane, promiču međukulturni dijalog i razvoj mekih vještina te primarno doprinose obrazovnom, osobnom ili profesionalnom razvoju sudionika iz trećih zemalja koje nisu pridružene programu. Navedeni su dokazi djelotvornosti predloženog pristupa virtualne razmjene.
• Proširenje: u prijavi su vidljivi potencijal za proširenje njegovih praksi na raznim razinama (npr. lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj te razini EU-a) i njegova prenosivost na druge sektore. Proširenje će vjerojatno imati učinak na razini partnerskih organizacija, ali i na razini sustava i/ili politike. Prijedlog ima potencijal za uspostavu uzajamnog povjerenja i jačanje prekogranične suradnje.
• Europska dodana vrijednost: prijava ostvaruje dodanu vrijednost na razini EU-a rezultatima koji se ne bi mogli postići isključivo na razini zemlje i postoji potencijal za prijenos rezultata u zemlje koje ne sudjeluju u projektu. Ishodi projekta imaju potencijal za uvrštavanje u relevantne političke programe EU-a. 

Kvaliteta projektnog plana i provedbe (najviše 30 bodova)

• Koherentnost: ukupni projektni plan osigurava dosljednost između ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloženog proračuna. Prijava sadržava koherentan i opsežan skup prikladnih aktivnosti za ispunjenje utvrđenih potreba i postizanje očekivanih rezultata.
• Metodologija: Kvaliteta i izvedivost predložene metodologije i njezina primjerenost za ispunjavanje utvrđenih potreba, uključujući potrebe različitih partnera. Razvijen je jasan koncept upravljanja tim različitim potrebama. Odabrani pedagoški pristupi usklađeni su s tim različitim potrebama.
• Ishodi učenja: Ishodi učenja vrednovani su i priznati (npr. Youthpass). Ishodi učenja jasno su definirani prije svake aktivnosti virtualne razmjene i mjere se nakon svake aktivnosti te se bilježi napredak i prepoznaju postignuća.
• Plan rada: Kvaliteta i djelotvornost plana rada jasne su i obuhvaćaju sve faze projekta.
• Upravljanje: prijedlog sadržava konkretan plan upravljanja projektom, a zadacima su dodijeljeni primjereni resursi. Rokovi, organizacija, zadaće i odgovornosti dobro su definirani i realistični.
• Proračun: Proračunska sredstva upućuju na troškovnu učinkovitost i dobru vrijednost za novac. Usklađeni su zadaci, uloge i financijski resursi dodijeljeni partnerima. Dogovori o upravljanju financijama jasni su i primjereni.
• Evaluacija: posebnim mjerama za postupke praćenja i rezultate (tj. pokazatelji postignuća i načini provjere) osigurava se visokokvalitetna provedba projekta. Postoji jasan plan za osiguravanje kvalitete koji prikladno obuhvaća i upravljanje projektom. Strategija praćenja uključuje plan utvrđivanja rizika i mjera za ublažavanje.

Kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji (najviše 20 bodova)

• Sastav: partnerstvo može osigurati potpuno ostvarenje ciljeva projekta. Konzorcij ima sve potrebne vještine, stručno znanje i iskustvo u područjima koje projekt obuhvaća. Osigurana je primjerena raspodjela vremena i uloženih sredstava među partnerima. Vještine i kompetencije partnerstva su komplementarne.
• Angažiranost: svaka organizacija sudionica pokazuje potpunu posvećenost koja odgovara njezinim kapacitetima i posebnim područjima stručnosti.
• Suradnja: sporazumi o suradnji su uravnoteženi. Predlažu se učinkoviti mehanizmi za koordinaciju, donošenje odluka i komunikaciju između organizacija sudionica, dionika i svih ostalih relevantnih strana.

Učinak (najviše 20 bodova)

• Diseminacija: jasna strategija informiranja, diseminacije i komunikacije osigurava dopiranje do relevantnih ciljnih skupina te općih dionika i javnosti tijekom projektnog ciklusa. Ta strategija uključuje planove o stavljanju svih proizvedenih materijala na raspolaganje putem otvorenih licencija.
• Korištenje rezultata: prijava pokazuje da se odabrani pristupi virtualne razmjene mogu uspješno diseminirati da imaju širi utjecaj i uzrokuju promjene u sustavu. Pristup korištenja rezultata jasno je opisan i predložene mjere za korištenje rezultata projekta mogle bi biti djelotvorne.
• Učinak: očekivani učinak, posebno za utvrđene ciljne skupine, jasno je definiran i uspostavljene su mjere za njegovo postizanje i procjenu. Očekuje se da će rezultati aktivnosti biti znatni. Ishodi projekta imaju potencijal za podupiranje dugoročnih promjena, poboljšanja ili razvoja na dobrobit ciljnih skupina i uključenih sustava. U prijavi se isto tako objašnjava kako će se procijeniti učinak učenja (ishodi učenja) putem virtualne razmjene kako bi se izradile (podatkovne) informirane preporuke za poboljšanje poučavanja i učenja putem virtualnih razmjena izvan okvira projekta.
• Održivost: prijava uključuje odgovarajuće mjere i resurse kako bi se rezultati i koristi mogli održati i nakon životnog ciklusa projekta.

Da bi došli u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova. Osim toga, moraju dobiti najmanje polovinu maksimalnog broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih kriterija za dodjelu (tj. najmanje 15 bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „kvaliteta projektnog plana i provedbe”; 10 bodova za kategorije „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji” i „učinak”).

Među jednako rangiranim prijedlozima prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij za dodjelu „relevantnost”. Bude li taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „kvaliteta projektnog plana i provedbe”. Bude li i taj broj bodova jednak, prednost će imati oni s najvećim brojem bodova za kriterij „učinak”.

Ako to ne bude dovoljno da se odredi tko ima prednost, može se razmotriti cijeli portfelj projekata i stvaranje pozitivnih sinergija među projektima, ili se mogu uzeti u obzir drugi čimbenici povezani s ciljevima poziva. Ti će faktori biti dokumentirani u izvješću odbora za odabir.

Očekivani učinak

Aktivnosti i rezultat projekata bit će usmjereni na postizanje pozitivnog učinka u odnosu na ciljeve koji bi trebali biti usko povezani s obrazovnom dimenzijom virtualnih razmjena, iako se razlikuju ovisno o posebnostima projekata.

U svakom projektnom prijedlogu treba navesti informacije o očekivanom učinku. Prijavitelji se potiču da pri izvješćivanju o učinku projekata navedu povratne informacije pojedinaca i organizacija koji sudjeluju u projektu, posebno u pogledu vrijednosti učenja.

Geografski ciljevi

Instrumenti EU-a za vanjsko djelovanje pridonose ovoj aktivnosti. Raspoloživi proračun podijeljen je među različitim regijama, a svaka je proračunska omotnica različite veličine. Dodatne informacije o raspoloživim iznosima u okviru svake proračunske omotnice objavit će se na portalu Funding & tender opportunities.

Supsaharska Afrika: Prijavitelje se potiče da daju prednost najslabije razvijenim zemljama⁵  u ovoj regiji i da posebnu pozornost posvete prioritetnim zemljama s obzirom na migracije⁶ ; nijedna zemlja neće moći dobiti više od 8 % sredstava predviđenih za tu regiju. Prijavitelji se potiču i da u prijedloge uključe sudionike iz raznih zemalja, uključujući partnere s manje iskustva u programu Erasmus+.

Općenito, i u granicama postojećih nacionalnih i europskih pravnih okvira, rezultati bi trebali biti dostupni kao otvoreni obrazovni sadržaji (OER) te na relevantnim profesionalnim i sektorskim platformama ili platformama nadležnih tijela. U prijedlogu se opisuje kako će se proizvedeni podaci, materijali, dokumenti i aktivnosti u audiovizualnim i društvenim medijima stavljati na raspolaganje i promovirati s otvorenim licencijama, bez nerazmjernih ograničenja.

Koja su pravila financiranja?

Za ovu aktivnost koristi se model financiranja jednokratnim iznosom. Iznos jednokratnog doprinosa određivat će se za sva bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna aktivnosti koju prijavitelj predlaže. Iznos će odrediti tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva na temelju procijenjenog proračuna projekta, ishoda ocjenjivanja i stope financiranja od 95 %. Bespovratna sredstva EU-a po projektu će iznositi najviše 500 000 EUR, uz maksimalno ulaganje od 200 EUR po sudioniku (tj. projekt u vrijednosti od 500 000 EUR trebao bi imati najmanje 2500 sudionika).

Dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava može biti niži od traženog.

Financijska pomoć trećim stranama u obliku bespovratnih sredstava ili nagrada nije dopuštena.

Dopušteni su troškovi volontiranja. Trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za volontere⁷

Za vlasnike MSP-ova dopušteni su jedinični troškovi za MSP-ove. Oni trebaju biti u obliku jediničnih troškova kako je definirano u Odluci Komisije o jediničnim troškovima za vlasnike MSP-ova⁸

Kako se određuje jednokratni iznos za projekt?

Prijavitelji moraju ispuniti detaljnu proračunsku tablicu u skladu s prijavnim obrascem, uzimajući u obzir sljedeće točke:

1. korisnik/korisnici trebali bi prema potrebi navesti detalje proračuna i organizirati ga u koherentnim radnim paketima (npr. podijeliti ga na „upravljanje projektima”, „osposobljavanje”, „organizaciju događanja”, „pripremu i provedbu mobilnosti”, „komunikaciju i diseminaciju”, „osiguravanje kvalitete” itd.)
2. u prijedlogu se moraju opisati aktivnosti obuhvaćene svakim radnim paketom
3. prijavitelji u prijedlogu moraju navesti raščlambu jednokratnog iznosa iz koje se vidi udio po radnom paketu (i, u okviru svakog radnog paketa, udio dodijeljen svakom korisniku i povezanom subjektu)
4. opisani troškovi mogu pokriti troškove osoblja, putne i životne troškove, troškove opreme i podugovaranje te druge troškove (kao što je diseminacija informacija, objavljivanje ili prijevod).

Prijedlozi će se ocjenjivati prema standardnim postupcima uz pomoć unutarnjih i/ili vanjskih stručnjaka. Stručnjaci će ocijeniti kvalitetu prijedloga u odnosu na zahtjeve utvrđene u pozivu te očekivani učinak, kvalitetu i učinkovitost aktivnosti.

Nakon ocjenjivanja prijedloga dužnosnik za ovjeravanje utvrdit će jednokratni iznos uzimajući u obzir rezultate provedene procjene.

Parametri bespovratnih sredstava (maksimalni iznos bespovratnih sredstava, stopa financiranja, ukupni prihvatljivi troškovi itd.) bit će utvrđeni u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Pogledajte odjeljak „Prihvatljivi izravni troškovi” u dijelu C ovog vodiča.

Postignuća projekta ocijenit će se na temelju ostvarenih ishoda. Taj model financiranja omogućit će usmjeravanje na rezultate, a ne na uložena sredstva, stavljajući u prvi plan kvalitetu i postignute mjerljive ciljeve.

Pojedinosti su opisane u predlošku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dostupnom na portalu Funding & tender opportunities.

Footnote

• 1 Meke vještine uključuju sposobnost kritičkog mišljenja, znatiželju i kreativnost, preuzimanje inicijative, rješavanje problema i spremnost na suradnju, sposobnost učinkovite komunikacije u multikulturnom i interdisciplinarnom okruženju, sposobnost prilagodbe kontekstu te uspješno svladavanje stresa i nesigurnosti. Te su vještine dio ključnih kompetencija, kako je opisano u Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL C 189/1 od 4. lipnja 2018.). ↩ back
• 2 Osobe koje rade s mladima su zaposlenici ili volonteri uključeni u neformalno učenje koji podržavaju mlade u osobnom, društvenom, obrazovnom i profesionalnom razvoju. ↩ back
• 3 https://ec.europa.eu/info/law/law-topic/data-protection/eu-data-protection-rules_hr ↩ back
• 4 Odnosno bilo koja organizacija, privatna ili javna, koja radi s mladima ili za mlade izvan formalnog okruženja. Takve organizacije mogu, na primjer, biti: neprofitne organizacije, udruge, nevladine organizacije (uključujući europske nevladine organizacije za mlade) nacionalna vijeća mladih javna tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini obrazovne ustanove ili znanstveni instituti ili zaklade. ↩ back
• 5 Prema popisu najmanje razvijenih zemalja Odbora za razvojnu pomoć OECD-a: https://www.oecd.org/dac/financing-sustainable-development/development-finance-standards/DAC-List-of-ODA-Recipients-for-reporting-2024-25-flows.pdf . ↩ back
• 6 Slijede treće zemlje koje nisu pridružene programu i koje su prioritetne s obzirom na migracije: Burkina Faso, Burundi, Etiopija, Gambija, Côte d’Ivoire, Gvineja, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Južna Afrika, Južni Sudan i Sudan. ↩ back
• 7 https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/common/guidance/unit-cost-decision-volunteers_en.pdf ↩ back
• 8 unit-cost-decision-sme-owners-natural-persons_en.pdf (europa.eu) ↩ back